Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROFESIONALIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE NI NA POMOLU: Crtanje zakona po partijskom liku

Objavljeno prije

na

Nova većina izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima želi da očisti javnu upravu od rukovodećih kadrova prethodne vlasti, ali sa namjerom, kako se čini, da dovedu svoje članove, a ne profesionalce

 

Godinama  slušamo obećanja o profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave. To su u  predizbornoj kampanji uveliko činili i  današnji konstituinenti vlasti. Vlada sastavljena od eksperata na ministarskim funkcijama, koji nijesu članovi nijedne političke partije, činila se kao dobar korak ka tom cilju.

Međutim, predlog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su predložili Demokratski front, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i koalicije Mir je naša nacija i Crno na bijelo, prema mišljenju eksperata, nije put ka profesionalizaciji javne uprave, već samo olakšava novim vladajućim partijama da udome svoje kadrove. Oni su u obrazloženju izmjena pojasnili da su ovim zakonom željeli povećati konkurentnost za rad u javnoj upravi, ali i prekinuti diskriminatorski odnos koji je do sada postojao.

Najviše pažnje privukao je član kojim se omogućava zapošljavanje građana protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Donosioci zakona i pojedini pravni eksperti ovu izmjenu pravdaju time da je dosadašnja odredba bila u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, koji kaže da je svako nevin dok se u sudskom postupku ne dokaže da je kriv (prezumpcija nevinosti). Ostaje nejasno da li se krivični postupak odnosi samo na tužilačko gonjenje ili i na sve nepravosnažne presude. Na to je upozorila i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

„Predlaže se zakonom da se briše krivični postupak, odnosno da prvostepeno osuđeno  lice može ravnopravno da se prijavi na konkurs kao ostali kandidati… Ne stoji da je narušena prezumpcija nevinosti”, kazala je ona.

Iako je brisanje krivičnog postupka privuklo najviše pažnje, najproblematičnije je smanjenje godina radnog i menadžerskog iskustva. Takve odredbe idu na ruku novim partijama na vlasti s obzirom na to da većinu čine mladi ljudi, koji su do sada bili opozicija i nijesu imali previše prilika da se pokažu u poslu.

Druge sporne odredbe odnose se na mogućnost smjena u javnoj upravi i postavljanju novih rukovodećih kadrova. Najbitnije izmjene u tom pravcu su nova mogućnost da se prekine mandat rukovodiocu ukoliko dođe do bilo kakve reorganizacije državnog organa na čijem je čelu. „Ako se državni organ ukine a njegov djelokrug preuzme drugi državni organ ili ne preuzme nijedan državni organ; ako se ukine dio poslova državnog organa koji prelazi u djelokrug drugog državnog organa, ili se ukine dio poslova koji ne prelaze u djelokrug drugog državnog organa; ako dođe do promjene djelokruga državnog organa preuzimanjem poslova drugog državnog organa, ili preuzimanja dijela poslova drugog državnog organa ili ako radno mjesto lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra bude ukinuto donošenjem novog ili izmjenom postojećeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta”.

Ovo bi mogao biti mehanizam za smjenu dosadašnjih kadrova, koji ne budu željeli poći svojom voljom, poput direktora Uprave policije Veselina Veljovića ili drugih rukovodilaca koji se biraju putem konkursa. S obzirom na to da je značajno smanjen broj ministarstava u odnosu na prethodnu Vladu i izmijenjene nadležnosti resora, neke reorganizacije državnih institucija će biti neophodne. Predlagači zakona predviđaju novu mogućnost da se na mjesto smijenjenog rukovodioca imenuje vršilac dužnosti (VD)  koji ne mora biti zaposlen u toj organizacionoj jedinici. Do sada nije postojala mogućnost da za VD bude postavljen neko van državnog organa ili preduzeća. Takođe se predviđa produžavanje mandata vršioca dužnosti na godinu dana (sa dosadašnjih šest mjeseci).

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Muk smatra da su predložene izmjene oko vršioca družnosti i prestanka mandata ostavile najviše prostora za „neprimjereni politički uticaj i pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija u državnoj upravi“. Jedna od manjkavosti predloženog rješenja je, prema njenoj ocjeni, i to što se otvara mogućnost da se osobe koje nijesu zaposlene u državnom organu postave na pozicije vršilaca dužnosti.

„Ne sporeći pravo kandidatima van organa uprave da se prijave na javne konkurse za rukovodne pozicije, kada se oni raspišu, ovakvo rješenje, dugoročno gledano, ostavlja prostor za neprimjerene uticaje na ovaj nivo administracije. Imenovanje na pozicije vršilaca dužnosti ne podrazumijevaju nikakvu prethodnu provjeru osim ispunjenosti uslova radnog mjesta. Ti uslovi, osim načelnog propisivanja u pogledu kompetencija, iskustva i obrazovanja zakonom, u najvećoj mjeri zavise od internih akata državnih organa. U tom smislu i do sada su bili podložni prilagođavanju podobnim kandidatima“, pojasnila je Muk.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac ne misli da su zakonom predložena rješenja koja će obezbijediti da državna uprava u budućnosti počiva na najstručnijim ljudima koje posjeduje ova zemlja. Međutim, ocijenio je da je jasna namjera da se zarobljene institucije očiste od onih koji su radili u interesu  do sada vladajućih partija.

„Ipak, ta vrsta kadriranja koju predviđa predlog zakona, pa čak ni ispravljanje diskriminatornog odnosa, ako hoćete, ne bi smjelo da bude ispred interesa građana da u državnim institucijama rade kadrovi koji mogu na najbolji način svojom stručnošću da odgovore njihovim potrebama“, kazao je Milovac za Monitor.

On je podsjetio na sistem evaluacije uspješnosti službenika javne uprave koji, smatra, još nije zaživio u organima jer je „od dobre većine zaposlenih zahtijevana slijepa poslušnost, a ne konkretni rezultati u sprovođenju zakona“. Kazao je da se to mora promijeniti i  po cijenu kompletne promjene kako rukovodećeg, tako i administrativnog kadra u državnoj upravi.

„Samo takozvani redovni ’check and balances’ onoga što državni službenici rade može da pokaže do koje mjere on služi građanima, a ne onome, ma što to bilo, interesu partije. To je jedini način, uz pozivanje na odgovornost, jedini način da se obezbijedi da ne dođe do puke smjene političkih kadrova koji će ponovo raditi više u interesu partije, a manje u javnom interesu“, ocijenio je Milovac.

Crna Gora je, smatra Milena Muk, trenutno u paradoksalnoj situaciji. Najbliži saradnici ministara izabranih voljom nove parlamentarne većine trebalo bi da budu osobe aktivne u partijama sadašnje opozicije, koji partijske interese mogu pretpostaviti javnom. Ona, međutim, razrješavanje ove situacije ne vidi kroz izmjene ovog zakona koje,  po njenom mišljenju, dugoročno uvode pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija.

„Ali i stvaraju alibi da svaka nova vlast po sličnoj matrici zapošljava uz izgovor da su oni prije nje radili isto“, ocjenjuje Mukova. Tako se zatvara krug.

 

Zloupotrebom prezumpcije nevinosti milione davali krivično gonjenim

Za Dejana Milovca je prihvatljivo uklanjanje ograničenja da osobe  protiv kojih se vodi krivični postupak ne mogu biti zapošljene u državnoj upravi, ukoliko se to rješenje ne bude zloupotrebljavalo. On je kazao da je to u skladu sa članom Ustava Crne Gore koji definiše da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

„Nažalost, svjedoci smo da je  ova odrednica do sada dosta puta zloupotrebljavana, naročito kada su u pitanju javne nabavke gdje su milioni eura odlazili kompanijama i pojedincima protiv kojih se vode postupci zbog teških krivičnih djela. Ukoliko ove izmjene budu usvojene, ovo zakonsko rješenje ne smije biti zloupotrijebljeno kako je to do sada rađeno sa drugim zakonima“, pojašnjava Milovac.

 

Na rukovodećima pozicijama 35 članova Savjeta DPS-a

Istraživanje Instituta Alternativa pokazuje da se na državnim konkursima za rukovodeće pozicije najčešće prijavljivao samo jedan kandidat. Prema zakonskim rješenjima, visoki rukovodni kadar i starješine se na kraju procedure biraju sa liste koja bi trebalo da sadrži najbolje tri ocijenjena kandidata.

„Međutim, izbor najčešće i nije težak jer ga suštinski i nema. Kad bi se sudilo po sprovedenim javnim konkursima, jedva da se može sastaviti ’čovjek i po’ koji je na njih odgovorio. Većina javnih konkursa je sprovedena bez uslova miminalne konkurentnosti od najmanje dva kandidata“, navodi Milena Muk.

Ona tvrdi da je dovoljna analiza javno dostupnih profila članova aktuelnog Savjeta DPS-a da bi se utvrdilo kako je najmanje 35 članova samo tog tijela do skoro vladajuće partije u prethodnom periodu zaposleno na pozicijama generalnih direktora i sekretara u ministarstvima, odnosno starješina organa uprave i drugih institucija.  Raniji sastav Savjeta DPS-a, koji je partija formirala 2011. godine, uključivao je čak 78 rukovodilaca.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo