Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROFESIONALIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE NI NA POMOLU: Crtanje zakona po partijskom liku

Objavljeno prije

na

Nova većina izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima želi da očisti javnu upravu od rukovodećih kadrova prethodne vlasti, ali sa namjerom, kako se čini, da dovedu svoje članove, a ne profesionalce

 

Godinama  slušamo obećanja o profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave. To su u  predizbornoj kampanji uveliko činili i  današnji konstituinenti vlasti. Vlada sastavljena od eksperata na ministarskim funkcijama, koji nijesu članovi nijedne političke partije, činila se kao dobar korak ka tom cilju.

Međutim, predlog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su predložili Demokratski front, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i koalicije Mir je naša nacija i Crno na bijelo, prema mišljenju eksperata, nije put ka profesionalizaciji javne uprave, već samo olakšava novim vladajućim partijama da udome svoje kadrove. Oni su u obrazloženju izmjena pojasnili da su ovim zakonom željeli povećati konkurentnost za rad u javnoj upravi, ali i prekinuti diskriminatorski odnos koji je do sada postojao.

Najviše pažnje privukao je član kojim se omogućava zapošljavanje građana protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Donosioci zakona i pojedini pravni eksperti ovu izmjenu pravdaju time da je dosadašnja odredba bila u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, koji kaže da je svako nevin dok se u sudskom postupku ne dokaže da je kriv (prezumpcija nevinosti). Ostaje nejasno da li se krivični postupak odnosi samo na tužilačko gonjenje ili i na sve nepravosnažne presude. Na to je upozorila i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

„Predlaže se zakonom da se briše krivični postupak, odnosno da prvostepeno osuđeno  lice može ravnopravno da se prijavi na konkurs kao ostali kandidati… Ne stoji da je narušena prezumpcija nevinosti”, kazala je ona.

Iako je brisanje krivičnog postupka privuklo najviše pažnje, najproblematičnije je smanjenje godina radnog i menadžerskog iskustva. Takve odredbe idu na ruku novim partijama na vlasti s obzirom na to da većinu čine mladi ljudi, koji su do sada bili opozicija i nijesu imali previše prilika da se pokažu u poslu.

Druge sporne odredbe odnose se na mogućnost smjena u javnoj upravi i postavljanju novih rukovodećih kadrova. Najbitnije izmjene u tom pravcu su nova mogućnost da se prekine mandat rukovodiocu ukoliko dođe do bilo kakve reorganizacije državnog organa na čijem je čelu. „Ako se državni organ ukine a njegov djelokrug preuzme drugi državni organ ili ne preuzme nijedan državni organ; ako se ukine dio poslova državnog organa koji prelazi u djelokrug drugog državnog organa, ili se ukine dio poslova koji ne prelaze u djelokrug drugog državnog organa; ako dođe do promjene djelokruga državnog organa preuzimanjem poslova drugog državnog organa, ili preuzimanja dijela poslova drugog državnog organa ili ako radno mjesto lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra bude ukinuto donošenjem novog ili izmjenom postojećeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta”.

Ovo bi mogao biti mehanizam za smjenu dosadašnjih kadrova, koji ne budu željeli poći svojom voljom, poput direktora Uprave policije Veselina Veljovića ili drugih rukovodilaca koji se biraju putem konkursa. S obzirom na to da je značajno smanjen broj ministarstava u odnosu na prethodnu Vladu i izmijenjene nadležnosti resora, neke reorganizacije državnih institucija će biti neophodne. Predlagači zakona predviđaju novu mogućnost da se na mjesto smijenjenog rukovodioca imenuje vršilac dužnosti (VD)  koji ne mora biti zaposlen u toj organizacionoj jedinici. Do sada nije postojala mogućnost da za VD bude postavljen neko van državnog organa ili preduzeća. Takođe se predviđa produžavanje mandata vršioca dužnosti na godinu dana (sa dosadašnjih šest mjeseci).

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Muk smatra da su predložene izmjene oko vršioca družnosti i prestanka mandata ostavile najviše prostora za „neprimjereni politički uticaj i pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija u državnoj upravi“. Jedna od manjkavosti predloženog rješenja je, prema njenoj ocjeni, i to što se otvara mogućnost da se osobe koje nijesu zaposlene u državnom organu postave na pozicije vršilaca dužnosti.

„Ne sporeći pravo kandidatima van organa uprave da se prijave na javne konkurse za rukovodne pozicije, kada se oni raspišu, ovakvo rješenje, dugoročno gledano, ostavlja prostor za neprimjerene uticaje na ovaj nivo administracije. Imenovanje na pozicije vršilaca dužnosti ne podrazumijevaju nikakvu prethodnu provjeru osim ispunjenosti uslova radnog mjesta. Ti uslovi, osim načelnog propisivanja u pogledu kompetencija, iskustva i obrazovanja zakonom, u najvećoj mjeri zavise od internih akata državnih organa. U tom smislu i do sada su bili podložni prilagođavanju podobnim kandidatima“, pojasnila je Muk.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac ne misli da su zakonom predložena rješenja koja će obezbijediti da državna uprava u budućnosti počiva na najstručnijim ljudima koje posjeduje ova zemlja. Međutim, ocijenio je da je jasna namjera da se zarobljene institucije očiste od onih koji su radili u interesu  do sada vladajućih partija.

„Ipak, ta vrsta kadriranja koju predviđa predlog zakona, pa čak ni ispravljanje diskriminatornog odnosa, ako hoćete, ne bi smjelo da bude ispred interesa građana da u državnim institucijama rade kadrovi koji mogu na najbolji način svojom stručnošću da odgovore njihovim potrebama“, kazao je Milovac za Monitor.

On je podsjetio na sistem evaluacije uspješnosti službenika javne uprave koji, smatra, još nije zaživio u organima jer je „od dobre većine zaposlenih zahtijevana slijepa poslušnost, a ne konkretni rezultati u sprovođenju zakona“. Kazao je da se to mora promijeniti i  po cijenu kompletne promjene kako rukovodećeg, tako i administrativnog kadra u državnoj upravi.

„Samo takozvani redovni ’check and balances’ onoga što državni službenici rade može da pokaže do koje mjere on služi građanima, a ne onome, ma što to bilo, interesu partije. To je jedini način, uz pozivanje na odgovornost, jedini način da se obezbijedi da ne dođe do puke smjene političkih kadrova koji će ponovo raditi više u interesu partije, a manje u javnom interesu“, ocijenio je Milovac.

Crna Gora je, smatra Milena Muk, trenutno u paradoksalnoj situaciji. Najbliži saradnici ministara izabranih voljom nove parlamentarne većine trebalo bi da budu osobe aktivne u partijama sadašnje opozicije, koji partijske interese mogu pretpostaviti javnom. Ona, međutim, razrješavanje ove situacije ne vidi kroz izmjene ovog zakona koje,  po njenom mišljenju, dugoročno uvode pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija.

„Ali i stvaraju alibi da svaka nova vlast po sličnoj matrici zapošljava uz izgovor da su oni prije nje radili isto“, ocjenjuje Mukova. Tako se zatvara krug.

 

Zloupotrebom prezumpcije nevinosti milione davali krivično gonjenim

Za Dejana Milovca je prihvatljivo uklanjanje ograničenja da osobe  protiv kojih se vodi krivični postupak ne mogu biti zapošljene u državnoj upravi, ukoliko se to rješenje ne bude zloupotrebljavalo. On je kazao da je to u skladu sa članom Ustava Crne Gore koji definiše da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.

„Nažalost, svjedoci smo da je  ova odrednica do sada dosta puta zloupotrebljavana, naročito kada su u pitanju javne nabavke gdje su milioni eura odlazili kompanijama i pojedincima protiv kojih se vode postupci zbog teških krivičnih djela. Ukoliko ove izmjene budu usvojene, ovo zakonsko rješenje ne smije biti zloupotrijebljeno kako je to do sada rađeno sa drugim zakonima“, pojašnjava Milovac.

 

Na rukovodećima pozicijama 35 članova Savjeta DPS-a

Istraživanje Instituta Alternativa pokazuje da se na državnim konkursima za rukovodeće pozicije najčešće prijavljivao samo jedan kandidat. Prema zakonskim rješenjima, visoki rukovodni kadar i starješine se na kraju procedure biraju sa liste koja bi trebalo da sadrži najbolje tri ocijenjena kandidata.

„Međutim, izbor najčešće i nije težak jer ga suštinski i nema. Kad bi se sudilo po sprovedenim javnim konkursima, jedva da se može sastaviti ’čovjek i po’ koji je na njih odgovorio. Većina javnih konkursa je sprovedena bez uslova miminalne konkurentnosti od najmanje dva kandidata“, navodi Milena Muk.

Ona tvrdi da je dovoljna analiza javno dostupnih profila članova aktuelnog Savjeta DPS-a da bi se utvrdilo kako je najmanje 35 članova samo tog tijela do skoro vladajuće partije u prethodnom periodu zaposleno na pozicijama generalnih direktora i sekretara u ministarstvima, odnosno starješina organa uprave i drugih institucija.  Raniji sastav Savjeta DPS-a, koji je partija formirala 2011. godine, uključivao je čak 78 rukovodilaca.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo