Povežite se sa nama

INTERVJU

Rak dojke je izlječiv

Objavljeno prije

na

Doktorka interne medicine, primarijus i onkolog u Kliničkom centru Podgorica, Jadranka Lakićević povodom završenog Rozog oktobra mjeseca svjetske borbe protiv raka dojke, tumači posebnost i potrebnost ovakvih aktivnosti. Njen ohrabrujući stav, nesebična borba i široka edukacija pacijentima ulivaju nadu i vraćaju vjeru u izlječenje i život. Kroz rad u nevladinoj organizaciju Zdrava-Dona Montenegrina, brine i kuraži naše žene, na njihovom putu do konačnog izlječenja i zdravlja. MONITOR: Koji je cilj kampanje Rozog oktobra i kakve su Vaše impresije nakon tribina, pojačane medijske pažnje i rada s pacijentima?
LAKIĆEVIĆ: Rozi oktobar je mjesec koji je širom svijeta, već godinama, posvećen podizanju svijesti o raku dojke. Ovogodišnji oktobar u Crnoj Gori je zaista bio ispunjen brojnim događanjima u kojima je značajnu ulogu imala NVO Zdrava – Dona Montenegrina. Oktobarske aktivnosti, edukativno- humanitarnog karaktera, vezane su za podizanje svijesti društva o značaju ranog otkrivanja bolesti, naglasku na promjeni stava, ne samo oboljelih nego i njihove okoline prema bolesti, uz naglašavanje važnosti podrške bliskih osoba, ali i društva u cjelini.
Jedna od najznačajnijih aktivnosti u oktobru je Šetnja, organizovana 3. oktobra 2009. od prostorija NVO Zdrava- Dona Montenegrina na Zabjelu do Gorice, koja je imala za cilj usmjeravanje pažnje javnosti na problem raka dojke.
Prva Crnogorska konferencija o raku dojke je održana 8. i 9. oktobra 2009. i okupila je medicinske stručnjake, kreatore zdravstvene politike i sve one koji su suočeni sa bolešću. Konferencija je organizovana u okviru saradnje NVO Zdrava- Dona Montenegrina i Projekta osnaživanja zdravlja žena u Crnoj Gori (koji je podržan od strane američkih organizacija JDC i Susan G. Komen).
Kampanju Umjetnost za život, Zdrava-Dona Montenegrina je sprovela uz podršku farmaceutske kompanije Roche i nezavisnog dnevnika Vijesti, a odnosila se na izradu nakita na temu roze trake. Aukcijskom prodajom nakita prikupljena su novčana sredstva i osnovan je poseban fond za nabavku prvog digitalnog mamografa u Crnoj Gori. Naša želja je da se ovoj akciji pridruže i ostali: država, kompanije, pojedinci…

MONITOR: Kako podići svijest o neophodnosti ranog otkrivanja raka dojke?
LAKIĆEVIĆ: Podizanje svijesti predstavlja spoznaju o značaju ranog otkrivanja bolesti, a može se ostvariti kroz okupljanje i djelovanje ne samo medicinskih stručnjaka, nego društva u cjelini: predstavnika vlasti, opšte populacije, svih onih koji su pogođeni bolešću, uz svakako neophodno potrebnu i važnu podršku medija.

MONITOR: Objasnite nam termin „doći na vrijeme” i šta to po Vama podrazumijeva?
LAKIĆEVIĆ: „Doći na vrijeme” je sintagma koja znači da žena treba da radi redovne preglede i prije pojave simptoma (preventivno) ili pak da se javi ljekaru odmah kad primijeti nešto neuobičajeno u svojim dojkama. Svaka žena mora da zna da ne smije odlagati pregled ljekara kad primijeti bilo kakvu nepravilnost u izgledu i veličini svojih dojki, promjene na koži ili bradavici, promjene u pazušnim jamama ili otvrdnuće u dojkama.

MONITOR: Kako i kada treba raditi autodetekciju dojki?
LAKIĆEVIĆ: Samopregled dojke je pregled koji treba da radi svaka djevojka/žena od navršene dvadesete godine života, jednom mjesečno. Za one koje imaju menstruaciju se savjetuje da pregled vrše desetog dana od početka ciklusa, a žene koje su u menopauzi samopregled treba da rade prvog dana u mjesecu.

MONITOR: U kojim se slučajevima preporučuje klinički pregled dojki i ko ga obavlja?
LAKIĆEVIĆ: Klinički pregled dojki vrši posebno edukovan ljekar, a njime se mogu otkriti promjene u dojkama koje žena sama ne može da uoči. Preporučuje se da se klinički pregled obavi svake tri godine kod žena od dvadesete do četrdesete godine, a nakon četrdesete godine, klinički pregled se preporučuje jednom godišnje.

MONITOR: Koje su to rizične grupe ljudi (po svjetskim i domaćim statistikama) koje najčešće oboljevaju od ove maligne bolesti?
LAKIĆEVIĆ: Za rak dojke su definisani brojni faktori rizika: ženski pol, godine starosti – sa starenjem raste rizik od oboljevanja od ove bolesti, mada je oko 10% oboljelih mlađe od 40 godina. Takođe, rana menstruacija prije 12 godine, kasna menopauza – nakon 55-te godine, nerađenje ili prvi porođaj nakon 30-te godine, nedojenje, rak dojke u porodici kod žena u prvoj liniji srodstva: majka, sestra ili ćerka predstavljaju faktore rizika.
Ukoliko je žena imala rak jedne dojke, ona ima povećan rizik za nastanak raka i druge dojke. Fizička neaktivnost je posljednjih godina definisana kao riziko faktor za nastanak ove bolesti. Kao što sam rekla, ženski pol je faktor rizika, ali od raka dojke oboljevaju i muškarci. Rak dojke kod muškaraca se javlja mnogo rjeđe, odnos je 100:1, odnosno na 100 oboljelih žena, oboljeva jedan muškarac. Rak dojke kod muškaraca se, uglavnom, liječi kao i kod žena.

MONITOR: Često se pominje ,,stres” kao čuveni (univerzalni) faktor ili krivac za nastanak raka dojke. Kako ga izbjeći kad je to naš (nažalost) svakodnevni pratilac?
LAKIĆEVIĆ: U onkološkoj literaturi, stres kao faktor rizika za nastanak raka dojke nije posebno definisan. Ali svakako, svi težimo ka smanjenju i izbjegavanju stresa u svakodnevnom životu. Za ta pitanja ne postoje univerzalni odgovori i jednostavni recepti, ali odgovarajuća ishrana, umjerena fizička aktivnost, nepušenje, boravak u prirodi, riječju „ pozitivno ponašanje” mogu doprinijeti umanjenju stresa i unaprjeđenju vlastitog zdravlja.

MONITOR: Koje su to predrasude koje se vezuju za lijekove u liječenju bolesnika oboljelih od raka?
LAKIĆEVIĆ: Što se tiče predrasuda, zabluda i mitova vezanih za liječenje raka, zaista ih je mnogo, i vjerovatno bi trebali sati i dani da bi se samo pobrojali. Koliko bi tek vremena trebalo da se te predrasude i zablude razjasne, a mitovi zamijene pouzdanim medicinskim saznanjima? Samo kratko želim da napomenem, da veliki broj bolesnika sa malignim oboljenjima traži pomoć od različitih „čudotvoraca” koji „prave” čajeve, napitke, masti… i garantuju izliječenje. Uglavnom se radi o šarlatanima i prevarantima, koji bolesnicima uzimaju novac i otimaju dragocjeno vrijeme. Neophodno je svim bolesnicima pružiti tačne informacije vezane za dijagnozu, prognozu i tretman maligne bolesti, a sve prodavače laži o čudotvornim načinima izliječenja rigorozno sankcionisati.

MONITOR: Koja je Vaša poruka ženama koje još nemaju hrabrosti za pregled, posjetu izabranom ljekaru, a imaju promjene na dojkama?
LAKIĆEVIĆ: Sve žene koje uoče neku promjenu u dojkama, treba da shvate da to može da bude ozbiljan problem – rak dojke. Ne treba da žive u neizvjesnosti i strahu i odlažu pregled, jer time gube blagovremeno započinjanje liječenja. Ukoliko se dokaže da se radi o raku dojke, onda je svakoj ženi potrebno vrijeme da prihvati to saznanje, da pronađe vlastitu snagu i prihvati podršku onih koje je vole: porodice i prijatelja, i na taj način se lakše suoči sa liječenjem koje joj predstoji.
Željela bih da naglasim da je rak dojke izlječiv, a da je najvažnije rano ga otkriti i liječiti. Za otkrivanje raka dojke u najranijom fazi (kada se tumor ne može napipati) posebno je važna mamografija i preporučuje se svim ženama nakon četrdesete godine života.

NVO Zdrava- Dona Montenegrina je osnovana sa ciljem sveobuhvatne borbe protiv raka dojke. Organizacija okuplja medicinske stručnjake, oboljele žene i sve one koji su suočeni sa bolešću: članove njihovih porodica i prijatelje. Udruženje se nalazi u Jerevanskoj 44, u Podgorici. Telefoni su 020 640 543, 069 576 336, email: zdravadonam@t-com.me

Marija ČOLPA

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo