Povežite se sa nama

SVIJET

SAMIT U BERLINU, BEZ SENZACIJA: Promjene granica neće biti

Objavljeno prije

na

Glavni razlog vanrednog susreta, pomjeranje pregovora između Srbije i Kosova s mrtve tačke, ostaje otvoren. Samit je završen bez konkretnog  približavanja Beograda i Prištine. No, dijalog treba da bude nastavljen i  to je veliki uspjeh domaćina Angele Merkel i Emanuela Makrona

 

Stabilnost na Zapadnom Balkanu u interesu je Evrope, formula je oko koje su Njemačka i Francuska našle  zajednički imenitelj i na tom osnovu organizovale samit u ponedjeljak u Berlinu. Među zaključcima koji bi trebalo da budu obavezni za sve učesnike je opredjeljenje za demokratiju, za pravnu državu, za odgovorno ponašanje unutar država, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i za jačanje uloge civilnog društva i nezavisnih medija.

Njemačka i Francuska, koje su nakon razornih svjetskih ratova Jelisejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazale su da su  dobrosusjedski odnosi poslije užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. Pozivom u Berlin, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Evropa spremna i da je i dalje angažovana.

U ponovnom intenzivnijem angažmanu Njemačke i Francuske oko Zapadnog Balkana, stabilnost je  ono što povezuje inače dosta različite političke pozicije Berlina i Pariza prema šest zemalja regiona. Njemački mediji smatraju da je to i realistična osnova kojom se jasno stavlja na znanje koji su interesi i prioriteti Evrope na zapadnom Balkanu – bez davanja lažnih obećanja i  buđenja nerealne nade.

Stabilnost spada u jedno od nasljeđa polako odlazeće iz zvanične njemačke politike Angele Merkel. “Zabrinutost zbog najnestabilnijeg regiona u Evropi spada u konstante  kancelarskog mandata Angele Merekl. Do danas su tamo stacionirani njemački vojnici. Ona je od početka vodila konsekventnu politiku na Balkanu,” navedeno je  u tekstu pod naslovom “Merkel brani svoje nasljede na Balkanu”, objavljenom na dan samita u konzervativnom berlinskom dnevniku Velt.

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu Merkel i Makron su jasno rekli o čemu na tom skupu neće biti riječi: o perspektivi pridruživanja EU, o Berlinskom procesu, a ni o tome kako da se Beogradu i Prištini propiše “neko rješenje za spor oko Kosova”. No  jasno je rečeno i o čemu će biti riječi: sigurnost, borba protiv krijumčarenja oružja, terorizam, nelegalne migracije i organizovani kriminal.

Stabilnost mora da bude popraćena i političkim mjerama. Samo politički pouzdan partner može da garantuje željenu stabilnost. Pouzdanost funkcioniše samo uz posredovanje demokratskih kontrolnih organa i demokratski legitimisane politike.

„Ko se danas ne pridržava principa pravne države, neće sjutra da se pridržava ni principa u svojoj spoljnoj politici. Sve karte staviti na stabilokrate, koji doduše mogu da zaustave rijeke izbjeglica, ali istovremeno podrivaju i principe demokratije, bilo bi kratkovido. Greške koje su napravljene u drugim regionima ne bi smjele da se ponove na Zapadnom Balkanu, ocijenio je komentator njemačke medijske kuće Dojče vele (DW). Upravo je to povezivanje interesa za stabilnost i okrenutost prema budućnosti omogućilo prošle godine rješenje dugotrajne svađe izmedu Grčke i Sjeverne Makedonije oko imena.

To bi trebalo da budu parametri i u traženju rješenja za kosovsko pitanje. Svađa izmedu Beograda i Prištine  vjerovatno je bio najvažniji razlog i najteži zadatak ovog samita u Berlinu. Trebalo je da se definitivno pokopa ideja o promjeni granica izmedu Srbije i Kosova – ideja koju predsjednici obje zemlje već mjesecima podgrijavaju, uz podršku SAD.

Ta ideja je u mnogim evropskim prijestonicama izazvala uzbunu, jer krši jedan tabu: promjenu granica kao dio neke bilateralno dogovorene razmjene teritorija. Jer, ne bez razloga mnogi se boje da bi to imalo negativne posljedice po susjedne zemlje, prije svega po Bosnu i Hercegovinu, čija osjetljiva konstrukcija  lako može da se dovede u pitanje.

Iako su se neki ponadali da bi gotovo dvosatno produženje sastanka i radne večere učesnika sastanka na vrhu zemalja Zapadnog Balkana i EU moglo okončati nekim konkretnijim rezultatom, senzacije u ponedjeljak uveče u Berlinu nije bilo. Glavni razlog vanrednog susreta, pomjeranje pregovora izmedu Srbije i Kosova s mrtve tačke, ostaje i dalje otvoren. Kako se i očekivalo, samit je završen bez konkretnog približavanja Srbije i Prištine. No, dijalog treba da bude nastavljen i već to je veliki uspeh domaćina Merkel i Makrona.

„Bilo je nekoliko ideja, medutim u ovom se trenutku nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a ni Beograd nije pokazao spremnost da načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković,  koji je na samitu, pored domaćina, njemacke kancelarka Angele Merkel i francuskog predsednika Emanuela Makrona, i predstavnika Slovenije, zastupao stavove EU.

Plenković je djelovao zadovoljno što je u sklopu sastanaka uspio da predstavi i prioritete Hrvatske tokom predsjedavanja Evropskim savjetom sljedeće godine u čijem je središtu upravo stabilizacija i rješavanje problema na zapadnom Balkanu. Zato će Plenković posjetiti zemlje u regionu, među njima i Srbiju.

Prema izvještačima, atmosfera je bila mnogo mračnija i dramatičija u sredini gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznosio svoje viđenje susreta u Berlinu. A ono bi na prvi pogled moglo glasiti kao „svi protiv Srbije”. Vučić je insistirao, pošto je Srbija jedina učesnica zapadnobalkanskog samita koja nije priznala Kosovo, da je samim  odnosom organitzatora samita bila u nezavidnom položaju.

Kancelarka Merkel je u uvodu dala objašnjenje zašto je dosadašnji format Berlinskog procesa promijenjen. „Problemi zemalja u regiji su povezani. Zato se mi danas nalazimo kako bi spriječili da problemi postanu još složeniji. Ne smije biti sporazuma na teret drugih i zato smo ovdje danas u ovom sastavu”.

Vučić je iznio i svoje duboko razočaranje ponašanjem Makedonije, a posebno Bosne i Hercegovine i njenog predstavnika u Berlinu, predsjedavajuceg Vijeća ministara Denisa Zvizdića. Vučić je premijeru Makedonije Zoranu Zaevu prebacio što je pokušavao da pronađe opravdanje za kosovske takse u srpskoj blokadi članstva Kosova u Interpolu, Zvizdiću je zamjerao što je boravak u Berlinu navodno iskoristio za bacanje drvlja i kamenja na Republiku Srpsku.

No, u isto vrijeme Vučić je pohvalio „korektni odnos” Hrvatske i Slovenije prema Srbiji na sastanku, kao i Crne Gore, „usprkos tome što je priznala Kosovo”. Srpski predsjednik je bio i pun pohvala na raćun domaćina skupa u Berlinu, Merkel i Makrona.

Zaključak izvještača je da ipak ispada kako nije sve tako crno i da Srbija u Berlin nije išla na diplomatsku giljotinu. Većina učesnika je, kako je rekao sam Vučić, osudila i kosovske carine. Kancelarka Merkel je ovo pitanje u izjavi uoči samita čak istakla kao i glavni problem blokade pregovora Beograda i Prištine.

Očekivanje je da će poslije insistiranja Merkel i Makrona na dijalogu pod kišobranom EU, Srbija i Kosovo ponovo sjesti za sto i razgovarati. Cilj dvije najmoćnije članice EU jeste da bude postignut opšti i konačni sporazum, koji služi očuvanju stabilnosti u regionu i otvara put prema EU.

Time ovaj jaki evropski tandem unosi novu dinamiku u procese u regionu koji su ili blokirani, ili vode u pogrešnom smjeru, prije svega u odnosima Kosova i Srbije. Sada je važno da se ova  dinamika i pritisak Pariza i Berlina zadrže. Inače ce nestati.

Zato je za 1. juni zakazan novi sastanak u manjem formatu u Parizu. Nekoliko dana nakon toga u poljskom Poznanu  nastavljaju se susreti u sklopu Berlinskog procesa. Ako se tome dodaju i najave da će Hrvatska pitanje zapadnog Balkana staviti visoko na svoju agendu tokom predsjedavanja Evropskim savjetom, onda se može zaključiti kako zapadnobalkanska diplomatija radi punom parom.

Berlinski samit trebalo je da krasi i potpuna transparentnost, posebno kada se govori o temi prekrajanje granica, što je za mnoge diplomate zapravo jedan od razloga zbog kojeg je sazvan sastanak, odnosno da ta ideja zauvijek bude zakopana.

Razmjena teritorija se pominje kao moguće rješenje blokade pregovora Beograda i Prištine. Protiv toga je od samog početka jasan bio stav najmoćnije evropske političarke Merkel, ali očigledno je da još uvijek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju. Poruka Merkelove nije samo upućena u smjeru Beograda i Prištine, nego i ostalih centara moći u regiji. Kandidata koji bi mogli lakomisleno da posegnu za tim mehanizmom „rješavanja“ problema ima dovoljno.

Član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, nedvosmisleno je dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće pristati na promjenu granica na Balkanu. „Očekujem novu dinamiku za rješavanje nerješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promjene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti”, rekao je Šmit za DW.

“Ko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansko bure baruta, ocijenjeno je u minhenskom dnevniku Zidojče cajtung. “On rizikuje, štaviše provocira, izbijanje novih sukoba, od Bosne s njena tri naroda, do Sjeverne Makedonije, gdje postoji jaka albanska manjina. Koncept promjene granica bi naknadno potvrdio one nacionaliste koji u ratovima devedesetih, uz svu brutalnost nisu uspjeli da ostvare svoj cilj uspostavljanja nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna evropska ideja, da rješenje konflikata ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj saradnji, i da granice ne treba da se pomjeraju po etničkim principima, vec treba da se učine suvišnima“,  poručeno je u tekstu pod naslovom “Eksplozivni eksperimenti”.

 

Makedonija na čekanju

 

Kancelarka Merkel je prije samita odvojeno razgovarala s premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zaevom i Edijem Ramom. No, ono što je Zaev čuo od Merkel vjerovatno ga je razočaralo.

Njemačka kancelarka je imala nezahvalan zadatak da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih pregovora na samitu EU u junu neć

e biti ništa. U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Briselu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla da dobije tek na samitu EU u decembru. Razlog za to je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

SVIJET

KOKAIN  U BALTIMORU I CRNOGORSKI GRAĐANI: Novi rekord

Objavljeno prije

na

Objavio:

U luci Baltimor zaplijenjeno je gotovo 20 tona  kokaina. To je  rekordan iznos ikada zaplenjenog kokaina tokom 230 godna postojanja carinske službe u SAD. “Tolika količina kolaina mogla je da ubije milione ljudi,” napisao je u tviter poruci američki tužilac Vilijem M. MekSvejn. U operaciji su uhapšeni i crnogorski građani

 

Službenici Carina i zaštite granica (CBP) Sjedinjenih Američkih država su u nedelju, 16. juna bili u rutinskoj kontroli u delu za kontejnere luke Baltimora. Zakoračili su i na brod „MSC Gajen“ pod liberijskom zastavom.   Neobučenim očima djelovalo je da se tu radi o pošiljci stolica za plažu koja je putovala iz Kine. No dok su agenti CBP pregledali sedam kontejnera na gotovo 315 metara dugom brodu, veličine tri fudbalska terena, otkrili su u jednom kontejneru i  četiri crne vreće. U njima je  bilo 125 “cigli” od bele puderaste supstance, za koju se testom pokazalo da je kokain. Brod je sproveden na vezište u Filadelfiji i agenti su počeli detaljnu istragu.

Prvo je utvrđeno da utovar kokaina teži 16,5 tona da bi na kraju iznio gotovo 20 tona ili 39.525 funti, saopštio je direktor ogranka CBP u Baltimoru Kejsi Darst. On je kazao kako je procijenjena ulična vrijednost zaplijenjenog kokaina na brodu oko 1,3 milijarde dolara.

To je  rekordan iznos ikada zaplijenjenog kokaina tokom 230 godina postojanja carinske službe u SAD. “Tolika količina kolaina mogla je da ubije milione – MILIONE – ljudi,” napisao je u tviter poruci američki tužilac Vilijem M. MekSvejn kome je zapao slučaj.

Uz velike sigurnosne mjere, federalni agenti su tokom brifinga za novinare u sjedištu carine u Filadelfiji izložili zaplijenjeni kokain. Naslagane kartonske kutije su nadmašivale agente koji su ih čuvali.  Da su bile poređane jedna pored druge, “cigle” kokaina bi se protezale preko tri kilometra kazao je direktor Darst.

Kontejneri u kojima je nađen kokain putovali su iz Kine, preko Paname do Baltimora. CBP je saopštila da su kontejneri bili sumnjivi jer su imali veze sa Kinom i bili na čekanju više od nedelju dana u Panami.

Brod je u vlasništvu kompanije MSC sa sjedištem u Švajcarskoj. MSC je jedan od najvećih brodskih prevoznika kontejnera.

Po otkriću kokaina na brodu, policija je odmah uhapsila dva člana posade, drugog oficira Ivana Đuraševića i Fonofavea Tijasagu. Oni su priznali da su bili angažovani na utovaru kokaina, s tim što je Fonofave Tijasagu ispričao da ga je Đurašević vrbovao za ovaj “posao”

Mediji u regionu pišu kako su potom uhapšeni Boško Marković (37), Aleksandar Kavaja (25) i Nenad Ilić (39) iz Crne Gore i Lauli Pulu. Uhapšeni crnogorski pomorci tvrde da nemaju veze sa pronađenim kokainom.

Pored kapetana broda Darka Roganovića, saslušavani su i Kotorani Marko Perović, Slobodan Vukašinović, Pero Marković, Vladimir Penda i Nikšićanin Veselin Mirković. Uopšte, desetorici članova posade istražitelji su onemogućili kretanje do kraja istrage, ali oni nisu zvanično uhapšeni, već se ispituje njihova povezanost sa spornim tovarom. Nekima od njih je dozvoljeno i da razgovaraju sa svojim porodicama.

Blic piše u srijedu kako policija Filedelfije  traga za još dvojicom pomoraca koji su se dan pred otkrivanje tovara izgubili u nepoznatom pravcu. Njima se u Filadelfiji gubi svaki trag, a vjeruje se da nisu napustili taj grad. Obojica osumnjičenih su iz Kotora, a do njihovih imena istražitelji su došli provjerom spiska zaposlenih na brodu.

Prema do sada poznatim informacijama, droga je na teretnjaku završila tako što je tokom noći 14 manjih čamaca prilazilo brodu i sa njih su paketi sa drogom bacani u mrežu. Zatim je kapetan broda pozvao članove posade i ponudio im zaradu od 50.000 dolara da taj tovar iz mreže prebace na teretnjak.

Neki od članova posade su, po svemu sudeći, prihvatili ponudu. Tovarili su vreće sa kokainom na putu za SAD, očekujući da će za taj posao zaraditi desetine hiljada dolara, pišu mediji u SAD.

Američki mediji pišu da su u tužbi Đurašević i Tijasagu optuženi da su se namjerno zavjerili da dopreme supstance na brod koji je bio u nadležnosti američkog zakonodavstva. Obojica su priznali svoju ulogu i iznijeli detalje operacije, naveli su federalni agenti.

Agent HIS je napisao da je Đurašević očekivao da će biti plaćen 50.000 dolara u kripto valuti za pomoć u prebacivanju droge na brod. Đuraševiću je pomagao Tiasaga,  iz Zapadne Samoe. Đurašević i trojica članova posade su se, prema tužbi, složili da plate Tiasagi 50.000 dolara za pomoć.

“Istražitelji rade na otkrivanju naručioca, ali i glavnog organizatora ove rekordne pošiljke. S obzirom na to da su uhapšena četiri Crnogorca, ne isključuje se mogućnost da su oni radili za nekog od balkanskih narko-bosova. Zasad su pod lupom klanovi iz Kotora ali i njihovi saradnici,” tvrdi izvor beogradskog dnevnika Kurir.

Prema pisanju podgoričkog Dana, o hapšenju Ðuraševica odmah su obaviješteni nadležni organi Crne Gore.  List piše da se Đurašević sumnjiči da je sarađivao sa kotorskim klanom dok su djelovali kao jedna kriminalna grupa, prije nego što su se podijelili na “škaljarce” i “kavčane”. Takođe, povezuje se i sa klanom iz Tuzi čiji su članovi u više akcija hapšeni zbog međunarodnog šverca narkotika.

Neki  mediji pišu da je Đuraševićevo hapšenje iznenadilo mnoge mještane Kotora. On nije povezivan sa osobama koje se bave kriminalom  navode ljudi koji ga poznaju.

Nekadašnji visoki funkcioner u američkoj Upravi za suzbijanje narkotika (DEA) Pedro Janer komentarišući istrojsku zapijlenu droge rekao je: “Neko će zbog ovoga morati da umre. Sigurno postoji nekoliko osoba koje će šefovi okriviti za propast posla i oni će morati da plate glavom”.

Janer je e objasnio kako je vjerovatno jedan dio tovara trebalo da ostane u Filadelfiji, odakle bi se dalje transportovao u druge djelove SAD. “Drugi dio je trebalo da stigne u Evropu, gdje bi ga opet naručioci podijelili i dalje transportovali do krajnjih odredišta,” podvukao je nekadašnji zvaničnik DEA.

Petorica od šest uhapšenih su se pojavili pred federalnim sudom u Filadelfiji u ponedjeljak, 24. juna, a šesti će to učiniti naknadno, javili su američki mediji.

Tužioci nisu naveli nacionalnost uhapšenih, budući da su izjave pod zakletvom zapečaćene, javili su američki mediji. Prevodioci su sa optuženima govorili na našem i samoanskom jeziku.  Njihovi branioci nisu komentarisali optužbe. “Mislili ste da možete da uplovite u naše luke i ostavite dovoljno kokaina da uništi milione života, a da ne budete uhvaćeni. Mislili ste da ste pametni. Pogriješili ste,” poručio je švercerima  nadležni tužilac Meksvein. Naloženo je da uhapšeni budu zadržani u zatvoru do početka suđenja.

 

Uloga crnogorskih luka

Zapadni Balkan je Meka za kriminalne bande, koje ne znaju za granice niti etničku pripadnost. Luke u Crnoj Gori su presudne za trgovinu kokainom, objavila je Globalna inicijativa za borbu protiv organiziranog kriminala u jugoistočnoj Europi.

Razlozi koji su doveli do toga je strateški položaj Balkana, slabe i korumpirane vlade tamošnjih zemalja i privredna nestabilnost, stav je Inicijative koja je dio Globalne inicijative protiv transnacionalno organiziranog kriminala. Novi izveštaj je publikovala u Beču krajem maja, pošto su podatke o žilama kucavicama organiziranog kriminala u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, prikupili 20 novinara i stručnjaka.

U Izvještaju ce utvrđuju gradovi u blizini graničnih prijelaza kao vruće tačke nezakonitih aktivnosti. Tako se pominje i Trebinje u BiH. Ovaj grad je blizu Hrvatske i Crne Gore, što ga čini idealnom lokacijom za tranzit droge koja dolazi iz Crne Gore uključujući kanabis iz Albanije i kokain koji dolazi brodovima iz crnogorskih luka i prebacuje se u BiH i Hrvatsku, posebno na područje Dubrovnika, navedeno je u Izvještaju.

Trebinje je i odredište za krijumčarenje cigareta koje dolaze iz Crne Gore a od 2015. se nalazi na ruti za krijumčarenje migranata. U istom kontekstu se spominje i Bileća i granični prijelaz Deleuša/Vraćenovići, gde je etablirana mreža za krijumčarenje cigareta kojoj pogoduju, kako se kaže u Izvještaju, posebno korumpirani granični službenici i policija koja je većinom i sama uključena u operacije krijumčarenja.

Rožaje na sjeveroistoku Crne Gore u blizini granice s Kosovom i Srbijom, smatra se vručom tačkom za krijumčarenje drogom. U izvještaju se kao vruće tačke pominju i granični prelaz Špiljani/Draćenovac kao mjesto za krijumčarenje droge, cigareta i ljekova, ali i Kula između Kosova i Crne Gore.

Prema Izvještaju, crnogorske luke Bar, Budva i Kotor smatraju se takođe lokacijama trgovine kokainom. U borbi za kontrolu nad ovim unosnim poslovima od 2014. se rasplamsao krvavi sukob između klanova Škaljari i Kavači. Sukob je eskalirao pošto su se uključile i druge kriminalne grupe iz Srbije i Crne Gore, stavljajući se na jednu ili drugu stranu. Sve je rezultiralo nizom uglavnom nerazjašnjenih ubistava i devastiranjem crnogorske obale, ali i prenošenjem sukoba u inostranstvo (pucnjava u Beču), navodi se u najnovijem izveštaju Globalne inicijative za borbu protiv organiziranog kriminala u jugoistočnoj Europi.

 Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

SVIJET

VISOKI EVROPSKI PRAGOVI ZA  ZEMLJE BALKANA: Odlaganje od novog do najnovijeg datuma 

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije  ministri EU već drugi put obećavaju donošenje odluke i propuštaju datume koje su sami zakazali.  Niz  analitičara ukazuje da EU izigravanjem obećanja i jača evroskepticizam u regionu

 

Savet opštih poslova Evropske unije nije dao zeleno svetlo otvaranju pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Ministri su obećali da će se vratiti ovom pitanju s ciljem da se donese jasna oduka najkasnije u oktobru 2019.

Ovo je drugi put da ministri EU obećavaju donošenje odluke i propuštaju datume koje su sami zakazali. Prošle godine je Savet opštih poslova u zaključcima istakao da će “u junu 2019. godine odrediti evropski put” Albanije i Severne Makedonije.

Evropski komesar nadležan za pitanja proširenja, Johannes Hahn, je naglasio da žali što zemlje članice nisu bile u stanju da donesu odluku na sastanku u Luxemburgu. “Verujem da će  doneti odluku odmah nakon letnjih odmora. Nedelovanje nije opcija”, podvukao je.

Hahn smatra da nedostatak odluke može uticati  na  prilike u regionu, kao što je dijalog o normalizacijiodnosa između Prištine i Beograda. Evropska komisija (EK) je krajem maja preporučila bezuslovno otvaranje pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem. Visoka predstavnica EU Federika Mogerini je izjavila da bi izostanak odluke za datum pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom imao loše posledice za bezbednost i saradnju u regionu, kao i za proces približavanja Zapadnog Balkana Uniji.

UočI ministarskog sastanka u utorak, ministri spoljnih poslova 13 zemalja članica EU pozvali su sve države članice Unije da ispune ono na šta su se obavezale u pogledu evropskih integracija Zapadnog Balkana i donesu odluku o otvarnju pregovora o članstvu sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Inicijativu je pokrenula Poljska, a pridru\ile su mu se Češka, Estonija, Letronija, Litvanija, Mađarska, Bugarska, Italija, Malta, Austrija, Hrvatska, Slovenija i Slovačka.

Još uoči sastanka Saveta su  prenošene izjave diplomata da će Severna Makedonija najverovatnije ove godine dobiti podršku EU za početak razgovora o članstvu, ali ne i Albanija koja nailazi na protivljenje Francuske, Nemačke i Holandije.

Zaključci Saveta ministara EU su izazvali, očekivano, sasvim suprotne reakcije vlasti i opozicije u Severnoj Makedoniji.

Vladajući Socijaldemokratski savez (SDSM) premijera Zorana Zaeva smatra da su zaključci EU jasno priznanje postignutog uspeha u protekloj godini. Opoziciona VMRO DPMNE navodi da je Savet ministara umesto datuma o početku pristupnih pregovora, isporučio hladan tuš, kako kažu, korumpiranoj vladi Zaeva nesposobnoj da sprovede reforme.

Zaev je više puta indirektno tvrdio da će „vratiti mandat“ ukoliko zemlja u junu ne dobije datum za početak pregovora. On je i nemačkim medijima uoči posete Berlinu rekao da bi nedobijanje datuma značilo jačanje nacionalističkih snaga u Skoplju. Sada Zaev gleda na zaključak Saveta kao na “apsolutnu pismeno-pravnu garanciju” da će odluka biti doneta u oktobru.

Kim Mehmeti, publicita i analitičar iz Skoplja je komentarišući odluku Saveta ocenio “kako ispada da ni Briselu nije sasvim jasno kako će s ovim dilom Zapadnog Balkana… Ispašće da je sve bila velika varka i normalno da će biti nezadovoljstva unutra i niko ne može predvideti gdje će voditi, a to može uostalom i da utiče i na međuetničke odnose.“

Mehmeti ocjenjuje kako ovo slabi pozicija premijera Zaeva “…Na prošlim izborima većinu makedonskih glasova je imao VMRO-DPMNE. Sada ako imaju još i ovaj argument  – promenili ste ime, učinili ovo i ono, a ništa niste dobili. Onda je očekivano da slabi pozicija današnje vlasti i Zaeva, a da rastu šanse onih koji su tvrdili da će Makedonci, posebno makedonski narod, samo izgubiti. U takvim okolnostima svašta se može desiti,” zaključio je skopski analitičar.

I drugi analitičari su saglasni da otezanje čini stvari kod kuće neprijatnim za Zaeva i njegove socijaldemokrate. „Ukoliko ne bude datuma do kraja godine, proevropskim snagama će biti izbijeni argumenti u odbrani puta u EU“, rekao je politički analitičar Nenad Marković.

No  Simonida Kačarska iz Instituta za evropsku politiku ocenjuje da je odluka Saveta EU bila očekivana, pošto su i ranije bile slane jasne poruke evropskih političara da je jun previše kratak rok da bi se donela odluka i u parlamentima nekih od zemalja članica. “Glavni razlog zašto nemamo odluku je stanje i način odlučivanja u zemljama- članicama.“

Upravo zato su  premijer Zaev i predsednik Stevo Pendarovski uoči sastanka Saveta ministara boravili u Nemačkoj. Odatle su se vratili kao optimisti. Međutim, šturo saopštenje nemačke Vlade nakon susreta nije ulazilo u ovu tematiku. Tek je navedeno da su teme bile bilateralna, međunarodna i evropska pitanja.

Prema DW, napredak Skoplja koči situacija u  Albaniji. Iz pojedinih članica EU i iz EK se Tirani se prebacuje manjkava borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Skoplje se zalaže za raspakivanje „paketa“ u kojem su Severna Makedonija i Albanija, susedne države koje je  bi, prema ideji EK, trebalo istovremeno da počnu pregovore sa EU. Zbog političke krize u Albaniji, holandski parlament je izglasao rezoluciju kojom se zalaže protiv početka pregovora sa tom zemljom, ali ne pominje Severnu Makedoniju.

Stavljanje Tirane i Skoplja na led šalje regionu određenu poruku. O tome je nedavno pisao novinar Andrea Ernst iz švajcarskog Noje cirher cajtunga, jednog od najuglednijih listova na nemačkom govornom području u Evropi. „Koliko god se vrh Evropske unije trudio, nema konsenzusa o nastavku proširenja na Balkan. Model ‘reforme u zamenu za integraciju’ stavljen je van snage“, piše Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana. „Da raspoloženje u mnogim članicama EU ne ide u prilog proširenju pokazuje već činjenica da je Evropska komisija svoje godišnje izveštaje o napretku objavila tek nakon Evropskih izbora kako svojom preporukom o početku pregovora ne bi dala municiju desničarskim partijama u Zapadnoj Evropi koje se protive integracijama“, piše  Ernst. On napominje:  „Za sada samo Srbija i Crna Gora pregovaraju sa Briselom i to napreduje traljavo. Koliko je ceo proces klimav pokazuje holandska inicijativa kojom se od Brisela traži da se posle deset godina ukine vizna liberalizacija za Albaniju. U Hagu se žale na kriminalne mreže i ilegalnu migraciju iz te zemlje“.

Ernst podseća i na nedavne reči visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Federike Mogerini koja je u makedonskom slučaju rekla da se napori kandidata za EU moraju prepoznati i da će u suprotnom EU izgubiti na kredibilitetu u regionu i šire. Niz drugih analitičara ukazuje da EU time izigrava data obećanja i jača evroskepticizam u regionu.

I Radio slobodna Evropa (RFE) ocenjuje da je politika proširenja EU na aparatima za održavanje u životu. Po RFE, dva su problema.

Prvo zašto je samo 13 država članica EU, manje od polovine svih u Uniji objavilo otvoreno pismo u kojem su veličali vrline čina otvaranja vrata zemljama sa Zapadnog Balkana. A  onda među tih 13 država, samo dve su tzv. stare zemlje članice koje su se pridružile bloku u prethodnom veku: Austrija i Italija.

Pa ni rejting ovog para nije baš na visokom nivou u Briselu u ovom momentu. U Rimu su na vlasti dve populističke partije koje Uniji stvaraju razne  probleme, dok je Beč bez vlade od kada se u maju pojavio video na kojem bivši vicekancelar i krajnje desničarska figura Hajnc Kristijan Štrahe nudi ugovore potencijalnom ruskom dobrotvoru u zamenu za političke donacije.

Ostatak su novije države članice koje su ili suviše male da bi uticale na stvari, kao što su Hrvatska, Malta, Slovenija ili baltički trio, ili su suviše uprljane problemima s vladavinom prava kao što je Višegradski kvartet – Češka Republika, Slovačka, Poljska i Mađarska, primećuje RFE.

U Briselu se često čuje argument da je nestabilno ponašanje novijih država članica u istočnom delu evropskog kluba e prigušilo entuzijazam za proširenje na Zapadni Balkan. Za države Zapadnog Balkana  ne izgleda sjajno kada su njihove najveće pristalice među takvim državama.

Pismo je i napisano jer je postalo jasno da nekoliko ključnih država članica EU kao što su Francuska, Njemačka i Holandija ponovo signaliziraju da nisu spremne da daju zeleno svetlo za početak pristupnih pregovora EU sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Isto se desilo i prošle godine.

Otvaranju pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom protive se pored dela nemačkih političara, i u Holandiji, Danskoj i Francuskoj. Njihov argument je da sada nije vreme za proširenje. Sada je vrijeme za produbljivanje Unije, za konsolidaciju nakon godina kriza kao što su Bregzit, spašavanje članica evrozone i migrantski talas 2015. godine. Najzabrinjavajući aspekt ovoga za mnoge je da su zastupnici ovakvog mišljenja liberalne vođe bloka. Naročito francuski predsednik Emanuel Makron i holandski premijer Mark Rute, te donekle i nemačka kancelarka Merkel.

 

Evropske fotelje  glavna briga

Ukoliko je suditi po napisima u nemačkoj štampi,  šefove država ili vlada na predstojećem samitu 20. i 21. juna jedino zanima podela glavnih fotelja: ko će biti novi predsednik EK, Evropskog parlamenta /EP), Evropske banke… Dogovor bi morao da bude postignut do 2. jula kada parlament na prvom zasedanju novog saziva treba da odabere predsednika.

U pozadini je veliko trvenje Nemačke i Francuske čiji predsednik Emanuel Makron osporava bavarskom konzervativcu Mafredu Veberu da postane predsednik EK iako je lista Narodne partije, čiji je bio kandidat, osvojila najviše mandata na nedavnim izborima. „Ili će i Nemačka i Francuska dobiti po jedno rukovodeće mesto ili će obe ostati praznih ruku”, citira list Handelsblat jednog visokog neimenovanog diplomatu.

 

Mršav učinak

Srbija i Crna Gora su zvanično zemlje kandidati koje su otvorile pristupne pregovore.  Za Crnu Goru, koja je na vrhu liste da postane sledeća članica EU, sva 33 poglavlja o različitim pravilima i propisima EU koje svaka zemlja koja teži članstvu mora usvojiti,  će biti otvorena ovog ljeta. No, do sada su završena samo mršava tri.

Srbija je posle pet godina pregovora otvorila tek 16 od 35 poglavlja, a samo dva su privremeno zatvorena. Zbog toga mnogi govore o „tempu puža”. Hrvatska je  kompletno završila pregovore za šest godina.

Srbija je nedavno dobila kataklizmičan izveštaj o napretku Evropske komisije kada se radi o vladavini prava, slobodi medija i pravosuđa… To spada u dva kompleksna poglavlja 23 i 24. U Beogradu su se nadali da bi uprkos tome moglo da bude otvoreno barem još poglavlje 4. o slobodi kretanja kapitala.

Ministarka za evrointegracije Jadranka Joksimović vidi u tome svojevrsnu zaveru. To, kako ona smatra, znači da bi mnogima bolo oči ukoliko Srbija otvori više pregovaračkih poglavlja u situaciji dok Severna Makedonija i Albanija nemaju ni zeleno svetlo za početak pregovora.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

SVIJET

VISOKI EVROPSKI PRAGOVI ZA  ZEMLJE BALKANA: Odlaganje od novog do najnovijeg datuma 

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije  ministri EU već drugi put obećavaju donošenje odluke i propuštaju datume koje su sami zakazali.  Niz  analitičara ukazuje da EU izigravanjem obećanja i jača evroskepticizam u regionu

 

Savet opštih poslova Evropske unije nije dao zeleno svetlo otvaranju pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Ministri su obećali da će se vratiti ovom pitanju s ciljem da se donese jasna oduka najkasnije u oktobru 2019.

Ovo je drugi put da ministri EU obećavaju donošenje odluke i propuštaju datume koje su sami zakazali. Prošle godine je Savet opštih poslova u zaključcima istakao da će “u junu 2019. godine odrediti evropski put” Albanije i Severne Makedonije.

Evropski komesar nadležan za pitanja proširenja, Johannes Hahn, je naglasio da žali što zemlje članice nisu bile u stanju da donesu odluku na sastanku u Luxemburgu. “Verujem da će  doneti odluku odmah nakon letnjih odmora. Nedelovanje nije opcija”, podvukao je.

Hahn smatra da nedostatak odluke može uticati  na  prilike u regionu, kao što je dijalog o normalizacijiodnosa između Prištine i Beograda. Evropska komisija (EK) je krajem maja preporučila bezuslovno otvaranje pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem. Visoka predstavnica EU Federika Mogerini je izjavila da bi izostanak odluke za datum pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom imao loše posledice za bezbednost i saradnju u regionu, kao i za proces približavanja Zapadnog Balkana Uniji.

UočI ministarskog sastanka u utorak, ministri spoljnih poslova 13 zemalja članica EU pozvali su sve države članice Unije da ispune ono na šta su se obavezale u pogledu evropskih integracija Zapadnog Balkana i donesu odluku o otvarnju pregovora o članstvu sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Inicijativu je pokrenula Poljska, a pridru\ile su mu se Češka, Estonija, Letronija, Litvanija, Mađarska, Bugarska, Italija, Malta, Austrija, Hrvatska, Slovenija i Slovačka.

Još uoči sastanka Saveta su  prenošene izjave diplomata da će Severna Makedonija najverovatnije ove godine dobiti podršku EU za početak razgovora o članstvu, ali ne i Albanija koja nailazi na protivljenje Francuske, Nemačke i Holandije.

Zaključci Saveta ministara EU su izazvali, očekivano, sasvim suprotne reakcije vlasti i opozicije u Severnoj Makedoniji.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo