Povežite se sa nama

OKO NAS

Siromaštvo najveća prepreka

Objavljeno prije

na

Broj upisane djece romske i egipćanske populacije u osnovnim i srednjim školama svake godine je sve veći, ali treba naći mehanizme koji će ih zadržati u sistemu obrazovanja, kaže Andrija Đukanović, programski direktor u Institutu za socijalnu inkluziju (ISI).

Iz Ministarstva prosvjete kažu da ih raduje povećanje broja upisane djece u odnosu na prethodne godine i da su u cilju pospješivanja školovanja djece iz ove populacije i ove godine obezbijedili besplatne udžbenike za romsku i egipćansku djecu.

Za tu svrhu, Ministarstvo prosvjete izdvojilo je 55.000 eura, a udžbenici se distribuiraju od početka septembra preko osnovnih škola u kojima školu pohađaju djeca romske i egipćanske populacije.

Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Fondom za obrazovanje Roma (REF) realizuje aktivnosti u cilju eliminisanja segregacije u obrazovanju romske i egipćanske populacije iz Kampa Konik, tako što djecu iz Kampa uključuju u gradske škole.

Romski obrazovni fond pruža podršku i pomoć romskoj i egipćanskoj djeci u savladavanju socijalnih znanja i vještina, kao i u dostizanju većeg nivoa samopouzdanja i nivoa spremnosti za sve buduće procese integracije, desegregacije i socijalizacije. U tu svrhu, angažovano je pet romskih i egipćanskih asistenata koji su podijeljeni po školama i redovno prate uspjeh i vode evidenciju učenika iz Kampa Konik.

Emra Bejzaku iz Kampa Konik, otac sedmogodišnje učenice OŠ Savo Pejanović, kaže da je ove godine zadovoljan sa organizacijom prevoza i dodjelom udžbenika za djecu iz Kampa.

,,Prošle godine nijesam htio da školujem dijete jer su mi rekli da mora da pohađa područno odjeljenje gdje su isključivo romska djeca”, ispričao je Bejzaku za Monitor. Raduje ga što je ove godine njegovo dijete upisano u gradsku školu. Bejzaku smatra da je sve manje razloga da se djeca iz Kampa ne šalju u školu. ,,Romski asistenti su doprinijeli redovnijem pohađanju nastave, jer imaju uticaj na roditelje”, kaže Bejzaku. ,,Pomažu u smanjivanju predrasuda prema Romima i to se vidi u boljem druženju neromske i romske djece i drugačijem odnosu nastavnog osoblja prema učenicima Romima i njihovim roditeljima”, objasnio je Bejzak.

Ove godine iz Kampa Konik je u prvi razred u pet gradskih škola upisano oko 60 učenika romske i egipćanske populacije.

Ministarstvo prosvjete obezbjeđuje besplatne udžbenike za učenike koji polaze u prvi, drugi i treći razred osnovnih škola kao i prevoz do gradskih škola.

Osim OŠ Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku, Marko Miljanov, Savo Pejanović i OŠ 21. maj, koje su do sada bile uključene u aktivnosti integrisanja romske djece, ove godine su se priključile još dvije škole – OŠ Vuk Karadžić i OŠ Vladimir Nazor.

U OŠ Vladimir Nazor u prvi razred upisano je 13 učenika RE populacije iz Kampa Konik dok je u OŠ Vuk Karadžić upisano deset učenika.

Ministarstvo prosvjete od ove godine više ne upisuje prvake u područno odjeljenje osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin u Kampu Konik, koje pohađaju isključivo romska i egipćanska djeca. Očekuje se da će za četiri godine to odjeljenje biti trajno zatvoreno. Ova akcija podržana je kroz Projekat IPA 2011.

Problemi integracije Roma i Egipćana u Crnoj Gori su specifični i veoma različiti. Nizak standard raseljenih porodica ima značajnog uticaja na obrazovne rezultate romske djece.

U skladu sa Strategijom za poboljšanje RE populacije u Crnoj Gori 20012-2016 godine, Vlada Crne Gore preko Ministarstva za manjinska prava i Instituta za socijalnu inkluziju i ove godine realizuje program stipendija za romske i egipćanske učenike srednjih škola i studente.

U Institutu za socijalnu inkluziju kazali su da je za ovu školsku godinu do sada dokumentaciju za stipendijski program predalo 63 učenika romske i egipćanske populacije. „Imamo informacije da će još desetak srednjoškolaca uskoro predati dokumentaciju tako da očekujemo isti broj kao i prošle godine oko 75”, pojašnjavaju u Institutu. Mjere afirmativne akcije za upis Roma i Egipćana u sve srednje škole i na državni Univerzitet su dodatno unaprijeđene i dobro funkcionišu u praksi. Iz Instituta su Monitoru kazali da su zadovoljni brojem upisanih romskih i egipćanskih učenika u srednje škole, jer se svake godine broj povećava.

„Od početka 2005. kada je bilo svega 20 srednjoškolaca sad svake godine imamo po dvadesetak novih stipendista. Naravno željeli bi smo da ih je puno više ali broj srednjoškolaca zavisi i od broja onih koji završe osnovnu školu”, objašnjavaju iz Instituta.

Ministarstvo za manjinska prava obezbijedilo je 75.000 eura za stipendiranje 75 srednjoškolaca i 13 studenata RE populacije.

Visina stipendija za srednjoškolce koji su na trogodišnjim smjerovima iznosi 50 eura, za četvorogodišnje smjerove 70 eura, dok je visina stipendija za studente 150 eura. Studenti ostvaruju pravo na 11 stipendija tokom školske godine kao i na posebnu nadoknadu u visini jedne stipendije za nabavku udžbenika i literature.

Na Univerzitetu Crne Gore studira 13 romskih i egipćanskih studenata. Za sada je na Fakultetu političkih nauka upisano pet studenata iz RE populacije, na Pravnom tri, Filozofskom fakultetu u Nikšiću dva studenta, a na Fakultetu za turizam u Kotoru, Fakultetu za sport i fizičku kulturu u Nikšiću i Ekonomskom fakultetu po jedan student.

Stipendije kasne

U Institutu za socijalnu inkluziju kažu da ima više uzroka slabijeg postignuća u obrazovanju Roma i Egipćana. „Glavni problem u obrazovanju kod Roma i Egipćana je materijalna podrška koja kasni jer se stipendijski program realizuje tako da ne obezbjeđuje redovne stipendije njihovim korisnicima”, objasnili su u Institutu. Kažu da je Ministarstvo za manjinska prava obezbijedilo stipendije za drugo polugodište prethodne školske godine koje se sad retroaktivno uplaćuju, kao i stipendije za prvo polugođe ove školske godine. Takođe, problem je i nivo kvaliteta obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Srednjoškolci su suočeni sa niskim nivoom predznanja sa kojim dolaze u srednje škole. „To ih sprečava da postižu bolje rezultate”, kaže Andrija Đukanović,programski direktor Instituta. On je rekao da studenti imaju dosta problema sa predznanjem kada počnu sa studiranjem. Nadamo se da će se to popraviti u budućnosti jer se planiraju određeni projekti koji bi bili usmjereni upravo na povećanje kvaliteta znanja koje romski učenici i studenti dobijaju. Materijalni položaj učenika i studenta i njihovih porodica takođe se pojavljuje kao problem. „Često se dešava da zbog potrebe obezbjeđivanja egzistencije mlađi članovi porodice moraju pomagati u poslovima ili sami početi da rade”, objašnjava Đukanović.

Elvis BERIŠA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo