Povežite se sa nama

SVIJET

EVROPA U SUSRET IZBORIMA: TEST ODNOSA SNAGA: Gradnja ili razgradnja

Objavljeno prije

na

Birači EU na predstojećem glasanju za poslanike EP biće suočeni s jasnim izborom između zajedničke evropske budućnosti i vraćanja nacionalizmu. Porast populizma širom kontinenta jasno je ukazao da će to morati da se ima u vidu prilikom glasanja. Inače, izbori se u zemljama-članicama jedva primjećuju: kandidati su nepoznati, teme nacionalne, kampanje skromne, građani nezainteresovani

 

“Branićemo jedinstvenu Evropu – od istoka do zapada, od sjevera prema jugu”, poručili su lideri zemalja, članica Evroipske unije s neformalnog samita u Rumuniji na kome su još jednom razmotrili budućnost Unije. “Osjećaj nesigurnosti može se prevladati samo ako EU djeluje jedinstveno i ako evropsko vodstvo pošalje jasnu poruku da je spremno nastaviti s procesom evropskih integracija”, istakao je domaćin sastanka prošlog četvrtka, rumunski predsjednik Klaus Iohanis,

Bio je to samit s izraženim simbolizmom. Održan na Dan Evrope, u gradu Sibiu u Transilvaniji, koji ima njemačke i mađarske korijene, i to 15 godina poslije “Velikog praska” – širenja EU na istok, čime je i formalno srušena podjela Evrope koju je odredila Gvozdena zavjesa poslije Drugog svjetskog rata 1945. godine.

No, mnogo je pitanja koja i danas dijele Evropu – od migracija do demokratskih standarda, do rasta populizma i do suočavanja s vanjskim izazovima, od Kine i Rusije do Sjedinjenih Država. EU se bori i s fenomenom Bregzita, izlaska Ujedinjenog kraljevstva iz onoga štio se još uvijek smatra najprimjernijom regionalnom integracijom na svijetu.

Britanska premijerka Tereza Mej nije učestvovala na samitu, “Ovo je prvi samit bez Brexita i svima je laknulo”, ocijenio je jedan od visokih evropskih zvaničnika.

Samit je održan i uoči izbora za Evropski parlament. Izbori će od 23. do 26. maja biti održani u svih 28 članica EU, čak i u Velikoj Britaniji. Sem ukoliko parlament u Londonu ne usvoji u posljednji čas, do 22. maja, predlog premijerke Mej o “mekom” sporazumnom raskidu 45- godišnjeg “braka” s Unijom.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron, koga  smatraju reformskim predvodnikom EU dok blijedi uticaj odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je u Sibiu da su birači Unije suočeni s jasnim izborom na predstojećem izjašnjavanju o poslanicima EP između gradnje zajedničke evropske budućnosti i vraćanja nacionalizmu. Porast populizma širom kontinenta jasno je ukazao na taj izbor i da će to morati da se ima u vidu prilikom glasanja, rekao je Makron, navodeći da podjele ovog tipa postoje u svim zemljama EU.

“Alternativa će biti jasna. Da li želimo da nastavimo da gradimo zajedno, iako drugačije, da bi stvari bile bolje. Ili želimo da razgrađujemo, da uništimo Evropu i da se vratimo nazad u nacionalizam”, rekao je Makron.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. MAJA

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

SVIJET

SJEVERNA MAKEDONIJA: IZBORI ZA PREDSJEDNIKA IMPULS EVROPSKIM INTEGRACIJAMA: Podrška politici Zorana Zaeva  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veliki broj građana, smatraju analitičari, i pored očiglednog razočarenja zbog ekonomske stagnacije i amnestije za kriminalna djela prethodne vlasti, odlučio je  da u drugom krugu podrži kandidata vladajuće stranke upravo zbog obećanja da će  približiti zemlju Evropskoj uniji

 

U Sjevernoj Makedoniji okončani su predsjednički izbori  a njihov ishod predstavlja prvi talas prihvatanja novog imena nekadašnje  jugoslovenske federalne jedinice i značajan impuls evropskihm integracijama te države. Obje težnje oličene su kako u političkoj platformi pobjednika Steva Pendarovskog, kandidata vladajuće Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM) i Demokratske unije za integraciju (DUI), tako i u njegovom dosadašnjem političkom angažovanju.

Pendarovski je u drugom krugu izbora pobijedio kandidatkinju opozicije Gordanu Siljanovsku Davkovu. Osvojio je 51,68 odsto ili 434.000 glasova, dok je kandidatkinja VMRO-DPMNE osvojila 44,71 odsto ili oko 378.000 glasova.

„Ovo je pobjeda većine građana Sjeverne Makedonije, nezavisno od etničke ili političke pripadnosti – nastavljamo zajedno naprijed,” rekao je Pendarovski po objavljivanju rezultata. “Izabrali smo zagarantovani put naprijed – za ljude, zemlju, put k NATO i Evropskoj uniji, k razvijenom svijetu gdje i pripadamo“.

“Biću predsjednik svih građana, tražiću podršku Vlade za sve važne projekte. Kritikovaću, sugerisaću, biću saveznik građana, biću predsjednik države kojeg se nećete stidjeti”, kazao je Pendarovski.

Premijer Zoran Zaev izjavio je da su  građani izabrali predsjednika na fer izborima. Pendarovskom je poručio  kako je to “zajednička pobjeda koncepta ‘zajedno naprijed’, građana i države”.

“Imamo evropsku zemlju, ponosnu, s jasnim evropskim opredjeljenjem. Imali smo besprekorne izbore i pokazali da smo spremni za Evropu. Niko više nam ne može stati na putu napretka i perspektive”, naglasio je Zaev.

Gordana Siljanovska Davkova poručila je da je Pendarovski pobijedio, ali da ona nije izgubila bitku jer je podržao ogroman broj birača. Ona i Pendarovski su imali veliku glavobolju pred drugi krug izbora hoće li na birališta izaći neophodnih 40 odsto birača. Konačno, glasalo je 46,44 odsto upisanih u birački spisak.

Predsjednik VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je da Zaev i Pendarovski od danas znaju šta ih čeka, odnosno da za njih počinje “istinski politički pakao” koji će predvoditi VMRO-DPMNE. Ustvrdio je kako su se na izborima desili težak falsifikat i izborni inženjering.

Predsjednik DUI Ali Ahmeti čestitao je pobjedu Pendarovskom i rekao da je to trijumf koncepta konsenzualne demokratije. Prema njemu, bilo je teško implementirati taj koncept i objasniti ga javnosti, ali to je bio jedini put naprijed.

Centralni izborni štab Demokratske partije Albanaca (DPA) saopštio je da se “pobjedom zajedničkog kandidata vladajuće koalicije zaokružava proces ulaska zemlje u NATO. Time se zadaje udarac pokušajima uticaja ruske politike u ovom regionu”, saopštio je DPA.

Bili su ovo prvi izbori za predsjednika Sjeverne Makedonije, a ukupno deveti za šefa države otkako se osamostalila od Jugoslavije 1991. godine. Na predsjedničkim izborima do sada uvijek su trijumfovali kandidati stranke koja kontroliše vladu, tako je bilo i ovog puta.

Pobjeda Pendarovskog bila je daleko ubjedljivija nego u prvom krugu glasanja, kada je razlika bila na nivou statističke greške 42,84 prema 42,24 odsto. No, Pendarovski je između dva kruga izbora uvećao broj svojih birača za 140.000, dok je za Gordanu Siljanovsku Davkovu u drugom krugu glasalo 60.000 glasača više.

Predsjednički mandat u Makedoniji traje pet godina, a jedan kandidat može imati najviše dva mandata, što je onemogućilo aktuelnog predsjednika Đorđa Ivanova da se ponovo kandiduje. Pravo glasa na izborima imalo je nešto više od 1,8 miliona građana, a glasanje je obavljeno na 3.480 biračkih mjesta.

„Svi treba da izvuku pouke, a naša je – prizemljenje i veći frontalni rad na svim poljima“, kazao je poslije izbora premijer Zaev povodom niske izlaznosti u prvom krugu i neophodnosti većeg angažovanja vladajuće stranke. „Poruka za VMRO je da se modernizuje i unaprijedi način djelovanja“, poručio je Zev koji je i predsjednik SDM.

Lider VMRO-DPMNE Mickoski odgovorio je Zaevu da je ovim rezultatom počeo kraj vlasti koalicije SDSM-DUI. „Makedonija se budi u novoj realnosti u kojoj je  vlast izgubila legitimitet“, rekao je Mickoski i ukazao   da je kandidatkinja njegove stranke pobijedila u velikom broju opština.

Pendarovski (63) je diplomirao pravo, a doktorirao političke nauke. Bio je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova, savjetnik predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog i Branka Crvenkovskog za spoljnu politiku i bezbednost i protivkandidat dosadašnjem predsjedniku Makedonije Đorđu Ivanovu, tada kandidatu VMRO-DPMNE na predsjedničkim izborima 2014. godine kada je poražen u drugom krugu. Bio je koordinator pridruživanja NATO-u u vladi Zaeva koja je potpisala u februaru Protokol o prijemu u Alijansu.

Gordana Siljanovska Davkova predaje pravo na skopskom univerzitetu i ekspert je za pitanja lokalne samouprave. Bila je ministarka bez portfelja u vladi premijera Branka Crvenkovskog od 1992. do 1994. godine, prvoj u nezavisnoj Makedoniji.

Među ključnim temama izbora bila je promjena imena države poslije 30 godina spora s Grčkom. U januaru 2019. godine  Sobranje je promijenilo ime u Sjeverna Makedonija, čime su odnosi dvije ključne političke opcije u Sjevernoj Makedoniji ušli u mirniju fazu poslije godina protesta koji nisu uvijek bili potpuno mirni. Početkom marta, premijer Zaev ugostio je lidera opozicije Hristijana Mickoskog i tom prilikom su se saglasili da predsjednički izbori treba da budu „kristalno fer i čisti“.

Pendarovski je nastupio sa sloganom „Zajedno naprijed“, što može izgledati i kao igra riječi s prezimenom lidera SDSM i glavnog protagoniste i potpisnika sporazuma sa Grčkom, premijera Zaeva. Na talasu potpisivanja ovog sporazuma, Pendarovski nudi nastavak politike kojom je SDSM sa vlasti smijenio režim Nikole Gruevskog.

Kandidatkinja opozicionog VMRO-DPMNE, koji se protivi sporazumu, u kampanji nije koristila novo ime države, ali nije ni obećavala drastične i brze revizije Prespanskog sporazuma. “Siljanovska-Davkova ne može očekivati glasove manjina u Sjevernoj Makedoniji zbog kampanje koju vodi, a to je ista retorika kao i ona Nikole Gruevskog u prethodnom periodu,” primijetio je Mitko Gadžovski, politički analitičar iz Skoplja. Siljanovska-Davkova jeodbijala zamjerke da joj je pozicija  nacionalistička.

Bili su ovo prvi izbori nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma kojim su Skoplje i Atina riješili višedecenijski spor oko imena Makedonije. U prvom krugu predsjedničkih izbora izlaznost je bila tek 41,9 odsto. Neizvjesnosti da li će ovi izbori uspjeti doprinijela je činjenica da na prošlogodišnjem referendumu Prespanski sporazum nije ni prihvaćen ni odbačen, zamor građana čestim izlascima na birališta, ali i faktom da su se ključne promjene u Makedoniji već desile.

Pendarovski je  ponudio biračima nastavak politike koja je oličena u premijeru Zoranu Zaevu, glavnom protagonisti sporazuma s Grčkom. Vlada Zaeva je i do sada evropske i evroatlantske integracije jasno vezivala za prihvatanje novog imena zemlje. Analitičari smatraju da je veliki dio građana, i pored očiglednog razočarenja zbog ekonomske stagnacije i amnestije za kriminalna djela prethodne vlasti, odlučio da u drugom krugu podrži kandidata vladajuće stranke upravo zbog obećanja da će on približiti zemlju Evropskoj uniji.

Pendarovski je u jednom intervjuu između dva izborna kruga poručio da sa njegovim izborom spoljna politika Sjeverne Makedonije neće doživjeti promjene. Spoljna politika je, inače, glavni dio nadležnosti predsjednika države. Kancelarija predsjednika ima ograničene moći, predsjednik potpisuje zakone i vodi vojsku.

Zvanično Skoplje je priznalo nezavisnost Kosova za vrijeme vlasti premijera Nikole Gruevskog i njegogve stranke VMRO-DPMNE. Vlada Zaeva je nastavila  politiku na sličnim principima.

„Naše mjesto je u NATO-u, naše mjesto je u EU. Tačka. Kraj. Nema više nazad – mračna vremena su poražena, kao i lider VMRO Mickovski, sijanje straha, podjele i sukobi“, rekao je tokom postizbornog slavlja premijer Zaev.

Bili su ovo i prvi izbori na kojima su vladajuće makedonska i albanska partija imale zajedničkog kandidata, a pobjednik izbora posebno je naglašavao jedinstvo svih etničkih zajednica koje stoje iza ove pobjede. „Blagodarime. Faleminderit„, zahvalio se Pendarovski na makedonskom i albanskom jeziku na početku svog pobjedničkog govora.

Politički analitičar Albert Musliu smatra da i pored pobjede Pendarovskog rezultat glasanja u oba kruga poručuje vlastima da se nešto treba menjati u njihovoj vladavini. On se nada da su vlasti to shvatile, jer je, kaže, u govorima Pendarovskog i premijera Zaeva poslije pobjede prepoznao svijest o potrebnim promjenama i namjeru da će to biti njihov prioritet.

 

Kriterijumi

 

Dvije vodeće stranke vlasti i opozicije još početkom 2019. objavile su oglas kojim traže kandidata za predsjednika države.

U otvorenom javnom pozivu SDSM za „samokandidovanje kandidata“ postavljena su četiri kriterijuma koje kandidati treba da ispune, među kojima da „bude sposoban za obavljanje visokih državničkih funkcija“. Od budućeg predsjedničkog kandidata SDSM traži i da uživa povjerenje članstva i simpatizera te stranke, da bude ličnost koja će na najbolji način otjelotvoriti politiku SDSM-a i da radi na ostvarenju strateških prioriteta Makedonije – članstva u EU i NATO.

Stranački kandidat Pendarovski je izabran na kongresu SDSM 3. marta. Na javni poziv za kandidata VMRO DPMNE za predsjednika Makedonije prema informacijama medija, javilo se osam kandidata, a konačna odluka u korist Siljanovske Davkove donijeta je na stranačkoj konvenciji 16. februara.

 

Čestitke

 

Evropski komesar za proširenje Johanes Han čestitao je pobjedu Pendarovskom, te poručio da Sjeverna Makedonija može da računa na kontinuiranu podršku Brisela za evropsku perspektivu zemlje, u skladu sa željama građana. “Sa nestrpljenjem očekujem kontinuiranu saradnju na EU agendi u kontekstu prošlogodišnjih zaključaka Savjeta, koji su otvorili put za početak pregovora za članstvo u junu”, napisao je Han.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je čestitao Pendarovskom i napisao na Tviteru: “S nestrpljenjem očekujem da radim za vas na prijemu Sjeverne Makedonije kao tridesete članice NATO.”​

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

SVIJET

SAMIT U BERLINU, BEZ SENZACIJA: Promjene granica neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni razlog vanrednog susreta, pomjeranje pregovora između Srbije i Kosova s mrtve tačke, ostaje otvoren. Samit je završen bez konkretnog  približavanja Beograda i Prištine. No, dijalog treba da bude nastavljen i  to je veliki uspjeh domaćina Angele Merkel i Emanuela Makrona

 

Stabilnost na Zapadnom Balkanu u interesu je Evrope, formula je oko koje su Njemačka i Francuska našle  zajednički imenitelj i na tom osnovu organizovale samit u ponedjeljak u Berlinu. Među zaključcima koji bi trebalo da budu obavezni za sve učesnike je opredjeljenje za demokratiju, za pravnu državu, za odgovorno ponašanje unutar država, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i za jačanje uloge civilnog društva i nezavisnih medija.

Njemačka i Francuska, koje su nakon razornih svjetskih ratova Jelisejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazale su da su  dobrosusjedski odnosi poslije užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. Pozivom u Berlin, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Evropa spremna i da je i dalje angažovana.

U ponovnom intenzivnijem angažmanu Njemačke i Francuske oko Zapadnog Balkana, stabilnost je  ono što povezuje inače dosta različite političke pozicije Berlina i Pariza prema šest zemalja regiona. Njemački mediji smatraju da je to i realistična osnova kojom se jasno stavlja na znanje koji su interesi i prioriteti Evrope na zapadnom Balkanu – bez davanja lažnih obećanja i  buđenja nerealne nade.

Stabilnost spada u jedno od nasljeđa polako odlazeće iz zvanične njemačke politike Angele Merkel. “Zabrinutost zbog najnestabilnijeg regiona u Evropi spada u konstante  kancelarskog mandata Angele Merekl. Do danas su tamo stacionirani njemački vojnici. Ona je od početka vodila konsekventnu politiku na Balkanu,” navedeno je  u tekstu pod naslovom “Merkel brani svoje nasljede na Balkanu”, objavljenom na dan samita u konzervativnom berlinskom dnevniku Velt.

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu Merkel i Makron su jasno rekli o čemu na tom skupu neće biti riječi: o perspektivi pridruživanja EU, o Berlinskom procesu, a ni o tome kako da se Beogradu i Prištini propiše “neko rješenje za spor oko Kosova”. No  jasno je rečeno i o čemu će biti riječi: sigurnost, borba protiv krijumčarenja oružja, terorizam, nelegalne migracije i organizovani kriminal.

Stabilnost mora da bude popraćena i političkim mjerama. Samo politički pouzdan partner može da garantuje željenu stabilnost. Pouzdanost funkcioniše samo uz posredovanje demokratskih kontrolnih organa i demokratski legitimisane politike.

„Ko se danas ne pridržava principa pravne države, neće sjutra da se pridržava ni principa u svojoj spoljnoj politici. Sve karte staviti na stabilokrate, koji doduše mogu da zaustave rijeke izbjeglica, ali istovremeno podrivaju i principe demokratije, bilo bi kratkovido. Greške koje su napravljene u drugim regionima ne bi smjele da se ponove na Zapadnom Balkanu, ocijenio je komentator njemačke medijske kuće Dojče vele (DW). Upravo je to povezivanje interesa za stabilnost i okrenutost prema budućnosti omogućilo prošle godine rješenje dugotrajne svađe izmedu Grčke i Sjeverne Makedonije oko imena.

To bi trebalo da budu parametri i u traženju rješenja za kosovsko pitanje. Svađa izmedu Beograda i Prištine  vjerovatno je bio najvažniji razlog i najteži zadatak ovog samita u Berlinu. Trebalo je da se definitivno pokopa ideja o promjeni granica izmedu Srbije i Kosova – ideja koju predsjednici obje zemlje već mjesecima podgrijavaju, uz podršku SAD.

Ta ideja je u mnogim evropskim prijestonicama izazvala uzbunu, jer krši jedan tabu: promjenu granica kao dio neke bilateralno dogovorene razmjene teritorija. Jer, ne bez razloga mnogi se boje da bi to imalo negativne posljedice po susjedne zemlje, prije svega po Bosnu i Hercegovinu, čija osjetljiva konstrukcija  lako može da se dovede u pitanje.

Iako su se neki ponadali da bi gotovo dvosatno produženje sastanka i radne večere učesnika sastanka na vrhu zemalja Zapadnog Balkana i EU moglo okončati nekim konkretnijim rezultatom, senzacije u ponedjeljak uveče u Berlinu nije bilo. Glavni razlog vanrednog susreta, pomjeranje pregovora izmedu Srbije i Kosova s mrtve tačke, ostaje i dalje otvoren. Kako se i očekivalo, samit je završen bez konkretnog približavanja Srbije i Prištine. No, dijalog treba da bude nastavljen i već to je veliki uspeh domaćina Merkel i Makrona.

„Bilo je nekoliko ideja, medutim u ovom se trenutku nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a ni Beograd nije pokazao spremnost da načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković,  koji je na samitu, pored domaćina, njemacke kancelarka Angele Merkel i francuskog predsednika Emanuela Makrona, i predstavnika Slovenije, zastupao stavove EU.

Plenković je djelovao zadovoljno što je u sklopu sastanaka uspio da predstavi i prioritete Hrvatske tokom predsjedavanja Evropskim savjetom sljedeće godine u čijem je središtu upravo stabilizacija i rješavanje problema na zapadnom Balkanu. Zato će Plenković posjetiti zemlje u regionu, među njima i Srbiju.

Prema izvještačima, atmosfera je bila mnogo mračnija i dramatičija u sredini gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznosio svoje viđenje susreta u Berlinu. A ono bi na prvi pogled moglo glasiti kao „svi protiv Srbije”. Vučić je insistirao, pošto je Srbija jedina učesnica zapadnobalkanskog samita koja nije priznala Kosovo, da je samim  odnosom organitzatora samita bila u nezavidnom položaju.

Kancelarka Merkel je u uvodu dala objašnjenje zašto je dosadašnji format Berlinskog procesa promijenjen. „Problemi zemalja u regiji su povezani. Zato se mi danas nalazimo kako bi spriječili da problemi postanu još složeniji. Ne smije biti sporazuma na teret drugih i zato smo ovdje danas u ovom sastavu”.

Vučić je iznio i svoje duboko razočaranje ponašanjem Makedonije, a posebno Bosne i Hercegovine i njenog predstavnika u Berlinu, predsjedavajuceg Vijeća ministara Denisa Zvizdića. Vučić je premijeru Makedonije Zoranu Zaevu prebacio što je pokušavao da pronađe opravdanje za kosovske takse u srpskoj blokadi članstva Kosova u Interpolu, Zvizdiću je zamjerao što je boravak u Berlinu navodno iskoristio za bacanje drvlja i kamenja na Republiku Srpsku.

No, u isto vrijeme Vučić je pohvalio „korektni odnos” Hrvatske i Slovenije prema Srbiji na sastanku, kao i Crne Gore, „usprkos tome što je priznala Kosovo”. Srpski predsjednik je bio i pun pohvala na raćun domaćina skupa u Berlinu, Merkel i Makrona.

Zaključak izvještača je da ipak ispada kako nije sve tako crno i da Srbija u Berlin nije išla na diplomatsku giljotinu. Većina učesnika je, kako je rekao sam Vučić, osudila i kosovske carine. Kancelarka Merkel je ovo pitanje u izjavi uoči samita čak istakla kao i glavni problem blokade pregovora Beograda i Prištine.

Očekivanje je da će poslije insistiranja Merkel i Makrona na dijalogu pod kišobranom EU, Srbija i Kosovo ponovo sjesti za sto i razgovarati. Cilj dvije najmoćnije članice EU jeste da bude postignut opšti i konačni sporazum, koji služi očuvanju stabilnosti u regionu i otvara put prema EU.

Time ovaj jaki evropski tandem unosi novu dinamiku u procese u regionu koji su ili blokirani, ili vode u pogrešnom smjeru, prije svega u odnosima Kosova i Srbije. Sada je važno da se ova  dinamika i pritisak Pariza i Berlina zadrže. Inače ce nestati.

Zato je za 1. juni zakazan novi sastanak u manjem formatu u Parizu. Nekoliko dana nakon toga u poljskom Poznanu  nastavljaju se susreti u sklopu Berlinskog procesa. Ako se tome dodaju i najave da će Hrvatska pitanje zapadnog Balkana staviti visoko na svoju agendu tokom predsjedavanja Evropskim savjetom, onda se može zaključiti kako zapadnobalkanska diplomatija radi punom parom.

Berlinski samit trebalo je da krasi i potpuna transparentnost, posebno kada se govori o temi prekrajanje granica, što je za mnoge diplomate zapravo jedan od razloga zbog kojeg je sazvan sastanak, odnosno da ta ideja zauvijek bude zakopana.

Razmjena teritorija se pominje kao moguće rješenje blokade pregovora Beograda i Prištine. Protiv toga je od samog početka jasan bio stav najmoćnije evropske političarke Merkel, ali očigledno je da još uvijek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju. Poruka Merkelove nije samo upućena u smjeru Beograda i Prištine, nego i ostalih centara moći u regiji. Kandidata koji bi mogli lakomisleno da posegnu za tim mehanizmom „rješavanja“ problema ima dovoljno.

Član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, nedvosmisleno je dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće pristati na promjenu granica na Balkanu. „Očekujem novu dinamiku za rješavanje nerješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promjene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti”, rekao je Šmit za DW.

“Ko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansko bure baruta, ocijenjeno je u minhenskom dnevniku Zidojče cajtung. “On rizikuje, štaviše provocira, izbijanje novih sukoba, od Bosne s njena tri naroda, do Sjeverne Makedonije, gdje postoji jaka albanska manjina. Koncept promjene granica bi naknadno potvrdio one nacionaliste koji u ratovima devedesetih, uz svu brutalnost nisu uspjeli da ostvare svoj cilj uspostavljanja nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna evropska ideja, da rješenje konflikata ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj saradnji, i da granice ne treba da se pomjeraju po etničkim principima, vec treba da se učine suvišnima“,  poručeno je u tekstu pod naslovom “Eksplozivni eksperimenti”.

 

Makedonija na čekanju

 

Kancelarka Merkel je prije samita odvojeno razgovarala s premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zaevom i Edijem Ramom. No, ono što je Zaev čuo od Merkel vjerovatno ga je razočaralo.

Njemačka kancelarka je imala nezahvalan zadatak da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih pregovora na samitu EU u junu neć

e biti ništa. U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Briselu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla da dobije tek na samitu EU u decembru. Razlog za to je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

SVIJET

USKRŠNJI MASAKR U ŠRI LANKI: Teror kao poslovni model

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Šri Lanki hrišćani nikada nisu bili grupa, politički gledano, u centru pažnje. Atentatori nisu mogli da se nadovežu ni na kakvu istoriju koju je obilježavao sukob muslimana i hrišćana na ostrvu. Cilj terorista bio je da se stravičnom brutalnošću proizvede najveći mogući međunarodni efekat. Poruka je bila: s međunarodnim vojnim snagama možete da nas izbacite iz Sirije i Iraka, ali mi još nismo savladani

 

Da li se užasna slika uskršnjeg masakra 356 ljudi na Šri Lanki polako počinje da slaže?  Premijer zemlje Ranil Wickremesinghe rekao je da je tzv.  Islamska država možda povezana s nedavnim eksplozijama u ovoj ostrvskoj zemlji sa 21 milionom stanovnika u Indijskom okeanu.   ISIL je  preuzeo odgovornost za napad, javila je njena medijska agencija Amak, ali dokazi za ove tvrdnje nisu ponuđeni.

Osam eksplozija odjeknulo je u katoličkim i evangelističkim crkvama, te  luksuznim hotelima u glavnom gradu Kolombu i u Batikaloa i Negombo. U napadima su stradali i strani turisti.

Portparol Fonda za dijete Ujedinjenih nacija (UNICEF) izjavio je da je među poginulima najmanje 45 djece. Među žrtvama su osim građana Šri Lanke i stranci iz najmanje 12 država, 38 poginulih. Ranjeno je 500 lica.

U Šri Lanki je juče proglašeno vanredno stanje kako bi bili preduprijeđeni dalji napadi, a Vojsci su data široka ovlaštenja. Velike društvene mreže i aplikacije za razmjenu poruka, uključujući Fejsbuk i WotsAp, blokirane su unutar zemlje “kako bi bile spriječene dezinformacije i glasine”.

Ministar odbrane Šri Lanke Ruvan Vidževardene za napade je optužio islamističke ekstremiste  iz malo poznatih grupa pod imenom Nacionalni tovhid džamat (NTJ) i Džamijatul milatu Ibrahim (JMI) kao odmazdu za masakr na džamije na Novom Zelandu prošlog mjeseca. Ove se grupe za razliku od tzv. Islamske države nijesu oglašavale.

Ministar nije detaljnije objasnio zašto vlasti vjeruju da su napadi povezani s masakrom muslimanskih vjernika u dvije džamije u Krajstčerču na Novom Zelandu 15. marta, koji je izveo jedan napadač, koji je tvrdio da je bijeli supremacista iz Australije. Tada je ubijeno 50 muslimana, a desetine su ranjene.

Izvori iz američkih obavještajnih službi navode da napadi nose neke od oznaka koje su imali napadi ISIL a- iako su oprezni, budući da su oni ranije preuzimali odgovornosti za napade i kad su bili i kad nisu bili umiješani u njih.

Koordinisane napade u crkvama i školama u Šri Lanki izvelo je sedam bombaša samoubica domaće militantne grupe NTJ, saopštio je vladin zvaničnik, Svi bombaši su bili građani Šri Lanke, ali vlasti sumnjaju da su napadi sprovedeni uz pomoć međunarodne mreže. Među 40 uhapšenih, prema vladinim i vojnim izvorima, je i jedan Sirijac koga ispituju u vezi kućno pravljenih bombi.

Vlasti su priznale da su od početka aprila dobijale upozorenja da će napadi uslijediti.  „Bilo je”nekoliko upozorenja od stranih obavještajnih agencija o neposrednim napadima”, kazao je portparol vlade Radžita Senaratne.

I to nije jedino upozorenje koje su zvaničnici dobijali. Ministar komunikacija Šri Lanke Harin Fernando, tweetovao je dokument koji je navodno dobio od šefa policije Šri Lanke, ranije ovog mjeseca.

Dokument je eksplicitno pominjao NTJ, kao i upozorenje da grupa planira napade na crkve i Indijsku ambasadu u Kolombu. U dokumentu se takođe pominje Mohamed Zahran, lider NTJ. Ministar odbrane Vidževardene izvinio se što vlasti ništa nisu preduzele,

“Nećemo dati nikakvu priliku tim ekstremističkim grupama da djeluju i da čine to što su činili posljednjih nekoliko dana. Preduzećemo potrebne mjere. Djelovaćemo protiv njih bez obzira na to kojem religijskom ekstremizmu pripadaju”, kazao je ministar.

Imajući u vidu da je NTJ prilično mala, zvaničnici Šri Lanke ne vjeruju da je djelovala samostalno, već da je imala podršku spolja. “Obavještajni sektor je izvijestio da međunarodne terorističke grupe stoje iza lokalnih terorista”, rekao je predsjednik države Maitripala Sirisena.

Mnogi se pitaju zašto je cilj bila baš ta južnoazijska zemlja. I strani analitičari smatraju da je NTJ, kao posebna grupa teško bila u stanju da izvede napad takvih razmjera. Tako nešto zahtijeva precizno planiranje, opremu, organizaciju, znanje i mnogo toga još. To je stručnjake odmah podsjetilo na velike napade, kakvi su poznati iz Mumbaja u Indiji 2008. i Pariza 2016.

Na Šri Lanki hrišćani  nikada nisu bili grupa koja je politički gledano bila u centru pažnje. Atentatori nisu mogli da se nadovežu ni na kakvu istoriju koju je obilježavao sukob muslimana i hrišćana na ostrvu.

Njemačka analitičarka Suzane Šreter misli da je pravi razlog taj što je Šri Lanka “laka meta.”. “Bezbjednosne službe očigledno nisu bile naročito dobro opremljene ili oprezne, iako je upozorenja navodno bilo,” primijetila je Šreter koja je direktorka frankfurtskog istraživačkog centra Globalni islam (FFGI).

Cilj terorista bio je da se stravičnom brutalnošću, na simboličnim mjestima u simbolično vrijeme, proizvede najveći mogući međunarodni efekat. To je i urađeno. “Poruka je bila: s međunarodnim vojnim snagama možete da nas izbacite iz Sirije i Iraka, ali mi još nismo savladani. Moćni smo!” smatra Šreter.

Posljednjih godina sve je više napada i nasilnih sukoba sa džihadističkom pozadinom u južnoj i jugoističnoj Aziji. Riječ o premještanju težišta s Bliskog istoka na druge regione.

“To je velika opasnost na koju bi trenutno sve zemlje – ne samo u Aziji – trebalo da budu pripremljene. Islamska država  je u Siriji i Iraku velikim dijelom savladana, i to znači da se mnogi, koji su se priključili IS, sada vraćaju. Ti ljudi sada pokušavaju da izvedu napade u svojim zemljama ili negdje drugdje.

IS ili Al-Kaida su velike internacionalne organizacije koje djeluju transnacionalno, koje bez problema prelaze granice i koje oružje, novac i ljude mogu da transportuju preko pola svijeta. Svi oni koji su se zajedno borili u Siriji imaju dobre veze i održavaju ih i kada se vrate u svoje matične zemlje i krajnje su motivisani.

To su ljudi kojima je teror, takoreći, poslovni model i koji tako zarađuju za život. Mora se računati s time da će oni izvoditi napade, prije svega tamo gdje bezbjednosni organi na takve napade nisu spremni, ukazuje Šteter.

Ovaj stručnjak ukazuje da postoje transnacionalne saradnje u borbi protiv terorizma, ali prije svega tamo gdje postoji najveća opasnost i gdje se za saradnju zalažu vlade. To zavisi i od toga da li su službe spremne da sarađuju sa stranim vladama ili tajnim službama.

“Šri Lanka svakako na tome nije radila. Do sada za to nije ni bilo potrebe. Utoliko se zaista radilo o jednoj praznini u koju su se sada ubacili teroristi”, zaključuje Šteter.

Aalitičari za bezbjednost tvrde da ovi dobro koordinisani bombaški napadi ukazuju na dobro organizovne militantne grupe. “U ovom trenutku teško je odrediti ko bi mogao biti iza napada. Ali imajući u vidu problematičnu istoriju ove južnoazijske države, kao i tekuće političke tenzije, mogu se identifikovati neke potencijalne grupe koje bi mogle biti odgovorne za eksplozije”, izjavio je Zigfried O. Volf, stručnjak za južnu Aziju iz organizacije “Demokratski forum južne Azije” sa sjedištem u Briselu.

Volf je identifikovao četiri potencijalne grupe: militantne islamiste, radikalne budističke organizacije, militantne tamilske (hinduističke) grupe, ali i neke oružane opozicione jedinice koje žele da destabilizuju vladu premijera Vikremesingija, tako da mogu ponovo uspostaviti autokratski režim, dodao je ovaj stručnjak za njemačku medijsku kuću Dojče vele (DW).

Volf ne misli da radikalne budističke grupe imaju kapacitet da pokrenu tako dobro koordinisane  napade. Osim toga, radikalni budisti najvjerovatnije ne bi odabrali napad na crkve. Iz sličnih razloga, čini se da to ne bi učinili ni militantni Tamilci.

“Po mom mišljenju, priroda napada i izbor crkava na uskrsnu nedjelju nose obilježje međunarodnih džihadističkih grupa kao što su Al-Kaida ili Islamska država ili njihove lokalne podružnice”, tvrdi Volf. On i drugi analitičari kažu da militantne grupe, kao što su IS i Al-Kaida u Indijskom potkontinentu postaju sve aktivnije.

 

Religije

 

Oko 70,2 odsto stanovništva Šri Lanke su budisti, navodi se u posljednjem popisu stanovništva. Budizam je religija sinhalske vecine u Šri Lanki. Hindusi i muslimani čine 12,6 odsto, odnosno 9,7 odsto stanovništva. U Šri Lanki živi i milion i po hrišcana, vecinom katolika.

 

Zemlja oštrih podjela

 

Šri Lanka, ostrvska zemlja od oko 22 miliona ljudi, vjekovima je imala problema s oštrim podjelama između većinskih Singala, koji su uglavnom budisti, i manjinskih Tamila, koji su Hindusi, muslimani i hrišćani.

Maltretiranje Tamila, muslimana,  pomoglo je rastu naoružanih separatista i dovelo od 1983. do 30. godišnjeg građanskog rata. Ustanici poznatiji kao “Oslobodilački tigrovi Tamilskog Eelama” (LITE) prvi su počeli da koriste bombaše samoubice, čija je jedna od žrtava bio i indijski premijer Radživ Gandi 1989. godine.

Ustanici su vremenom stvorili nezavisnu domovinu na sjeveru zemlje. No, separatisti iz LEET bili su slomljeni tokom surove ofanzive vladinih snaga pod komandom tadašnjeg predsjednika Mahinde Rađapakse i njegovog brata 2009. Smatra se da je u gradanskom ratu stradalo izmedu 70.000 i 80.000 ljudi.

Prema nekim procjenama u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko desetina hiljada Tamila umrlo je u pojedinačnim borbama. To je i danas predmet istraživanja međunarodnih komisija za utvrđivanje ratnih zločina.

U Šri Lanki nije zabilježeno djelovanje agresivnih muslimanskih bojovnika. Međutim, poslije završetka građanskog rata, brzo je uslijedio religijski rascjep. Tvrdokorni budistički sveštenici okupljali su stanovnike Šri Lanke protiv muslimana, koji čine oko deset posto populacije.

Budistički državni lideri i lažni izvještaji na društvenim mrežama optužuju muslimane za regrutaciju djece, za povećavanje svojih redova kroz ženidbe s budističkim ženama i za napade na budističke hramove. Ekonomske prilike u manjim gradovima takođe imaju značajnu ulogu, budući da su muslimani vlasnici mnogobrojnih malih prodavnica u zemlji. Sporadično nasilje, u kojem su pripadnici većinske budističke zajednice napadali džamije i imovinu muslimana  dovelo je do proglašenja vanrednog stanja u martu 2018.

Posljednjih godina dešavali su se sporadični incidenti u kojima su maltretirani pripadnici hrišćanske manjine.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo