Povežite se sa nama

INTERVJU

SLAVO KUKIĆ, UNIVERZITETSKI  PROFESOR I POLITIČKI ANALITIČAR IZ MOSTARA: Nacionalisti kontinuirano nanose štetu građanima BiH

Objavljeno prije

na

S ovom vlašću i s etnonacionalističkim filozofijama evroatlantska perspektiva BiH je nikakva. U uslovima vladavine evropskih vrijednosti one gube smisao vlastitog postojanja, a usvajanje evropskih standarda je vrhovima tih filozofija prijetnja i za pravnu sigurnost

 

 

MONITOR: Nakon trinaest mjeseci konačno je formirana vlast na nivou BiH. Zašto to nije urađeno ranije?

KUKIĆ: Formiranje vlasti ne odgovara onima koji na nivou BiH čine većinu nakon posljednjih parlamentarnih izbora – Stranci demokratske akcije (SDA), Hrvatskoj demokratskoj zajednici  (HDZ) i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Zašto?

SDA jer se nakon posljednjih izbora u formiranje vlasti, pored Radončićev Savez za bolju budućnost BiH  (SBB), sada uvukla i Demokratska fronta (DF), čime je svome biračkom tijelu htjela poručiti da joj je misija  bošnjački interes važnija od količine moći koju će posjedovati. Važno joj je, potom, bilo i da DF i Željka Komšića prikažu dijelom bošnjačke političke kvote – i u tome su, objektivno, i uspjeli. Naravno, nerado se odriče dijela političke moći koju mora predati DF-u i stoga joj ide u prilog talasanje kojim se krade vrijeme i odgađa ulazak DF-a u vlast.

Slično je i sa HDZ-om,  koji je na ove izbore išao s većim brojem političkih partija iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Sada se u njihovu korist, međutim, mora odreći dijela moći koju je posjedovao, a to političkim talasanjem, i pričom o hrvatskom nacionalnom interesu, želi odgoditi što je duže moguće.

Jedini koji je za formiranje vlasti zainteresiran je Milorad Dodik, jer ga u postojećoj strukturi vlasti nema. A on je planirao da ulazak u vlast iskoristi kako bi šapu stavio na sigurnosne agencije BiH (SIPA i OSA) i onemogućio eventualne akcije protiv sebe za ono što je, mislim na kriminal, činio proteklih 15 godina. No, izbjegavao je da to učini na način da BiH i njezine institucije prizna na način koji isključuje mogućnost različitih tumačenja. A objektivno, odgovaralo mu je i ovakvo stanje, jer mu je služilo kao dokaz za teze da je BiH nemoguća i da je vrijeme da to shvate i svjetski centri moći.

MONITOR: Parlament BiH, iako konstituisan, nije radio duže od godinu kao ni razne komisije. Kakve je političke i ekonomske štete zbog toga pretrpjela BiH?

KUKIĆ: Prvo, nije tih godinu dana izuzetak. Ni u prethodnom mandatu parlament nije funkcionirao – osim kada je s državnog budžeta trebalo uzimati zastupničke plaće koje su među najvećima u regiji. Drugim riječima, nacionalisti svojim nečinjenjem nanose štetu građanima BiH u kontinuitetu. Jer, time obeshrabruju investiranje kapitala budući da kapital bježi od politički trusnih prostora. S druge strane, time motiviraju mlade ljude da sve intenzivnije pune autobuse, vozove i avione i odlaze na van granica BiH s kartom u jednom smjeru.

MONITOR: Može li se taj period nazvati godinom bezvlašća?

KUKIĆ: Naravno.  Ali ponavljam, to nije nešto što nam se prvi put događa. To je, nažalost, stanje s kojim smo navikli živjeti. I za koje su zaslužni oni kojima nije interes da država funkcionira.

MONITOR: Predsjedništvo BiH donijelo je odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument  Program reformi BiH, ali za javnost je tajna šta piše u njemu. Je li to novo zavaravanje javnosti od strane političkih elita ili nešto drugo?

KUKIĆ: Manje je važno kako se dokument zove – Program reformi koji je Predsjedništvo usvojilo ili Godišnji nacionalni program (ANP), u vezi s kojim se godinu dana diže prašina. Važno je što u onom, što u Brisel ide, piše. A to u ovom momentu ne zna nitko. Dvojica članova Predsjedništva kažu da je to ANP, treći da je to dokument suradnje s NATO, koji ne utvrđuje i obaveze na putu prema NATO. Što stvarno jeste, nećemo znati dok dokument ne bude dostupan javnosti.

S druge strane, brine zaključak da se dokument u Brisel šalje tek nakon formiranja Vijeća ministara. Zašto tek tada? Ne stoji li iza toga namjera Dodika da, nakon što zaposjedne fotelje državne vlasti, okrene priču – i da njegovi ministri u Vijeću ministara kažu – oprostite ovaj dokument je protiv interesa RS-a i ne želimo da on ide u Brisel. A dokument, podsjetimo se, u NATO šalje Vijeće ministara, ne Predsjedništvo. A tu mogućnost, po onome koliko Dodika znam, ne treba isključiti.

MONITOR: Taj dokument potpisao je i Dodik, koji je protiv priključenja BiH NATO-u.

KUKIĆ: Istina. I baš to je razlog sumnji koju izrekoh. Iako, zaokreti te vrste Dodiku nisu strani. U zadnjih 20 godina ih je on imao nekoliko. Uostalom, i prije sjednice Predsjedništva na kojoj je glasao za ovaj dokument s Predsjedništvom su razgovor imali predstavnici pet najmoćnijih zemalja Zapada, a s članovima Predsjedništva su, koliko znam, bili i ljudi iz CIA. I ne isključujem da su za Dodika imali poruke koje su ga motivirale na zaokret.

MONITOR: Kakva je evroatlantska perspektiva BiH s obzirom na to da je Evropska komisija prije pola godine objavila da od 14 prioritetnih obaveza koje BiH mora ispuniti na tom putu nijednu od njih još nije ispunila? 

KUKIĆ: S ovom vlašću i s etnonacionalističkim filozofijama nikakva. Jer, u uvjetima vladavine evropskih vrijednosti one gube smisao vlastita postojanja. A ruku na srce, usvajanje evropskih standarda je vrhovima tih filozofija prijetnja i za pravnu sigurnost. Poglavlja 23 i 24, naime, znače pravnu državu i vladavinu zakona, a u tim uvjetima, zbog kriminala koji su prethodnih 20 godina činili, oni redom dolaze pod udar – i s realnom prijetnjom da završe tamo gdje kriminalci završavaju svugdje u svijetu.

MONITOR: Političke manipulacije su postale sastavni dio političkog života u BiH.

KUKIĆ: Manipulacija je dio svake politike, u zemljama bivše Jugoslavije posebice. No, manipulacija kakvu svjedočimo u BiH je specifična, jer se poziva na nacionalni interes i nacionalnu ugroženost. I utoliko je moć njezina utjecaja u konkretnim uvjetima veća od formi političke manipulacije koja se prakticira drugdje. I ne samo to. Taj tip manipulacije ovdje, objektivno, ima šanse i na relativno dugo trajanje – i s njom nam je živjeti i slijedećih desetak, pa i više godina.

MONITOR: Kakve posljedice trpi BiH zato što ima pet  predsjednika, četrnaest vlada i 173 ministra, ne samo zbog toga što na administraciju troši gotovo polovinu bruto-društvenog proizvoda? 

KUKIĆ: Zastrašujuće. Budžeti svih razina vlasti, zbog silne javne potrošnje, nemaju ni trunke šansi da budu razvojni. To su, naprosto, jame bez dna koje gutaju BDP. A rezultat toga je da, uz političku nestabilnost koju imamo, kapital u širokom luku zaobilazi BiH, da nema novih radnih mjesta, da nam mladost pakira i odlazi, da je negativni prirodni priraštaj sve naglašeniji, da je BiH sve manje i bošnjačka i srpska i hrvatska, a sve više zemlja staraca koji tamo gdje su ponikli žele i skončati.

MONITOR: Prijeti li Dodik i dalje otcjepljivanjem RS i njenim pripajanjem Srbiji? 

KUKIĆ: Neki to ignoriraju. Bojim se, međutim, da nisu u pravu. Prisjetimo se, uostalom, priče o Kosovu osamdesetih i devedesetih godina. Ni Kosovari nisu priznavali Beograd, i oni su razvijali priču o Kosovu kao državi – i nakon 20-25 godina ta priča je ušla i u uši svjetskih centara moći po principu „pa oni nisu ista država već toliko vremena, treba im priznati posebnost“. To je priča koju Dodik slijedi bukvalno doslovce. I što prije ga se u tome zaustavi, šanse za BiH su veće.

MONITOR: U kantonu Sarajevo već pet godina je u vlasti „Naša stranka” – socijalno-liberalni pokret, koji o etničkoj pripadnosti ne želi ni da čuje i koji ima podršku obrazovane elite, ali stanovnici glavnog grada na opštim izborima opet podržavaju svoje nacionalne partije.

KUKIĆ: Prvo, Sarajevo je doživjelo izvjesnu promjenu jer je iz vlasti isturen SDA, partija koja ga najveći dio poslijeratnog vremena drži u nekoj vrsti zatočeništva. S druge strane, Sarajevo je doživjelo snažne demografske promjene, iz njega je nestao značajan dio njegova urbanog duha, a u njega se slilo polovica istočne Bosne i Sandžaka – i to je moralo ostaviti posljedice i u smislu političkog opredjeljivanja koje nije, poput Tuzle, uspjelo odoljeti zovu nacionalnih truba. No, nadam se da ni to nije priča duga daha – i da će Sarajevo među prvima takvima okretati leđa.

MONITOR: Je li jedan od razloga zašto Bosna i Hercegovina ima vlast kojom su mnogi nezadovoljni to što u njoj ne postoji jaka opozicija?

KUKIĆ: Naravno. I ne samo to. Politička ljevica, koja bi morala biti istinska alternativa nacionalistima, unutarnjim svađama i razjedinjenošću i sama pomaže produžavanje vijeka trajanja etnonacionalističkim ideologijama. I utoliko je i sama odgovorna za produžavanje ambijenta zbog kojeg se BiH demografski sve intenzivnije prazni

MONITOR: Iako je Haški sud osudio lidere tzv. Herceg Bosne zbog udruženih zločinačkih poduhvata na 111 godina zatvora i ove godine obilježena je godišnjice njenog osnivanja u mnogim hercegovačkim opštinama uz prisustvo najistaknutijih predstavnika HDZ-a i HNS-a. Šta to pokazuje? 

KUKIĆ: To je, nažalost, pokazatelj kako smo sve dalje od 2020. godine, a sve bliže prvoj polovici devedesetih. Da ironija bude veća, to čine oni koji se pozivaju na evropske vrijednosti, koji govore kako su oni motor pokretač na evropskom putu cijele države, a koji istodobno, ignorirajući presude Haškog tribunala, pokazuju svoje entievropsko, plemensko, fašistoidno lice. I svoje stvarno opredjeljenje – ono, što dalje od Evrope.

 MONITOR: Kako komentarišete to što je francuski predsjednik Emanuel Makron BiH nazvao tempiranom bombom? 

KUKIĆ: Makronove ocjene nemaju veze sa stvarnošću. Po onome što je govorio, veća je opasnost za mir Francuska nego BiH. No, Makronove riječi ne treba ignorirati. Jer, Francuska je svjetska sila, jedna od najutjecajnijih članica EU, može biti kočnica mnogim našim ambicijama. U konačnici, ne treba isključivati ni mogućnost da je ta vrsta sudova Makronu sugerirana i iz najbližeg nam susjedstva. Prisjetimo se, toj vrsti sudova je često sklona predsjednica Hrvatske, a intenzitet njezine komunikacije s Makronom, pa i mogućnost utjecaja na njegove sudove, koliko god to na prvi mah djelovalo neuvjerljivo, ne treba podcjenjivati.

 

                 Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo