Povežite se sa nama

INTERVJU

SENAD BEGIĆ, EPIDEMIOLOG, POMOĆNIK DIREKTORA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE CG: Prijetnju shvatiti ozbiljno

Objavljeno prije

na

Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije

 

 MONITOR: Komentar na širenje ovog virusa, medijske natpise, situaciju otkazivanja brojnih događaja, činjenicu da je u Italiji proglašen karantin za cijelu državu?

BEGIĆ: Ako bih smio da budem malo ličan, djeluje mi da mnogi građani situaciju sa korona vuirusom nisu shvatili dovoljno ozbiljno. Njegov epidemijski i pandemijski potencijal su mnogi potcijenili. Na svu sreću 80 odsto oboljelih ima blage simptome ali to nikome ne daje za pravo da se neodgovorno i samovoljno ponaša. Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije.

Prema informacijama od kolega iz Italije,  dešavanje u protekle dvije sedmice karakterisala je činjenica da su ljudi reagovali u dva ekstremna vida ponašanja. Prvi je karakterisala panika i paranoja koja je dovela do praznih polica u martketima (što smo nažalosti mi iskusili ovdje) a drugi je karakterisala potpuna ravnodušnost i negiranje da se bilo šta dešava. Najteže je  bilo naći balans koji je i ključ pobjede nad ovim virusom, a to je lekcija koju moramo da naučimo dok još uvijek imamo vremena – da je lična odgovornost, angažovanost, posvećenost, praćenje saopštenja i preporuka zdravstvenih vlasti, odupiranje pritisku i izmišljenim informacijama sa društvenih mreža, obrazac koji moramo primjeniti.

MONITOR: U kojim slučajevima je neophodno testiranje na ovaj virus? Koliko je do sada ljudi u Crnoj Gori testirano na korona virus i da li ima dovoljno testova?

BEGIĆ: Zaključno sa 11.03.2020. godine u ponoć, u Crnoj Gori testirano je ukupno 47 osoba na novi korona virus i svi rezultati su bili negativni.  Stopa testiranih je 7,58/100.000 stanovnika i znatno je viša od nekih država u regionu koje već imaju uspostavljeno širenje virusa – primjera radi u Srbiji je testirano ukupno 160 osoba sa stopom od 2,3 na 100.000 stanovnika (19 slučajeva) ili u Albaniji koja „ima“ 15 slučajeva i ukupno je testirala 77 sumnjivih: 2,66/100.000.

Testiranje oboljelih se obavlja  u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Nacionalnim planom za postupanje – dokumentima u kojima je predviđeno da se testiranje vrši samo osobama koje ispunjavaju definiciju sumnjivog slučaja gdje je na ovom nivou obolijevanja ključni elemenat činjenica da osoba ima pozitivnu epidemiološku anamnezu, tj. da navodi podatke koji mogu ukazivati na boravak u pogođenom području ili eventualnu izloženost virusu.

Dijagnostika se sprovodi u laboratorijima Instituta za javno zdravlje Crne Gore i trenutno dostupna količina testova je dovoljna za prvi talas obolijevanja. Isporuka novih količina testova se očekuje.

MONITOR: Pojedine zemlje zbog nedostatka zaštitne opreme odlažu operacije. Da li u Crnoj Gori ima dovoljno zaštitne opreme za medicinsko osoblje?

BEGIĆ: I Klinički centar Crne Gore je u sklopu priprema za postupanje u slučaju masovnog obolijevanja od novog korona virusa odlučio da odloži kompletan „elektivni“ hirurški program. To znači da su odložene sve operacije koje nisu hitne,  odnosno operacije pacijenata koji nisu životno ugroženi. Ovo je samo jedna od mjera koje su predviđene u sklopu sprečavanja širenja infekcije i racionalne potrošnje lične zaštitne opreme a postoji i čitav niz drugih mjera koje je Institut dostavio zdravstvenim ustanovama kako bi se postojeća količina opreme koristila na najracionalniji mogući način.

Glavni problem sa ličnom zaštitnom opremom nisu postojeće količine već činjenica da se njena potrošnja ne može predvidjeti te da je situacija na svjetskom tržištu takva da proizvođači sve svoje kapacitete preusmjeravaju na podmirivanje nacionalnih potreba tako da države koje nemaju svoje proizvodne kapacitete ostaju uskraćene uprkos činjenici da raspolažu sa odgovarajućim finansijskim sredstvima. Isto tako i mnoge države ne dozvoljavaju izvoz zaštitne opreme.

Takođe, u mnogim državama zabilježeni su primjeri neracionalnog trošenja zaštitne opreme tako da su određene zemlje pribjegle drakonskim mjerama za zdravstvene radnike ograničavajući količinu opreme koja je dostupna u jednoj smjeni tamo gdje je obolijevanje masovno ali i primoravajući zdravstvene radnike da npr. nose pelene za odrasle ispod zaštitnih kombinezona kako bi se potrošnja kombinezona smanjila. Svi se nadamo da nijedna zemlja neće biti u takvoj situaciji.

MONITOR: Govori se o neophodnosti respiratora u liječenju korona virusa. Da li medicinske ustanove u Crnoj Gori imaju dovoljan broj respiratora?

BEGIĆ: Respiratori, odnosno mehanička pomoć pri disanju je medicinska procedura predviđena za najteže pacijente kojih je na svu sreću jako malo. Cilj cijelog društva treba da bude da se pridržavanjem mjera i preporuka Instituta učini sve što je moguće da respirator nikome ne zatreba. Iluzorno  je očekivati da postoji respirator za svakog oboljelog, ali zato nije iluzorno očekivati da postoji sapun za svakoga – svugdje i svima dostupan i na tome se uporno mora insistirati kao i na strogom pridržavanju svih mjera prevencije.

MONITOR: Kada se očekuje prestanak sezone gripa, i da li će se sa većim temperaturama i opasnost od korona virusa smanjiti?

BEGIĆ: I ove kao i svake sezone, teško je, jako nezahvalno i nemoguće precizno predvidjeti kretanje obolijevanja od gripa. Posljednje nadzorne sedmice bilježi se značajniji pad broja osoba koje su se sa simptomima gripa javljale svojim izabranim ljekarima i za očekivati je da se takav trend nastavi i u sedmicama koje dolaze.

Kada se radi o visokim temperaturama, nisu one isključivo te koje same pogoduju smanjenju širenja respiratornih infekcija već posebno količina UV zraka koji negativno djeluju na opstanak virusa na površinama. Ograničena količina naučnih podatka ukazuje da je moguće i za očekivati da sunčani dani pred nama dovedu  do smanjenja rizika od širenja novog korona virusa. Međutim kada se radi o onome što znamo o SARS-u (epidemija završena u julu) ili MERS-u (nikada nije imao jasnu sezonalnost)  još je rano za donošenje bilo kakvih zaključaka.

MONITOR: Koje su generalne  mjere prevencije od korona virusa?

BEGIĆ: Novi korona virus je jedna od najozbiljnijih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo. Ali uprkos tome izgleda da mnogi nisu shvatili njegovu pravu ozbiljnost. Olako shvatanje problema možda leži i u činjenici da se radi o kapljičnoj infekciji čije mjere prevencije mnogima nisu ni po čemu posebne i specijalne a veoma su učinkovite naročito u situacijama kada ne postoji specifična prevencija tj. vakcina. Tako u cilju prevencije obolijevanja svi treba da se pridržavaju jednostavnih pravila lične higijene (ponajprije higijene ruku), bontona (kijanje i kašljanje u papirnu maramicu koja se odmah nakon toga baci a ruke operu), higijene životnog i radnog prostora (dezinfekcija radnih površina i predmeta) kao i mjera društvenog distanciranja – udaljavanja i izbjegavanja kontakta sa osobama koje imaju simptome respiratornih infekcija. Posebno je bitno izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta ali i izbjegavanje nekih oblika ponašanja koji su tako svojstveni našem kulturološkom miljeu pa su samim tim i teški za sprovođenje – kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje u obraz.

Sve nabrojane mjere su istovremeno i mjere prevencije gripa i drugih respiratornih oboljenja.

MONITOR: Koji dio populacije bi trebao da bude na posebnom oprezu?

BEGIĆ: Ovo je po prvi put da ovaj soj korona virusa izaziva oboljenje kod ljudi. Samim tim svi smo podjednako osjetljivi na njega pri čemu osjetljivost na novi virus ne zavisi od boje kože, religije niti nacije.

Naravno, određene situacije i stanja neke osobe zaista stavljaju pod povećani rizik kako od obljevanja (npr. zdravstveni radnici zbog prirode svoga posla) tako i od razvoja komplikacija i najtežih, smrtnih, ishoda – osobe  starije od 65 godina, lica sa hroničnim bolestima i stanjima i slično.

Prema trenutno dostupnim informacijama posebno osjetljivi za razvoj komplikacija i smrtnih ishoda su stari. Stari su posebno ranjiva  kategorija, kada se radi i o mnogim drugim bolestima i stanjima i nerijetko u potpunosti zavise od svoje okoline. Ovdje je to posebno naglašeno te je samim tim posebna odgovornost na svim elementima društva da zaštite svoje roditelje i starije sugrađane pridržavanjem mjera prevencije.

 

Razlika između gripa i korone

 

MONITOR: Kako ljekari mogu razlikovati korona virus od običnog gripa?

BEGIĆ: Simptomi infekcije novim korona virusom su nespecifični i u dobroj mjeri podsjećaju i nerijetko su identični simptomima gripa.

Klinička slika bolesti u rasponu je od jako blagih simptoma do teške upale pluća koja se može završiti i smrću. Kod gotovo 80 odsto oboljelih klinička slika je blaga do umjerena.

Na osnovu podatka iz studije kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti na 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva, tipični znakovi i simptomi uključivali su: povišenu tjelesnu temperaturu (87,9 odsto), suv kašalj (67,7), umor (38,1), iskašljavanje gustog sadržaja (33,4), nedostatak daha (18,6), bol u grlu (13,9), glavobolju (13,6), bolove u mišićima i zglobovima (14,8), drhtavicu (11,4), mučninu ili povraćanje (5,0), začepljen nos (4,8), dijareju (3,7), iskašljavanje sukrvice (0,9), i upalu konjuktiva oka (0,8 odsto).

Oboljeli su uglavnom razvijali znakove i simptome bolesti, uključujući blage respiratorne simptome i temperaturu, u prosjeku 5-6 dana nakon infekcije, a najviše do 14 dana.

Upravo zbog činjenice da su simptomi nespecifični u čitavom nizu situacija zabilježeno je inficiranje zdravstvenih radnika koji se prilikom pregleda pacijenata nisu pridržavali mjera prevencije za zdravstvene radnike ili zbog ponašanja pacijenata koji se nisu pridržavali preporuka i nisu tražili pomoć i instrukcije telefonom prije dolaska u  ordinaciju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKE SLOBODE:  Svi se plaše izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbora se plaše svi. Oni koji pokušavaju održati postojanje 43. Vlade žele da raznim oblicima partijskih djelovanja poboljšaju svoju poziciju, a onda i zadobiju što veću podršku. Neki podgrijavanjem nacionalizma žele povratiti svoje biračko tijelo, dok drugi populizmom, zadobijaju sve veće simpatije onih koji su u raznim rascjepima odavno zaboravljeni, najviše u ekonomskom smislu

 

MONITOR: Uz političku i institucionalnu krizu koje se ne rješavaju, sve je manje ministara u tehničkoj Vladi, nakon što je ministarka evropskih integracija podnijela ostavku. Kako to komentarišete?  

POPOVIĆ KALEZIĆ: Institucionalna, pravna i politička kriza dovodi do rasipanja pa i unutar 43. Vlade, koju ne bismo mogli nazvati tehničkom, ali bi bilo dobro da u neko dogledno vrijeme, dođe do formiranja takve, koja će služiti za prevazilaženje trenutnih, najnužnijih problema, i koja će uspjeti pripremiti valjano pravno i institucionalno tlo za raspisivanje i održavanje izbora.

Trenutna Vlada je najviše zadobila povjerenje i mogućnost djelovanja, upravo zbog obećanja da će izvršavati zadatake iz evropske agende, a sve u cilju zatvaranja poglavlja i što bržeg priključenja EU. Nažalost, nijesmo imali prilike vidjeti da se krenulo u tom pravcu, pa se umjesto reformi izbornog zakonodavstva i pravosuđa, krenulo ka drugim ciljevima, poput zaključenja Temeljnog ugovora, predstavljanja plana (bez plana) Otvorenog Balkana, a onda i pripreme zarad održavanja popisa stanovništva. Podnošenje ostavke ministarke evropskih integracija, gospođe Marović, koja je zauzimala tri visoke pozicije unutar vladajuće skupine, od već navedene  funkcije, preko glavne pregovaračice do potpredsjednice Vlade, budi sumnju na skretanje sa evropskog puta, pogotovo što je u svojim navodima i objavljenoj analizi bila eksplicitna u stavu da se ne slaže oko ideje Otvorenog Balkana, smatrajući da nije jasno šta Crna Gora dobija tom inicijativom. Nijesmo uspjeli čuti argumentovanu reakciju čelnika Vlade na tvrdnje gospođe Marović. Ako jednoj ministarki evropskih poslova ova inicijativa nije jasna i do kraja demistifikovana, šta mogu očekivati građanke i građani ove zemlje. O inicijativi Otvoreni Balkan se zna tek toliko da će pospiješiti regionalnu saradnju, dok sve ostalo ostaje pod znakom pitanja. Umjesto da se bavimo dugogodišnjim težnjama ispunjavanja mjera i aktivnosti iz otvorenih poglavlja, mi smo skrenuli ka inicijativi Otvoreni Balkan o kojoj vrlo malo znamo. Krajnje loše je osipanje ministara/ki  i to dodatno otežava situaciju, sa posebnim akcentom na Ministarstvo evropskih integracija.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LEV KREFT, PROFESOR LJUBLJANSKOG UNIVERZITETA: Ne radi se o tome ko će da ovlada svijetom nego da li će svijeta biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnos prema proruskim osjećajima na Balkanu treba staviti u odnos sa protivljenjem sadašnjim mjerama u EU, uz izražavanje antiameričkih pogleda na nesamostalnost EU u sukobu imperija

 

MONITOR: U Sloveniji su održani referendumi koji su partije na vlasti nazvale „tri puta ZA“. Za potvrđivanje u Parlamentu usvojenih zakona kojima se, kako je u kampanji rečeno, obezbjeđuje nezavisnost javnog servisa, dostojanstvena starost i efikasna vlada. Kako ocjenjujete kvalitet ovih zakona i da li će oni biti sprovodivi?

KREFT: Ti su zakoni različitih izvora, zajednički im je kontekst odbacivanja rešenja koja su donesena za vreme vladavine Janeza Janše odnosno desne koalicije. Lako sprovodiv je zakon o vladi koji donosi rešenja potrebna da bi se udomila koalicija zajedno sa njezinim predstavama o zajedničkom programu, posebno na strani Levice. Zakon koji govori o državnoj brizi za starije nepotpun je kao i onaj kojeg zamenjuje, a glavna poenta mu je da se rešenja dosada važećeg zakona neće sprovoditi još godinu dana jer dovode stariju populaciju u lošiju potporu nego što je bila ranije. Znači, kupuje se vreme da se doradi zakonodavstvo za populaciju koja postaje većinska. Treći zakon je politički najznačajniji, pa je i pobudio najviše pozornosti, jer se odnosi na RTV Slovenije kao javni servis, i na njezinu depolitizaciju, dakle protiv rešenja kojim su dovedeni u rukovodstvo ljudi verni i potčinjeni Slovenačkoj demokratskoj stranci i njezinom predsedniku Janši. Potvrda sva tri zakona na referendumu u korist sadašnje vlade i njezino koalicije bila je moguća jer se biračko telo još uvek deli na osnovi animoziteta prema ranijoj vladavini.

 

MONITOR: Slovenija od juna ima novu vladu premijera Roberta Goloba, koju čine pobjednici aprilskih izbora – Pokret Sloboda, Socijaldemokrate i Ljevica. Kako ocjenjujete njihov učinak u ovih nekoliko mjeseci?

KREFT: Za sada radi se o dve glavne preokupacije. Prva je iskoristiti početak, dok je koalicija još popularna, za odstranjivanje rezultata ranije koalicije Slovenačke demokratske stranke i Nove Slovenije, uz uspostavljanje vlastitih načina ovladavanja situacijom bez nedemokratskih alata i postupaka, ali dovoljno efikasnih; druga je – praćenje krize uslovljene ruskim napadom na Ukrajinu i angažmanom Evropske unije u tom ratu na strani napadnutog, što dovodi i Sloveniju u poteškoće, za sada pre svega vezane za moguću nestašicu i već uspostavljenu skupoću svih energenata. A to dovodi u pitanje sve privredne ciljeve vezane za rast nacionalnog bruto proizvoda kao i za potrošnju stanovništva. Vlada subvencioniše koliko može i jedno i drugo kako bi smanjila strah od recesije; više od toga zavisi od kraja i uslova okončanja rata u Ukrajini.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

MONITOR: Da li je dobro rješenje, koje se predlaže kao minimum – izbor makar jednog sudije u taj sud?

PERIĆ: Jedino kvalitetno rješenje je izbor četiri kvalitetna kandidata kako bi se Ustavni sud kompletirao. Taj sud već sada ima ogroman broj zaostalih slučajeva i čak da ga odblokirate odmah, moguće da bi trebale godine da se taj zaostatak smanji na podnošljivu mjeru koju sud čini elementarno dostupnim da odluke u odnosu na nove žalbe, odnosno podneske donosi u razumnom roku. Značaj ovog suda je posebno važan iz dva razloga: prvi, on bi mogao staviti van snage neustavno zakonodavno ponašanje bilo koje većine, i drugi – on je krajnja instanca u rješavanju izbornih sporova bez čega po zakonu ne mogu biti proglašeni odnosno utvrđeni konačni rezultati izbora. Bojim se da je ovakvo stanje instrument u rukama svih većina nakon 30. avgusta i da se oni bez velikog pritiska njega neće odreći. Da li je to vrhunac neodgovornosti – jeste, stoga i treba insistirati da od njihovih političkih interesa oslobađamo institucije, ovog puta Ustavni sud.

MONITOR: Danas govorimo o mnogim kontroverznim, odnosno neusaglašenim,odlukama u pravosuđu. Od pritvora Vesne Medenice, koji sudovi različito vide, ili ignorišu upute viših instanci, do, recimo, presude o Solani, kojom se odluka Savjeta za privatizaciju da se radi o državnom zemljištu poništava. Kako vidite stanje u pravosuđu?

PERIĆ: Očigledno je da prethodna vlast  još ima kontrolu u pravosuđu. Nova vlast nije razumjela da vladavina prava podrazumijeva i vladavinu znanja – onog pravnog. Jednako je važno i poznavanje kadrovske baze sa kojom raspolaže crnogorsko pravosuđe da bi iz nje mogli selektovati najbolja rješenja, ali je tu pokazana više nego zabrinjavajuća površnost.

Nijedna većina u prethodne dvije godine nije pokazala interesovanje da okupi pravnu pamet, napravi smislenu dugoročnu strategiju kako do pune vladavine prava u praksi, već se pribjeglo „Twitter vojevanju”. S takvim postavkama, stanje ne može biti drugačije. Čini se da je potrebna drugačija konstelacija političkih odnosa koja bi vrhunila i tu vrstu spremnosti za drugačiji pristup, ozbiljniji svakako, i da dobijemo strukture koje imaju u isto vrijeme i znanja i riješenosti za ovu borbu, jer jedno bez drugog je besmisleno – što bi opet vodilo neučinkovitosti.

MONITOR: Ko sve ne želi izbore i zašto?

PERIĆ: Parlamentrne strukture ne želi na izbore koje neće prilagoditi trenutku koji njima ne odgovara. Ponavaljam, značajan dio građana ne želi da glasa niti jednu od postojećih parlamentarnih partija. Dakle, problem političkog legitimiteta je očit.

Sada već ustanovljena samovolja novih vlastodržaca je dovela do toga da mi više nemamo jasnih pravila u izbornom procesu: nemamo Ustavni sud u punom kapacitetu, izborne jedinice možete mijenjati usred izbornog procesa, Zakonom o lokalnoj samoupravi možete mijenjati ono što bi se smjelo mijenjati samo izbornim zakonima, do mile volje možete produžavati mandate odbornicima i sljedstveno tome i poslanicima, a na kraju imate i instrumente blokade da nikada ne priznate izbore. Kada imate ovako moćan, a pritom neustavan arsenal opstrukcionih mogućnosti i intenzivno ga koristite, jasno je da ćete učiniti sve da tajming izbora prilagodite trenutku koji je najpovoljniji za vaš rejting.

Datum izbora će određivati istraživanje javnog mnjenja, a ne Ustav ili potreba građana. Ovu praksu su ustanovile potonje dvije većine. Prvo jedna, a potom i druga.

MONITOR: Kako vidite rezultate lokalnih izbora i svega što se nakon toga desilo, od Šavnika do Podgorice?

PERIĆ: Lokalni izbori su pokazali da prethodna vlast bez obzira na darove nove ima problem ogromnog odliva podrške. Pitanje je samo gdje će ona završiti. Ujedno građani su poslali snažnu poruku da ne žele besmislene rasprave već nove političke mogućnosti.

U Šavniku situacija nije crno-bijela. Izvinite, ali birački spisak kontroliše MUP koji opet kontroliše nova vlast, odnosno većina, a onda predstavnici djelova te nove vlasti na terenu žele da ponište pravo onih koji su upisani u taj isti birački spisak. Ako je neko fiktivni birač ili nema osnov da bude upisan, to treba utvrditi odmah i brisati tu osobu iz ove zbirke ličnih podataka, a ne da upisujete pod vrlo sumnjivim okolnostima ljude u birački spisak i onda ih sprečavate da glasaju.

Moramo znati šta znači vladavina prava – to je poštovanje zakona, i kada vam odgovara i kada ne odgovora. Jasno je da je DPS ovdje radio izborni inžinjering – ali ga nije mogao uraditi sam, jer on ne kontroliše MUP. Makar nam tako govore iz aktuelne vlasti.

MONITOR: „Preokret“ nije uspio da pređe cenzus u Podgorici. Šta vidite kao razlog?

PERIĆ: Više je faktora, ali bih krenuo s druge strane. Ukupno oko 2 posto birača u dva grada na kojima smo učestvovali na izborima su dali podršku sasvim drugačijoj političkoj artikulaciji. Prvi koraci su po pravilu malih gabarita, ali moguće značajne simbolike. Pokazali smo da može drugačije.

Razmotrili smo organizacione momente u kojima smo mogli više a koji su skopčani i sa ograničenim finansijama. Kada je riječ o programu, vjerujem da je on zaista potreban Podgorici, Danilovgradu i Crnoj Gori i cijenim da smo ga artikulisali na pristojan način.Nije nam pomogao ni ambijent izrazito polarizovane scene u kojoj su oba pola bazirali svoju strategiju na podgrijavanju straha da nećemo preći cenzus. Kao i u mnogim drugim slučajevima u ove dvije godine – pokazali su da imaju raskošan destruktivni potencijal na koji mi nismo uspjeli odgovoriti ovog puta. Tu je naša odgovornost, prvo moja, ali nadam se da su neke lekcije savladane.

Istinski žalim što moram konstatovati i da smo, uz nekoliko izuzetaka, u 2022. godini doslovno prvi put u našem višestranačju imali problem da ostvarimo ono što nam zakon garantuje a na što novinarski kodeks obavezuje medije – elementarno ravnopravan tretman. Obrazloženje medija, među kojima ima i onih čiji rad poštujem i u kojima rade kredibilni i ljudi i novinari, da je to bila posljedica malog fizičkog prostora, govori da se moramo vratiti postulatima demokratije: svaka lista koja se potvrdi pred izbornom komisijom predstavlja politički iskaz određenog broja građana i ako ne možete da ih tretirate ravnopravno makar u sučeljavanjima – nemojte da ih organizujete. Argumenti da ste komercijalan medij onda ruši postavku da ste podređeni javnom interesu. Nemam nikakav problem ni da kažem da smo imali nekad eksplicitno, a nekada implicitno saopštenu poruku da smo nepoželjni u nekoliko medija.

Imam obavezu čuvati dignitet onih koji su nam dali podršku i ne pristajati na njihovo bagatelisanje, tim prije jer smatram da se radi o samosvjesnim i na više ravni veoma vrijednim građankama i građanima. Do tada, oglašavaćemo se onamo gdje imamo mogućnost. Nažalost, partitokratija je dobrim dijelom zagospodarila našim prostorom, čak i onamo gdje je ne bi smjelo biti. Kako drugačije objasniti činjenicu da se logika političkih feuda uzima kao datost? U ovoj borbi treba mnogo takta i još više istrajnosti. Riješenosti za oboje imamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo