FOKUS
PREUZIMANJE VLASTI: Dubinsko čišćenje

Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor online
Dok joj jedni prebacuju „revanšizam“ a drugi „kontinuitet“, vlada počinje ozbiljan posao, preuzimanja vlasti. Uz utisak da joj je efikasnost važnija od poštovanja propisa i procedura
Drugu sedmicu na čelu izvršne vlasti premijer Zdravko Krivokapić započeo je nenajavljenom posjetom Upravi za imovinu.
„Jutros sam u 8 i 30 sa ministrima Milojkom Spajićem i Jakovom Milatovićem posjetio Upravu za imovinu, kako bih od direktora Blaža Šaranovića dobio izvještaj o stanju državne imovine. Međutim, gospodina Šaranovića nijesam zatekao u kancelariji, jer je navodno, bio na nekom sastanku, iako je dužan da u tom periodu bude na svom radnom mjestu i sa svojim zaposlenima. Ovakvo ponašanje direktora institucija Vlada neće tolerisati“, tvitnuo je premijer, skupa sa fotografijom tri člana vlade koja dangube u praznom kabinetu direktora Uprave za imovinu.
Izostalo je objašnjenje kakav su to izvještaj o stanju državne imovine očekivali premijer i saradnici kad su krenuli u tu blickrig posjetu. Bilo bi, logičnije da su direktoru Uprave poslali poziv sa popisom informacija koje očekuju od njega i njegovih saradnika i zakazali sastanak. Ili kontrolno saslušanje.
Ovako je ostala dilema da li je vrijeme premijera, ministra ekonomskog razvoja i ministra finansija i socijalnog staranja isuviše dragocjeno da bi ga trošili na tako banalan način. Da su imali i pametnijeg posla – imali su.
Istog jutra, mediji naklonjeni DPS-u objavili su, pa međusobno razmjenjivali, priču prema kojoj „nova vlast planira da u narednih dvadesetak dana smijeni više od 420 direktora uprava, agencija, javnih preduzeća, osnovnih i srednjih škola, domova zdravlja i bolnica, kao i da opozove 33 ambasadora“ (citat iz Dnevnih novina). Priču o sječi direktora i ambasadora do danas (četvrtak 17.12) nije komentarisao niko od članova Vlade, iako je ona proizvela popriličnu pometnju.
Prema nezvaničnim interpretacijama, u pitanju je poluistina, naslonjena na dva stvarna događaja. Prvi je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji je prošlog petka Skupštini dostavila grupa poslanika vladajuće većine. O tom Predlogu detaljnije se možete informisati u tekstu Crtanje zakona po partijskom liku. Ovdje samo pomenimo da je predloženim izmjenama nova većina naumila da svojim članovima i aktivistima iz drugog i trećeg partijskog ešalona omogući zaposlenje u državnoj administraciji. Po mogućnosti na rukovodećim mjestima. To nije moguće po sadašnjim propisima, pošto potencijalni kandidati doskorašnje opozicije, uglavnom, ne zadovoljavaju propisane kriterijume (državni ispit, staž u državnoj administraciji, iskustvo na rukovodećim mjestima).
Dodatno se priča o smjenama direktora i ambasadora („revanšizam po dubini“) nadovezala na najavu ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića. On je najavio (vidjeti boks), da bi premijer Krivokapić to i potvrdio, kako će Vlada početi proceduru opoziva sedam ambasadora. „Osnovni kriterijum je bio povlačenje nekarijernih diplomata i diplomata koji su svojim nekorektnim djelovanjem u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu Crnoj Gori”, izjavio je Krivokapić tokom posjete Briselu.
Sa strane gledano, spisak iz Ministarstva vanjskih poslova lakše bi bilo proširiti nego skratiti.
U međuvremenu je za generalnog sekretara Vlade imenovan Božo Milonjić, a za šefa Kabineta predsjednika Vlade Ivan Malović. Premijer je na funkciju glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU imenovao Zorku Kordić. To je bio povod glasnogovornicima nove većine, zvaničnim i neformalnim, da nastave priču o bliskosti novih i starih vlasti. „Skandal, narod je prevaren: Premijer Krivokapić za glavnog pregovarača sa EU postavio najbližu saradnicu Duška Markovića“, kliču sa jednog od ovdašnjih tzv. prosrpskih portala, znajući da priča o „najbližoj saradnici“ nema veze sa istinom.
Još možemo pročitati: „Imenovanje kadrova u novoj Vladi Crne Gore propraćeno je od strane javnosti ali i građana sa velikim negodovanjem. Naime, jedan dio novih-starih savjetnika, šefova kabineta, usko je povezan sa DPS, što nije želja onih građana koji su 30. avgusta glasali za smjenu režima. Takođe, imenovanjem Rada Miloševića i Zorana Miljanića za državne sekretare u MUP-u, prekršen je princip oko kojeg se premijer prethodno dogovorio sa koalicijama vladajuće većine, jer se radi o funkcionerima koalicije Crno na bijelo.“
Sporenja unutar vladajuće koalicije oko novih imenovanja/razrješenja prekidaju se samo da bi se iskazale nesuglasice sa drugim vladinim potezima. Posebno je na meti prošlonedjeljna odluka o emitovanju obveznica vrijednih 750 miliona eura (vidi boks). Odluku kritikuju i vlast i opozicija. Zaboravljajući pri tom da je nova vlada zatekla praznu kasu. Bez izgleda da bi se ona, u dogledno vrijeme, redovnim prihodima mogla dovoljno dopuniti. Ako je takvo ponašanje opozicionih prvaka razumljivo, makar oni danas kritikuju isto ono što su radili dok su bili vlast, čude neumjerene kritike onih koji navodno podržavaju novu vladu.
Polemike oko u zakonitosti rada nove vlade započele su od Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. Nju je Vlada usvojila na konstitutivnoj sjednici. Broj ministarstava je, tom uredbom, smanjen sa 17 na 12 a broj uprava povećan za jednu (Uprava za sport i mlade). Naknadno je uočeno da Zakon o budžet za 2020. godinu ne prepoznaje takvu organizaciju državne uprave. Novoformirana ministarstva ne mogu raspolagati sredstvima koja su Zakonom o budžetu namijenjena drugima, a ti drugi više ne postoje (Ministarstvo kulture, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraćaja…). Zato je, na sljedećoj sjednici Vlade, usvojena Uredba o dopuni Uredbe o organizaciji.
Pokazalo se da je to rješenje efikasno ali nezakonito. I da Vlada, ipak, parlamentu mora dostaviti prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta. Vladi pišemo minus za iskazani nedostatak administrativnih kapaciteta i plus zbog sposobnosti da prizna grešku i pokuša da je ispravi.
U skladu sa predizbornim obećanjima, Vlada je riješila da izmijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ministarstvo pravde je završilo prijedlog izmjena Zakona i uputilo ga Vladi koja će se, možda i do štampanja ovog broja, odrediti prema tom dokumentu. Iz onoga što se može zaključiti na prvo čitanje, prihvaćeni su svi zahtjevi SPC. Iz Zakona se brišu članovi na osnovu kojih su bivše vlasti željele osporiti vlasnička prava SPC nad crkvama i manastirima u Crnoj Gori. Dodatno, izlazi se u susret i zahtjevu koji je pravni tim Mitropolije (u njemu je bio i sadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić) ispostavio naknadno. U momentu kada je izgledalo da je, nakon ustupaka Markovićeve vlade, moguć dogovor po pitanju Zakona. Sada se SPC, kao i druge tradicionalne vjerske organizacije, ne mora registrovati već se evidentira kod nadležnih državnih organa. Da se zna ko je stariji.
Predstavnici Barske nadbiskupije, Kotorske biskupije, Islamske zajednice u Crnoj Gori i Jevrejske zajednice Crne Gore ocijenili su, razgovarajući o Predlogu izmjena i dopuna o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, da je rok za eventualne sugestije kratak da bi mogli poslati zvaničan stav, navodi se nakon njihovog sastanka. U saopštenju Jevrejske zajednice CG, koja je bila domaćin sastanka, još se navodi: „Ovaj susret bio je prilika za razgovor o najavljenom predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, te su prisutni izrazili nadu da će prilikom donošenja istog Vlada voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u državnim institucijama“. Iz SPC su poručili da se oni, ovim povodom, neće oglašavati. Valjda nemaju primjedbi.
I pomenuto saopštenje svjedoči kako su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti pripremljene, baš kao i osnovni Zakon, krajnje netransparentno. Bez javne rasprave, ili bilo kakve mogućnosti da se čuju i prihvate argumenti drugih. Čak je i izgovor isti – hitnost postupka. Vidjećemo kakva će ovog puta biti reakcija nezadovoljne javnosti, a takvih nije malo. To u velikoj mjeri zavisi od načina na koji će se predstavnici koalicije Crno na bijelo, u Vladi i Parlamentu, odnositi prema predloženim izmjenama Zakona.
I Skupština se uhodava i priprema za ozbiljan rad. Na redu je bio izbor članova i predsjednika skupštinskih odbora. Dok opozicija čeka kongres DPS, da bi nakon njega zajednički dogovorili podjelu mjesta koja im pripadaju, vladajuće partije su izašle sa svojim kandidatima. I izglasali ih.
Dva rješenja nas podsjećaju gdje smo. „Slušam kukumakanje nacionalnih manjina: Srebrenica, Srebrenica… Plamtite kad se govori o Srebrenici i još nekim zločinima koji nijesu genocid… Montenegrinski nacisti… Ovo je država svetosavska i nemanjićka…“. Ovo su (probrani) izvodi iz nedavnog skupštinskog izlaganja poslanika DF Jovana Vučurovića. Novog predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode. Koji misli da nam prijeti kad kaže „ovdje će se, ubuduće, govoriti i o zločinima nad Srbima…“.
Njegov koalicioni kolega, nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog navodnog članstva u organizovanoj kriminalnoj grupi i pokušaja terorizma, postaje predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, pa po slovu zakona i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Milan Knežević, u međuvremenu, treba od ANB da dobije potvrdu (bezbjednosnu procjenu) koja će mu omogućiti uvid u najpovjerljivije bezbjednosne podatke. Kako?
U Monitoru su od kraja 2016. ispisane stranice i stranice na kojima se navodi da SDT nije ponudilo dovoljno dokaza sa osudu Kneževića, Andrije Mandića i, možda i ponajviše, njegovog vozača Mihaila Čađenovića (ako ga čelnici DF i ministar pravde zaboravljaju i ne pominju, mi nećemo). Odnosno, da ponuđeni iskaz svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića nije dokaz. Pošto je on nepopravljivi lažov.
I danas stojimo iza svake riječi iz tih tekstova. Ali, nepravosnažno osuđeni terorista – predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu!? To nije pristojno. Dok izbor Vučurovića na mjesto predsjednika Odbora za ljudska prava, u Parlamentu – u ime svih nas, izaziva stid.
Pare ili papir
(Ne)zakonitost postupka emitovanja obveznica vrijednih 750 miliona i dalje pobuđuje pažnju poslanika vlasti i opozicije. Vlada ne spori da je zaduženje realizovano u tajnosti, zbog moguće opstrukcije (čije?). Priložena dokumentacija svjedoči da je posao pripreman na brzinu, da je značajno učešće u procesu imala prethodna vlada – što, usput rečeno, ne bi trebalo da je sporno. I da sve to za posljedicu ima priličan broj grešaka ili, makar, zanimljivih ali teško dokazivih tvrdnji. Barem kad je riječ o dokumentu na crnogorskom jeziku.
Tako na naslovnoj strani jednog od objelodanjenih dokumenta, Ugovoru o upisu, piše da obveznice na naplatu dospijevaju 2017. godine.
U Prospektu koji prati emisiju obveznica stoji da je Crna Gora 2018. imala ekonomski rast „najveći u regionu koji obuhvata Srbiju, Albaniju, Rumuniju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku“. Nema BiH, Kosova pa ni Bugarske (bliža je od Rumunije).
Prema Prospektu „Vlada trenutno razmatra koncesione ugovore za ispitivanje 18 lokacija koje bi mogle da dovedu do izgradnje 37 malih hidroelektrana“. Nadamo se da ovaj dio nije istinit.
A ovaj sigurno nije: prema podacima iz Prospekta, broj nezaposlenih se od 30. juna prošle do istog datuma ove godine smanjio za 800!? Zato je broj „neaktivnih lica“ porastao za 22.000. Za koliko je, otprilike, smanjen i broj zaposlenih.
Ima još. Opet, i ovakvi podaci su neuporedivo bolji od svega što su nam u sličnim prilikama prezentovale prethodne vlasti DPS-a i njihovih „tradicionalnih partnera“. Oni su, da ne idemo dalje, u svojim dokumentima izgubili cijelu petlju auto puta (Smokovac). Ako je nijesu… sakrili.
Diplomate i presedani
Ministar Radulović je obznanio kako je odlučio da opozove ambasadora u Kini Darka Pajovića, ambasadora u Srbiji Tarzana Miloševića, ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, ambasadora u Vatikanu Miodraga Vlahovića, ambasadorku u Italiji Sanju Vlahović, ambasadora u Bosni i Hercegovini Obrada Miša Stanišića i ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš.
Osobe sa popisa uglavnom znamo. Svako od njih je imao neku priču zbog koje su stizali na naslovne strane medija (politička korupcija, plagijat, neprijavljivanje imovine, sumnje o učešću u duvanskom švercu…). Izuzetak je Vera Kuliš, ambasadorka u Njemačkoj u trećoj misiji u Berlinu (šefica trgovinske misije u vrijeme SCG i dva puta ambasadorka Crne Gore), relativno nepoznata javnosti. Zato je, može biti, znaju Njemci. Na jednoj od nacionalnih televizija svojevremeno je, u udarnom dnevniku, prikazan prilog o bahatom ponašanju vozača automobila sa diplomatskim tablicama. Jedan od najupečatljivijih primjera dalo je vozilo naše ambasadorke.
„Crnogorski vozač pred kamerama pravi prekršaj za prekršajem“, objašnjava reporter TV ZDF, „vozi unazad jednosmjernom ulicom što je zakonom zabranjeno, da bi vozilo parkirao tamo gdje je parking strogo zabranjen“. U Podgorici je mnogo važnije bilo to što je Kuliš bila u milosti Milana Roćena.
Komentarišući popis ambasadora koji će biti opozvani, predstavnici vladajućih partija ukazuju da je zakon grubo prekršen kada je Duška Jeknić postala ambasadorka u UAE, „i pored nekadašnje optužnice iz Italije“. Istovremeno, isti oni zahtijevaju da se iz kriterijuma za zapošljavanje u državnoj administraciji briše onaj koji eliminiše kandidate protiv kojih je tužilaštvo podiglo optužnicu. Zbog, objašnjavaju, mogućih političkih manipulacija.
Iz opozicije kažu kako je odluka o opozivu ambasadora „bez presedana“. To, baš, i nije istina. Upravo je gospođa Kuliš po treći put otišla u Njemačku nakon što je iz Berlina, bez obrazloženja, opozvan ambasador Ranko Vujačić. Inače, Veliki majstor Regularne velike lože Srbije, kome je tadašnji premijer Milo Đukanović dao crnogorsko državljanstvo 2010. Što će reći da ni on nije bio karijerni diplomata.
Ima i začkoljica. Važeći Zakon o vanjskim poslovima, u Članu 40 propisuje: „Predlog za opoziv ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra vanjskih poslova. Predsjednik ukazom opoziva ambasadora.“ Nije, dakle, precizirano da li je predsjednik Đukanović dužan da prihvati prijedlog vlade. A to garantuje da, u crnogorskoj diplomatiji, dosadno neće biti.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
3 danana
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
1 sedmicana
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije, politička kriza i dalje traje. Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.
Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.
Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK) za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.
Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv. “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.
U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda, nešto iza kulisa. “ Spajić je htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije, nakon što je Andrija Mandić posle kratkog kolegijuma Skupštine, izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta. Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali da u ponedjeljak prezentuju u Skupštini.
DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka. Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima, ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK. Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni. Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te da to moraju da znaju kolege iz DPSa. Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.
On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije. “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.
Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.
“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.
Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.
“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.
Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.
Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta. Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.
Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti, Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije
2 sedmicena
31 Januara, 2025
Podstaknuti primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene
Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.
Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.
Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.
Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine, u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona. Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.
Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.
Ima i jedna ozbiljnija razlika između Hrvatske i Slovenije. Dok su zvaničnici u Zagrebu bojkot trgovina podržali ili prećutali, u Ljubljani su se čuli i glasovi protivljenja. Slovenački Ombudsman za lanac snabdevanja hranom, Branko Ravnik je upozorio da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, aktuelni bojkot mogao predstavljati uvod u „crni scenario“.
Istovremeno su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane saopštili da nijesu za bojkot slovenačkih trgovaca, smatraju da je to ekstremna mjera i da potrošači u takvim situacijama mogu osećati kako su prisiljeni da učestvuju a akcijama koje, možda, ni ne podržavaju. Iz istog Ministarstva su pokušali objasniti zašto su neke cijene u Italiji niže nego u Sloveniji (dok Hrvati dolaze kod njih, Slovenci, zbog jeftinije trgovine, idu u Italiju). Po njima, stvar je u tome da je slovenačko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja. “Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa u skladu sa tim cene mogu da budu niže”.
Insirisani primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini širi se poziv na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana 31.januara, „kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda“. Inicijatori akcije pozivaju građane da „tog dana ne kupuju ništa, da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima“. Cilj akcije je, objašnjavaju organizatori, pritisnuti vlasti i poslodavce da preduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.
U Srbiji je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo građane na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak. Na njihovom popisu su četiri trgovinska lanca koja su, zbog dogovaranja cijena, obuhvaćena postupkom Komisije za zaštitu konkurencije (Delez, Merkator S, DIS i Univereksport). Listi zrelih za bojkot pridodat je Lidl, za koji iz Efektive tvrde da se, takođe, priklonio politici visokih cijena. „Poenta nije da se u četvrtak kupe namirnice za dva dana ili da se u subotu kupi ono što nedostaje. Ako postoji prijeka potreba (za kupovinom – prim. Monitora), bolje je nabaviti kod malog trgovca ili na pijaci, samo ne u ovim velikim trgovinskim lancima“, objašnjavaju organizatori bojkota. „Kako objasniti situaciju da je proizvod koji se pravi u Srbiji jeftiniji u SAD, Nemačkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego u Srbiji? Nije inflacija krivac, krivi su i trgovinski lanci koj imaju visoke marže. Delez ima maržu preko 40, svi ostali imaju 32, 35, 37 odsto marže.“
I u Sjevernoj Makedoniji je potrošačima upućen poziv da ovog petka bojkotuju velike supermarkete ali i manje tržnice/pijace, „kao reakciju na drastično povećanje cijena“. Uz sindikate i udruženja potrošača, poziv na bojkot podržao je i premijer Hristijan Mickoski, ocjenivši da se pojedini trgovci i trgovinski lanci ponašaju neodgovorno neopravdano podižući cijene. “Imam jasna saznanja da određeni subjekti špekulativno pokušavaju da ostvare ogroman profit na račun građana. Ovo je nedopustivo i neće se tolerisati”, napisao je Mickoski.
Slično je i na ovdašnji poziv na bojkot trgovačkih lanaca, koji je stigao od organizacije Alternativa Crna Gora, reagovao premijer Milojko Spajić. On je, uz odgovor da, na svom profilu na mreži X podijelio anketu sa pitanjem: „Smatrate li da i mi u Crnoj Gori treba da se organizujemo i, recimo, sljedeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda?” Naknadno je, za RTCG, pojasnio da „u svojstvu građanina u potpunosti podržavam takvu akciju”. Ponavljajući očekivanja da će, sve izvjesniji, dolazak trgovinskog lanca Lidl riješiti problem visokih cijena i trgovačkih marži. “Lidl intenzivno radi na tome (na dolasku u Crnu Goru – prim. Monitora). Ukoliko domaći trgovci ne budu radili na fer odnosu prema lokalnim potrošačima, naravno da će ih potrošači napustiti”, saopštio je Spajić.
Nijesu svi ministri u Spajićevoj Vladi u potpunosti saglasni sa izrečenom podrškom bojkotu trgovina. Počev od potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja. “Ohrabrujem građane da svoj novac troše u Crnoj Gori, u našim trgovinama i kupuju samo domaće proizvode“, saopštio je Đeljošaj. „Koristim priliku da predložim da fokus nevladinih organizacija i svih društvenih aktera bude bojkot uvoznih proizvoda u trgovinama i da se kao društvo organizujemo da odredimo jedan dan u nedjelji (npr. 31. januar) ili više dana u mjesecu, kako bismo ujedinjeni i složni kupili samo domaće proizvode u našim trgovinama.”
Na sličnom fonu bili su i zvaničnici Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Privredna komora CG. „Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi. Neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog“, ocijenili su iz CUP-a.
Iz Privredne komore su, pozivajući se na prošlogodišnju Analizu koju su naručili od Ekonomskog fakulteta, saopštili da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Upirući, indirektno, prst odgovornosti i u aktuelnu Vlade, a dijelom i na njene prethodnike. „Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike“, navodi se u saopštenju PKCG.
“Trgovačke marže u regionu 2023. godine bile su najniže u Bosni i Hercegovini, 15 odsto, dok su u Srbiji 24-26 odsto, Hrvatskoj iznad 30 odsto, a u Njemačkoj čak 37 odsto“, predočili su iz PKCG rezultate pomenute Analize poslovanja trgovinskih preduzeća (veliki trgovački lanci, veleprodaje, mikro i mala preduzeća). „Prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u ovoj studiji) u 2023. godini iznosila je 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH”.
Ti podaci nijesu utješili građane koji idu u trgovinu i iz nje, za sve više novca, u cegerima donose sve manje. Rast cijena i smanjenje kupovne moći, bez obzira na nominalni rast plata i penzija, podstakao je i predsjednicu Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olgu Nikčević da podrži bojkot trgovina. “Na ovaj način potrošači šalju poruku da trenutna situacija nije održiva i da je neophodno hitno reagovati na sistemske probleme. Bojkot marketa može poslužiti kao privremena mjera za vršenje pritiska, ali za dugoročne rezultate potrebno je sprovesti strukturne promjene u ekonomiji, uključujući jačanje domaće proizvodnje, bolje uređenje tržišta i podsticanje veće konkurencije”, kazala je ona.
Bojkot su podržali i sindikati. Izvršni odbor Unije slobodnih sindikata Crne Gore pozvao je članstvo da se pridruži bojkotu koji je, kažu, „izraz građanskog revolta zbog enormno visokih cijena proizvoda“ i ugrađivanja trgovaca kroz neutemeljeno visoke marže, koje nijesu formirane na realnim osnovama, već su rezultat povećanja zarada i penzija kroz efekte programa Evropa sad 1 i 2.
„Ukoliko se građani/ke odazovu pozivu na bojkot i ukoliko bojkot uspije, biće to snažna poruka trgovcima da građani/ke imaju mehanizam kako da se zaštite od daljeg „divljanja“ cijena“, navodi se u saopštenju USSCG.
I iz Saveza sindikata Crne Gore su pozvali članstvo da daju pun doprinos bojkotu. „Jer sve što smo postigli u dogovoru sa Vladom vezano za povećanje plata, trgovinski lanci nam to uzmu cijenama. Savez sindikata će osmisliti i dalje korake kako bismo postigli cilj, a to je smanjenje cijena“, poručio je generalni sekretar SSCG Duško Zarubica.
No, čuju se glasovi ekonomskih analitičara koji pozivaju na oprez. Rast cijena, nesporno, jede (nesrazmjerno) uvećane zarade i penzije, pa je kupovna moć građana Crne Gore, prema podacima Eurostata, približno ista danas kao i 2019. godine (51:50 odsto prosjeka EU). A taj rast, pored ostalog, plaćamo manjim ulaganjima u penzione fondove. Odnosno, pozajmljujemo od samih sebe u budućnosti. .
Mišljenja se razlikuju oko toga šta je uzrok a šta posljedica takvog stanja. I ko je odgovoran. Neki analitičari upozoravaju da, zemlje bivše SFR Jugoslavije danas imaju različite ekonomije, zbog čega ni poslovanje maloprodajnih lanaca u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji nije uporedivo. Zajednički problem skupoće ne može se rješavati na isti način, jer nema iste uzroke. Drugi upozoravaju da maloprodavci ne mogu biti jedini odgovorni za dešavanja u lancu u kome su i proizvođači, uvoznici, veleprodavci i, možda najvažnije, država/vlada kao kreator pravila i neko ko određuje visinu carinskih, akciznih, poreskih stopa koje i te kako utiču na visinu cijena koju plaćaju potrošači. Svi mi. U konačnom, nije teško shvatiti da bi ozbiljan bojkot, ili njime uzrokovan značajniji pad cijena, donio velike nevolje aktuelnim vlastima u Crnoj Gori. Planirani prihodi od PDV-a i akciza ne bi se realizovali pa bi država trebala dodatna zaduženja.
Potrošači ne žele da glavoboljaju oko takvih dilema. Njih interesuje to što su za tri godine cijene osnovnih životnih namirnica porasle preko 35 odsto, da je ukupna inflacija u tom periodu iznosila 26,8 odsto, da je najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrana i bezalkoholna pića (37,5 odsto) – baš tamo gdje ode većina novca prosječnog stanovnika Crne Gore. Sve navedeno su zvanični podaci Monstata. Uz to su, možda još više, poskupjeli stanovi i stanarine, odjeća i obuća, sve vrste usluga (od frizera do računa telekomunikacionih i kablovskih provajdera), komunalije (uz najavljeno poskupljenje struje)… a konačno, ili prije svega, akcize i poreske stope.
Ne može se , naravno, sve to ispeglati jednodnevnim bojkotom trgovina. Zato petak u kome nekadašnji Jugosloveni bojkotuju kupovinu treba razumjeti kao pokaznu vježbu nekih budućih akcija. Ne moraju biti sinhronizovane, važno je da budu korisne.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 dana
Prilika
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Otrovna jabuka “AI”
Ferid Muhić
-
GLEDIŠTE / prije 1 sedmica
Kamo śutra sa ovakvom pitom
Budislav Minić
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Paralelni univerzumi
Milena Perović

Novi broj


Prilika

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO3 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno3 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS3 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno3 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
Izdvojeno3 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU3 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost