Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROFESIONALIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE NI NA POMOLU: Crtanje zakona po partijskom liku

Objavljeno prije

na

Nova većina izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima želi da očisti javnu upravu od rukovodećih kadrova prethodne vlasti, ali sa namjerom, kako se čini, da dovedu svoje članove, a ne profesionalce

 

Godinama  slušamo obećanja o profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave. To su u  predizbornoj kampanji uveliko činili i  današnji konstituinenti vlasti. Vlada sastavljena od eksperata na ministarskim funkcijama, koji nijesu članovi nijedne političke partije, činila se kao dobar korak ka tom cilju.

Međutim, predlog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su predložili Demokratski front, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i koalicije Mir je naša nacija i Crno na bijelo, prema mišljenju eksperata, nije put ka profesionalizaciji javne uprave, već samo olakšava novim vladajućim partijama da udome svoje kadrove. Oni su u obrazloženju izmjena pojasnili da su ovim zakonom željeli povećati konkurentnost za rad u javnoj upravi, ali i prekinuti diskriminatorski odnos koji je do sada postojao.

Najviše pažnje privukao je član kojim se omogućava zapošljavanje građana protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Donosioci zakona i pojedini pravni eksperti ovu izmjenu pravdaju time da je dosadašnja odredba bila u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, koji kaže da je svako nevin dok se u sudskom postupku ne dokaže da je kriv (prezumpcija nevinosti). Ostaje nejasno da li se krivični postupak odnosi samo na tužilačko gonjenje ili i na sve nepravosnažne presude. Na to je upozorila i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

„Predlaže se zakonom da se briše krivični postupak, odnosno da prvostepeno osuđeno  lice može ravnopravno da se prijavi na konkurs kao ostali kandidati… Ne stoji da je narušena prezumpcija nevinosti”, kazala je ona.

Iako je brisanje krivičnog postupka privuklo najviše pažnje, najproblematičnije je smanjenje godina radnog i menadžerskog iskustva. Takve odredbe idu na ruku novim partijama na vlasti s obzirom na to da većinu čine mladi ljudi, koji su do sada bili opozicija i nijesu imali previše prilika da se pokažu u poslu.

Druge sporne odredbe odnose se na mogućnost smjena u javnoj upravi i postavljanju novih rukovodećih kadrova. Najbitnije izmjene u tom pravcu su nova mogućnost da se prekine mandat rukovodiocu ukoliko dođe do bilo kakve reorganizacije državnog organa na čijem je čelu. „Ako se državni organ ukine a njegov djelokrug preuzme drugi državni organ ili ne preuzme nijedan državni organ; ako se ukine dio poslova državnog organa koji prelazi u djelokrug drugog državnog organa, ili se ukine dio poslova koji ne prelaze u djelokrug drugog državnog organa; ako dođe do promjene djelokruga državnog organa preuzimanjem poslova drugog državnog organa, ili preuzimanja dijela poslova drugog državnog organa ili ako radno mjesto lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra bude ukinuto donošenjem novog ili izmjenom postojećeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta”.

Ovo bi mogao biti mehanizam za smjenu dosadašnjih kadrova, koji ne budu željeli poći svojom voljom, poput direktora Uprave policije Veselina Veljovića ili drugih rukovodilaca koji se biraju putem konkursa. S obzirom na to da je značajno smanjen broj ministarstava u odnosu na prethodnu Vladu i izmijenjene nadležnosti resora, neke reorganizacije državnih institucija će biti neophodne. Predlagači zakona predviđaju novu mogućnost da se na mjesto smijenjenog rukovodioca imenuje vršilac dužnosti (VD)  koji ne mora biti zaposlen u toj organizacionoj jedinici. Do sada nije postojala mogućnost da za VD bude postavljen neko van državnog organa ili preduzeća. Takođe se predviđa produžavanje mandata vršioca dužnosti na godinu dana (sa dosadašnjih šest mjeseci).

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Muk smatra da su predložene izmjene oko vršioca družnosti i prestanka mandata ostavile najviše prostora za „neprimjereni politički uticaj i pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija u državnoj upravi“. Jedna od manjkavosti predloženog rješenja je, prema njenoj ocjeni, i to što se otvara mogućnost da se osobe koje nijesu zaposlene u državnom organu postave na pozicije vršilaca dužnosti.

„Ne sporeći pravo kandidatima van organa uprave da se prijave na javne konkurse za rukovodne pozicije, kada se oni raspišu, ovakvo rješenje, dugoročno gledano, ostavlja prostor za neprimjerene uticaje na ovaj nivo administracije. Imenovanje na pozicije vršilaca dužnosti ne podrazumijevaju nikakvu prethodnu provjeru osim ispunjenosti uslova radnog mjesta. Ti uslovi, osim načelnog propisivanja u pogledu kompetencija, iskustva i obrazovanja zakonom, u najvećoj mjeri zavise od internih akata državnih organa. U tom smislu i do sada su bili podložni prilagođavanju podobnim kandidatima“, pojasnila je Muk.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac ne misli da su zakonom predložena rješenja koja će obezbijediti da državna uprava u budućnosti počiva na najstručnijim ljudima koje posjeduje ova zemlja. Međutim, ocijenio je da je jasna namjera da se zarobljene institucije očiste od onih koji su radili u interesu  do sada vladajućih partija.

„Ipak, ta vrsta kadriranja koju predviđa predlog zakona, pa čak ni ispravljanje diskriminatornog odnosa, ako hoćete, ne bi smjelo da bude ispred interesa građana da u državnim institucijama rade kadrovi koji mogu na najbolji način svojom stručnošću da odgovore njihovim potrebama“, kazao je Milovac za Monitor.

On je podsjetio na sistem evaluacije uspješnosti službenika javne uprave koji, smatra, još nije zaživio u organima jer je „od dobre većine zaposlenih zahtijevana slijepa poslušnost, a ne konkretni rezultati u sprovođenju zakona“. Kazao je da se to mora promijeniti i  po cijenu kompletne promjene kako rukovodećeg, tako i administrativnog kadra u državnoj upravi.

„Samo takozvani redovni ’check and balances’ onoga što državni službenici rade može da pokaže do koje mjere on služi građanima, a ne onome, ma što to bilo, interesu partije. To je jedini način, uz pozivanje na odgovornost, jedini način da se obezbijedi da ne dođe do puke smjene političkih kadrova koji će ponovo raditi više u interesu partije, a manje u javnom interesu“, ocijenio je Milovac.

Crna Gora je, smatra Milena Muk, trenutno u paradoksalnoj situaciji. Najbliži saradnici ministara izabranih voljom nove parlamentarne većine trebalo bi da budu osobe aktivne u partijama sadašnje opozicije, koji partijske interese mogu pretpostaviti javnom. Ona, međutim, razrješavanje ove situacije ne vidi kroz izmjene ovog zakona koje,  po njenom mišljenju, dugoročno uvode pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija.

„Ali i stvaraju alibi da svaka nova vlast po sličnoj matrici zapošljava uz izgovor da su oni prije nje radili isto“, ocjenjuje Mukova. Tako se zatvara krug.

 

Zloupotrebom prezumpcije nevinosti milione davali krivično gonjenim

Za Dejana Milovca je prihvatljivo uklanjanje ograničenja da osobe  protiv kojih se vodi krivični postupak ne mogu biti zapošljene u državnoj upravi, ukoliko se to rješenje ne bude zloupotrebljavalo. On je kazao da je to u skladu sa članom Ustava Crne Gore koji definiše da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

„Nažalost, svjedoci smo da je  ova odrednica do sada dosta puta zloupotrebljavana, naročito kada su u pitanju javne nabavke gdje su milioni eura odlazili kompanijama i pojedincima protiv kojih se vode postupci zbog teških krivičnih djela. Ukoliko ove izmjene budu usvojene, ovo zakonsko rješenje ne smije biti zloupotrijebljeno kako je to do sada rađeno sa drugim zakonima“, pojašnjava Milovac.

 

Na rukovodećima pozicijama 35 članova Savjeta DPS-a

Istraživanje Instituta Alternativa pokazuje da se na državnim konkursima za rukovodeće pozicije najčešće prijavljivao samo jedan kandidat. Prema zakonskim rješenjima, visoki rukovodni kadar i starješine se na kraju procedure biraju sa liste koja bi trebalo da sadrži najbolje tri ocijenjena kandidata.

„Međutim, izbor najčešće i nije težak jer ga suštinski i nema. Kad bi se sudilo po sprovedenim javnim konkursima, jedva da se može sastaviti ’čovjek i po’ koji je na njih odgovorio. Većina javnih konkursa je sprovedena bez uslova miminalne konkurentnosti od najmanje dva kandidata“, navodi Milena Muk.

Ona tvrdi da je dovoljna analiza javno dostupnih profila članova aktuelnog Savjeta DPS-a da bi se utvrdilo kako je najmanje 35 članova samo tog tijela do skoro vladajuće partije u prethodnom periodu zaposleno na pozicijama generalnih direktora i sekretara u ministarstvima, odnosno starješina organa uprave i drugih institucija.  Raniji sastav Savjeta DPS-a, koji je partija formirala 2011. godine, uključivao je čak 78 rukovodilaca.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POČASNO DRŽAVLJANSTVO: Protekcija za odabrane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekla vlast je od 2008. do 2020. izdala najmanje 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine rekordnih 115. Kriterijumi dodjele su i dalje nepoznanica

 

Tokom protekle godine bivša Vlada je oborila rekord u dodjeli počasnih državljanstava. Izdala ih je 115, a od toga broja trećinu – 37 u priodu nakon parlamentarnih izbora do početka decembra prošle godine.

Od 2008. do 2020. godine, crnogorska Vlada je, po podacima koje ima Centar za građansko obrazovanje (CGO), izdala 390 počasnih državljanstava.

Crna Gora inače ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori.

S druge strane, norma počasnog državljanstva predviđena je za lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. Ova lica ne moraju da ispunjavaju stroge uslove koji su propisani za ostale, pa ni onaj da se pored crnogorskog ne može imati državljanstvo druge države. VIP državljane predlažu predsjednik države, Skupštine ili Vlade, a odlučuje MUP.

CGO godinama upozorava da proces davanja počasnih državljanstava ima diskrecioni karakter, netransparentan je, nedovoljno regulisan i podložan zloupotrebama. Nadležni nikada nijesu objasnili javnosti kriterijume dodjele, niti koji su ih državni interesi rukovodili da nekog predlože i dodijele mu državljanstvo.

Tako se ne zna koje su smjernice rukovodile Mila Đukanovića da predloži za državljanstvo Taksina Šinavatru, bivšeg tajlandskog premijera osuđenog za zloupotrebu službenog položaja, finansijske malverzacije, izbjegavanje plaćanja poreza i bespravno bogaćenje u matičnoj državi, koji je crnogorsko državljanstvo dobio posljednjeg dana 2008. godine.

Sličnog profila su mnogi drugi na brojnoj listi onih koje je bivši premijer, sadašnji predsjednik države predložio za počasne građane. Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA – NOVE MJERE VLADE UPRKOS LOŠOJ STATISTICI: Prepušteni većoj sili

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima SZO, Crna Gora ima najveći broj zaraženih u regionu, a među prvih pet smo i u svijetu. Duže od četiri mjeseca svakodnevno imamo više od stotinu slučajeva oboljelih. Uprkos tome Ministarstvo zdravlja je ove nedjelje popustilo preventivne mjere. A datum kada će stići prve vakcine još se ne zna

 

I pored početka vakcinacije u razvijenom svijetu, statistika govori da još uvijek nema mjesta za pretjerani optimizam. Broj oboljelih u svijetu je tokom protekle sedmice porastao za skoro pet miliona (4.953.758), saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). To je rekordan broj za sedam dana, a prethodni rekord je zabilježen od 14. do 20. decembra kada je registrovano 4,6 miliona novooboljelih. Porasla je i incidencija obolijevanja na 20 odsto, ali i procenat smrtnih slučajeva za 11 odsto.

I u Kini, gdje je sve počelo, iz koje su čudile vijesti da nema obeljelih ove nedjelje je uveden karantin za skoro pet miliona stanovnika sa ciljem sprječavanja širenja virusa u blizini Pekinga. Najveći dnevni porast broja oboljelih od 30. jula, koji je sa 55 skočio na 115, bio je razlog za alarm.

Početkom ove nedjelje kancelarka Angela Merkel obznanila je da zbog skoka broja zaraženih i umrlih od korona virusa, Njemačka ostaje zatvorena do aprila. ,,Ako ne uspijemo da zaustavimo britanski virus, imaćemo deset puta veće brojeve do Uskrsa. Potrebno nam je još 10 sedmica oštrih mjera”, rekla je Merkel.

A kod nas. Prema podacima SZO, Crna Gora ima najveći broj zaraženih u regionu, a među prvih pet smo i u svijetu. Duže od četiri mjeseca svakodnevno imamo više od stotinu slučajeva oboljelih. Vijest je postala kada dan protekne bez smrtnog ishoda od korone.

Uprkos tome Ministarstvo zdravlja je ove nedjelje popustilo preventivne mjere – dozvoljen je međugradski prevoz vikendom, a za ulazak u Crnu Goru više nije potreban nikakav test na korona virus (koji je obavezan u skoro svim evropskim zemljama). Objašnjeno je da će to biti podsticaj za ekonomiju. Saopšteno je da je popunjenost bolničkih kapaciteta 51,4 odsto, a da je prije praznika iznosio 67 odsto, te da je to važan kriterijum zbog kojeg su mjere ublažene. Ranije je rečeno da se zaključavanje mora proglasiti kada popunjenost bolničkih kapaciteta dosegne 75 odsto. O tome da li se teže oboljeli još liječe kući na konferenciji za medije nije bilo riječi.

Mjere (bivše vlasti) nijesu bile dovoljno obrazložene i jasne, kazala je prije Nove godine ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je istakla da se prethodnici nijesu rukovodili preporukama Instituta za javno zdravlje, niti smjernicama SZO. Nije baš jasno kako će suzbijanju virusa doprinijeti to što stanovnici Podgorice u kojoj je više od pola oboljelih (5.011) na ukupno 9.702 u Crnoj Gori, moći nesmetano za vikend, da putuju na primjer, na snijeg, u Kolašin (134) ili Žabljak (10 oboljelih).

No dobro, vakcine samo što nisu stigle. Iz Ministarstva zdravlja su najavili da će nešto više znati za 10-15 dana najkasnije. Tačan datum se još uvijek ne zna.U međuvremenu u Hrvatskoj je vakcinisano 20.000 građana. Do kraja marta očekuje se 270.000 doza vakcina, a Hrvatska je poručila šest miliona doza različitih proizvođača. Cilj je da se vakciniše najmanje 70 odsto građana, a Vlada je pokrenula kampanju čija je glavna poruka Misli na druge: vakciniši se. I u Srbiji, koja kao ni Crna Gora nije u EU, vakcinacija je počela. Za sada vakcinama američko-njemačkom Fajzer/Biontek i ruskom Sputnjik V, a uskoro se očekuje i kineska vakcina.  U prvoj fazi planirana je vakcinacija oko 1,4 miliona građana, a plan je da se vakciniše 3,4 miliona stanovnika Srbije.

Sem najave da će vakcina doći, mi još znamo opštu priču koja je ista za sve države – da će prvo biti vakcinisane rizične grupe građana, starije od 80 godina, te da će se ta granica pomjerati prema 65 godina uzmajući u obzir stanje pacijenta i druge bolesti. U drugom krugu biće vakcinisani zdravstveni radnici, odnosno svi oni koji se nalaze na neposrednoj liniji odbrane od korona virusa. ,,A nakon toga po protokolu, po akcionom planu koji će obuhvatati i prosvjetu i sve ostale ranjive grupe stanovništva”, objasnila je Borovinić-Bojović.

Zabrinjavajuće je da dok vakcinacija u Evropi uveliko traje, naša Vlada tek za ovu nedjelju najavljuje detaljan akcioni plan vakcinacije. Biće kandidovan u četvrtak 14. januara a nakon toga imaćemo precizne podatke, kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Nisu imali kad prije, tek su preuzeli vlast, a i imali su opstrukcije bivše vlasti, ponavljaju. Tokom decembra nova Vlada uplatila je državne garancije za vakcine preko COVAX inicijative SZO-a. Bivša Vlada je optužena da to nije uradila. Mimo prepucavanja bivših i sadašnjih, nije baš dobro objašnjeno da ćemo ovom inicijativom dobiti samo vakcine za tri odsto najugroženijeg stanovništva u prvoj fazi, a ukupno 20 odsto. Što nije dovoljno.

Za ostalo se moramo snaći sami, a to ne ide baš najbolje ni bivšim ni sadašnjim. Ministarka zdravlja javno optužuje bivšu garnituru da nije imala   bileteralne dogovore ni sa pregovaračima EU, ni sa pojedinačnim proizvođačima vakcina, kao što su to ostale zemlje u regionu uradile u junu. Istakla je da su bili toliko nesposobni da nisu odgovorili ni na zahtjev Poljske da se izjasne da li je Crna Gora zainteresovana da preuzme dio vakcina koji je njima višak. Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović je ove tvrdnje demantovao uz tvrdnju da su do kraja mandata imali komunikaciju sa Poljacima.

Kako god bilo, Borovinić-Bojović najavljuje da sada pregovaraju sa proizvođačima vakcine iz EU, Rusije i Kine na bilateralnim odnosima, kako bi građani imali više različitih vakcina.

U najboljem slučaju vakcinacija bi u Crnoj Gori trebala simbolično da počne krajem januara ili početkom februara. Brus Ajlvord, visoki savjetnik SZO, izjavio je da se agencija nada da će u februaru početi da snabdijeva najsiromašnije zemlje svijeta vakcinama protiv kovida-19.

Možemo da se nadamo i milostinji iz EU. Prošle nedjelje su ministri vanjskih poslova 13 zemalja članica poslali pismo Evropskoj komisiji u kojem traže da se dio vakcina za koje je Komisija potpisale ugovore o nabavci daju najbližim susjedima EU, zemljama Zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva.

Epidemiolozi u Crnoj Gori kažu da ih ohrabruje to što je interesovanje građana da se vakcinišu veliko. Istraživanja pokazuju da je najveće raspoloženje kod stanovništva za vakcinaciju u Vijetnamu čak 98 i Kini 91 odsto. U EU je na vrhu Danska sa 87 i Finska sa 81odsto, u Njemačkoj je taj procenat 65, a u Francuskoj 56 odsto. U Hrvatskoj 56 odsto, a najsumnjičaviji u Evropi su u Srbiji gdje svega 38 odsto ispitanika nema problema sa vakcinom, dok je čak 62 odsto njih protiv vakcinisanja, piše Dojče vele.

Britanija koja je prva počela sa vakcinacijom, dnevno vakciniše 200.000 ljudi. Plan je da se do jeseni vakciniše svo odraslo stanovništvo. Međutim, iz SZO upozoravaju da masovna vakcinacija protiv novog korona virusa neće dovesti do kolektivnog imuniteta u svijetu ove godine. Ali važno je početi.

 

Premoreni

Ljekar pljevaljskog Doma zdravlja dr Veljko Stijepović obratio se pismom građanima tog grada i Crne Gore povodom (ne)poštovanja epidemioloških mjera u cilju sprječavanja širenja COVID-19 infekcije. Pismo je na svojoj Fejsbuk stranici objavio Sindikat doktora medicine Crne Gore.

,,Prije samo dva dana na trgu srijećem grupu momaka (njih 7-8) kako ismijavaju jednog od njih koji se usudio da nosi masku. Iako sam navijao da momak istraje, podlegao je pritisku i skinuo je…

Ljut sam.

Prije neki dan preminuo je kolega anesteziolog od samo 37 godina. Jedna od njegovih posljednjih poruka bila je: ‘Oni ne mare za nas’. Njegujući druge, život je izgubio i medicinski tehničar od samo 41 godinu. Obojica izgubljeni u 48h.

Znate, i mi se nekome vraćamo kući.

Dragi naši sugrađani, premoreni smo”, istakao je, između ostalog, Stijepović u apelu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DUGO PUTOVANJE ZAPADNOG BALKANA U EVROPU: Godina blokada i pandemije, ,,podrške“ i „zabrinutosti“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina 2020. je za države na jugoistoku Evrope bila  godina stagnacije u pridruživanju EU. Osim opadanja ekonomske moći stanovništva i produbljivanja političke polarizacije, nema pomaka u vladavini prava. A to je ključna pretpostavka da se proces integracija ubrza

 

Kada je krajem 2019. na dužnost, stupila Evropska komisija na čelu sa njemačkom političarkom Ursulom fon der Lajen, jedna od poruka je bila da će joj Zapadni Balkan i politika proširenja biti prioritet.

,,Na kraju petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU”, izjavio je tada novoimenovani komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Realno, tako nešto može da postigne samo Crna Gora, znatno teže Srbija koja,  prvi put od početka pristupnih pregovora, nije otvorila nijedno poglavlje u 2020. godini.

Tokom svoje prve zvanične posjete Briselu crnogorski premijer Zdravko Krivokapić je obećao sve ono što EU godinama traži od vlasti u Podgorici: borbu protiv korupcije i kriminala, preporod pravosuđa i pravdu za sve.

EU će budno motriti na konkretizaciju tih obećanja, ali ni njena olako obećana brzina nije se tokom 2020. potvrdila u realnosti. Krajem marta Albanija i Sjeverna Makedonije dobile su konačno zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa EU, ali ne i datum. Malo je naznaka da će ga uskoro i biti zbog blokade od strane nekih država Unije, organizacije gdje se sve važne odluke donose konsenzusom svih država članica.

Takođe, iako su zemlje članice EU početkom maja 2020. na takozvanom ,,Zagrebačkom samitu” potvrdile evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana, izostao je konsenzus  članica i kada je ukupna politika proširenja u pitanju.

To se nije očekivalo, s obzirom na to da su na čelu EU tokom 2020. bile Hrvatska i Njemačka, zemlje koje snažno podržavaju proces pristupanja. To  čini i Mađarska iz koje dolazi komesar Varhelji, inače pristalica politike  desničarskog premijera te države Viktora Orbana.

Orban ne dijeli  zabrinutost zbog stanja demokratije u balkanskim državama. On je, na primjer, bio taj koji je bivšeg korumpiranog sjevernomakedonskog premijera Nikolu Grueskog spasio zatvora. Što se Mađarska više zalaže za Balkan, utoliko je veća skepsa u Francuskoj, Holandiji, ali i u Njemačkoj. Strahuje se da Mađarska koristi države jugoistočne Evrope samo da bi proširila zonu svog uticaja i tako se odbranila od izbjeglica.

Mnogi su se ponadali da će tradicionalna njemačka praktičnost i efiksanost uspjeti u drugoj polovini godine da riješi nagomilane probleme u EU. Počev od nikad većeg i značajnijeg EU budžeta, na kome se zasniva oporavak pandemijom pokošene Evrope, pa do balkanskih zavrzlama i nesuglasica.

Najznačajnijoj državi Unije pošlo je za rukom da usaglasi paket za opravak EU, od skoro dvije hiljade miljardi eura, čak i Bregzit, ali ne i odnose na Balkanu. Njemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot rekao je da je zbog toga veoma frustriran i duboko razočaran, upozorivši da se blokadama čini ,,ozbiljna politička greška” koja bi mogla da ugrozi bezbjednost i stabilnost ne samo Zapadnog Balkana nego i cijele Evrope.

,,To je težak udarac za našu politiku prema Zapadnom Balkanu čiji je cilj razvoj stabilnosti i demokratije u ovom regionu”, kazao je Rot.

U Evropskoj komisiji navode da se određeni napredak ipak postigao, jer se sa Zapadnim Balkanom ove godine radilo ,,na više frontova”: počev od pomoći u borbi protiv pandemije, preko Ekonomsko-investicionog plana za dugoročni oporavak regiona, pa sve do usvajnja nove metodologije koju su, kako naglašavaju, prihvatile i sve članice EU, a koja je trebalo da odblokira i ubrza pregovore o pristupanju zemalja regiona.

Posmatrano po zemljama, situacija je dosta sumorna. Albanija je blokirana zahtjevima Holandije, Francuske i Danske koje traže dodatni napredak u oblasti vladavine prava i borbi protiv korupcije, dok se Sjeverna Makedonija suočava sa blokadom susjedne Bugarske zbog istorijskih i lingvističkih pitanja.

Srbija, uljuljkana u jednopartizmu, ima najmanji broj proevropskih pristalica u regiji. ,,Očigledno je da je razračunavanje sa organizovanim kriminalom, korupcijom, ekstremističkim organizacijama, percipirano kao preveliki trošak u odnosu na neizvjesnu političku dobit od evropskih integracija, i to je pogrešno”, ocjenjuje Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike.

BiH i dalje ima 14 prioritenih zadataka koje joj je postavila Evropska komisija da bi uopšte došla u poziciju da razmišlja o pristupnim pregovorima. Slično je sa Kosovom, dok se čeka da stvari oko međusobnog priznanja sa Srbijom budu riješena dolaskom nove garniture u Vašingtonu predvođene predsjednikom Džoom Bajdenom.

On je već saopštio da se radi na novoj strategiji za Balkan. S obzirom na njegove ranije stavove i sastav njegovog tima, već se može pretpostaviti kako bi sve to trebalo da izgleda. Uostalom, praksa pokazuje da Amerikanci uzimaju stvar u svoje ruke onda kada Evropa više ne zna kako dalje, a što je pokazala u posljednjih desetak godina kada se ona brinula o regionu.

Zato politički analitičari u Berlinu tvrde da samo Vašington može naćerati bugarskog premijera Bojka Borisova da skine blokadu Skoplju kako bi S.Makedonija napokon počela pristupne pregovore sa EU. Ili će on, uzdrman nizom afera i sa oslabljelom podrškom u stanovništvu, biti uklonjen sa vlasti u Sofiji.

Da bi se proces proširenja deblokirao potrebno je, kako navodi evroparlamentarac Vladimir Bilčik, mnogo više angažmana i povjerenja sa obje strane. ,,Mi smo najveći ekonomski i finansijski donator u regionu iako mnogi ljudi pogrešno misle da su to Kina i Rusija. Dalje, potrebno nam je više pozitivnog i konstruktivnog angažmana na proširenju i onda kada se radi o teškim pitanjima. Moramo da radimo i na povjerenju. Razumijem frustraciju ljudi u regionu, ali ne vidim bolju, smisleniju, održiviju i perspektivniju alternativu od evropske perspektive za region u cjelini. EU ne smije da bude dio političke igre na Balkanu, već cilj Balkana”, ističe ovaj konzervativni političar iz Slovačke.

U svakom slučaju, svojom stalnom ,,podrškom” i ,,zabrinutošću” čelnici EU su često ostavljali na cjedilu svoje pristalice na Zapadnom Balkanu. Stoga su mnogi od njih, posebno mladi, jaz između zaustavljenog proširenja EU i uvijek novih obećanja premošćavali iseljavanjem sa Balkana. Dodatni podsticaj tome pružio je njemački Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je u martu stupio na snagu.

                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo