Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: SDT ISTRAŽUJE A ĐUKANOVIĆ PRESUĐUJE: Kakve tajne krije Cifideks

Objavljeno prije

5 godina

na

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. I najavljuju dokumenta o ulozi Branimira Gvozdenovića u toj aferi

 

Da li zbog pritiska javnosti, predizbornog prozivanja političkih partija ili nečeg trećeg ali se Specijalno državno tužilaštvo oglasilo sredinom nedjelje i otkrilo javnosti da još od 2017. godine provjerava sumnjive novčane transakcije pravnih lica u predmetu koji prepoznajemo kao aferu Možur.

Na provjerama se, kažu, nije stalo. Iz tužilaštva kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrde da su prikupljeni dokazi i podaci ukazali na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vetroelektrana na Možuri.

„S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla. Dio dokumentacije je već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje Možura Wind Park DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas”, navode iz SDT-a.

U Specijalnom državnom tužilaštvu je, dodaju, u aprilu ove godine formiran predmet radi provjere poslovanja Možura Wind Park koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga, u kojem predmetu je postupak izviđaja u toku. ,,Pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji aktivno se preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti, pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu Specijalno državno tužilaštvo preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje”, navodi se u saopštenju SDT-a.

Za razliku od stava i istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, prošlog petka predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na Cetinju, već je okončao svoju istragu i presudio da je u slučaju Možura sve besprekorno čisto odrađeno, da je država u potpunosti čista i – prije okončane istrage tužilaštva –  odgovorno utvrdio da u Crnoj Gori nema nijednog krivca.

Za njega je ova priča, kaže, pokušaj da opozicija, dio NVO sektora i dio medija oštete aurtoritet predsjednika države, ne štedeći ni državu. „Pokušavaju da proizvodnjom afera naude DPS-u, a onda i meni”, tvrdio je  predsjednik Crne Gore ističući da cijela Crna Gora svjedoči koliko je bilo takvih afera i kako je svaka završila.

On je ujedno podsjetio da je Ministarstvo ekonomije saopštilo činjenice koje su relevantne.  ,,U jednom dijelu tog perioda bio sam predsjednik Vlade i savršeno dobro vladam svakom činjenicom. Nijesam ni našao za shodno da reagujem, jer iza toga stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”, naveo je Đukanović i dodao da je sve u tom postupku, procesu urađeno „besprijekorno zakonito“.

Novinarima je tada pojasnio da je prvi koncesionar zakonito odabran, ali da su se suočili sa problemom da on ne može da završi investiciju u predviđenom roku. „Bila je to renomirana kompanija iz Španije. Poželio je da dobije ili novog partnera, ili da proda svoja koncesiona prava u skladu sa propisima iz našeg pravnog sistema. Država je učestvovala u donošenju odluke o promjeni ugovornih strana u tom poslu. Naš uslov je bio da se partner može promijeniti samo ako je istog renomea kao i prethodno odabrani. Na sreću, dobili smo državnu kompaniju iz članice EU (Malta), Enemaltu“, prisjetio se nekadašnji premijer, „Enemalta je preuzela koncesiona prava i sve je rezultiralo završetkom investicije dvije godine kasnije. Tako da danas imamo jedan novi proizvodni energetski subjekt u Crnoj Gori. Na prigovore da je favorizovan taj novi proizvođač, time što je dobio mogućnost da prodaje električnu energiju, odgovor je vrlo jednostavan i on je već saopšten. Tačno je da se sa pet miliona godišnje  subvencionira cijena električne energije za taj kapacitet proizvodnje, nakon tih 12 godina donosi 60 miliona, nakon toga mora da ga rekonstuiše i preda državi Crnoj Gori, mislim da je on vrijedan 78 miliona eura. Jasna je računica da država tu nije ništa izgubila”, istakao je Đukanović.

Tvrdi i da država nije ništa izgubila u tom poslu nego je na dobitku jer je to vrijedna investicija, te da je sve ostalo što se konstruiše na tu priču plod najpoganije mašte.

Sve to, tvrdi Đukanović, nema veze sa događajima na Malti koji su doveli do ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije i ostavke Vlade koju je vodio Džozef Muskata. „Država Crna Gora ne zna ništa o tome i ne može imati nikakve veze sa tim.  Naš jedini partner u toj priči je bila njihova državna kompanija. Šta su oni radili, da li su nešto radili i da li ima ikakvog smisla sve to treba da odgonetnu njihovi državni organi, njihovi istraživački novinari. Mi smo zainteresovani da kao odgovoran partner da damo sva moguća saznanja, ali ne možemo da damo ono što nemamo, što ne znamo i što se dešavalo potpuno mimo nas. Nijedan  pojedinac iz države Crne Gore ni tada ni danas ne može snositi nikakvu odgovornost”, kazao je Đukanović na Cetinju. Još samo da odgonetnemo kome se obraćao predsjednik DPS-a: domaćoj i međunarodnoj javnosti ili tužilaštvu koje, eto, tri godine pokušava da raščivija detalje tog „besprijekorno zakonitog“ aranžmana.

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. Lider URA Dritan Abazović u utorak je saopštio da je kompanija Enemalta u februaru 2015. godine otkupila posao izgradnje vjetroelektrana na Možuri od firme Cifideks za 11,3 miliona eura. A samo nedjelju  ranije Cifideks je taj isti posao kupio od firme Fersa za nepuna tri miliona.

Objavljivanjem tih ugovora, po ocjeni Abazovića, demantovane su tvrdnje Mila Đukanovića da je sve u vezi sa ovim poslom urađeno na zakonit način. Ugovori, kako je kazao Abazović, govore da su tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović znali sve o sumnjivoj operaciji. I da je upravo to razlog zbog koga Vlada skriva firmu Cifideks, koja je  registrovana na Sejšelima.  Abazović je istovremeno najavio da će objaviti još neka dokumenta  koja „kroz jednu konsultantsku agenciju“, povezuju Branimira Gvozdenovića sa koruptivnim poslom na Možuri. I tužilaštvo, prisjetimo se, izviđa zakonitost pojedinih konsultantskih usluga iz slučaja Možur.

 

Policija Malte jeste/nije tražila pomoć iz Crne Gore

Slučajem Možura ne bave se samo političari u predizbornoj trci. Ona je bila povod da se oglasi i direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je ustvrdio da crnogorska policija nije dobijala direktne zahtjeve od policije Malte vezano za ubistvo malteske novinarke Dafne Karuane Galicije, kao ni za slučaj preprodaje koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane Možura. Nasuprot Veljovićevim tvrdnjama, sin ubijene novinarke Metju Karuana Galicija za Monitor je ponovio da ima saznanja da je policija Malte uputila zahtjev za prikupljanje dokaza crnogorskim kolegama.

„Osumnjičeni za njeno ubistvo, Jorgan Fenek, je primao uplate od kompanije Mayor Trans Limited registrovane na Sejšelima iza koje kao pokriće stoji čovjek iz Azerbejdžana. Te uplate su stizale sa računa u ABLV banci u Letoniji. Mayor Trans Limited takođe ima račun i u Univerzal kapital banci u Crnoj Gori. Moguće je da su uplate išle iz Crne Gore u Letoniju a potom Feneku“, navodi Metju Karuana Galicija. „Moramo da saznamo ko je slao te uplate. Dio ovih dokaza je u Crnoj Gori“.

Veljović je opet saopštio da je izvršenim provjerama utvrđeno da ni ubijena novinarka ni osumnjičeni Fenek nisu posjećivali Crnu Goru. Karuana Galizia potvrđuje da njegova majka nikada nije dolazila u Crnu Goru. Ipak, za Feneka ukazuje da je bio dio šeme zajedno sa šefom kabineta bivšeg premijera Džozefa Muskata, Kitom Šembrijem, i bivšim ministrom energetike Malte Konradom Micijem, koji su dolazili u Crnu Goru. „Njihove posjete su značajne zato što su oni učestvovali u korupciji kojom je Feneku isplaćeno mnogo novca.  Bivši premijer Malte Džozef Muskat, kao i Mici i Šembri su se sastajali sa Đukanovićem koji im je možda pomogao na neki način. Istraživanje moje majke u vezi sa ovom velikom kriminalnom šemom se odnosilo i na Crnu Goru i vjetroelektranu Možura, a to je dovelo do njenog ubistva. Svi oni možda imaju dokaze vezane za ubistvo, ali i za motiv ovog zločina“, kazao je za Monitor Metju Karuana Galicija, sin ubijene novinarke sa Malte

Veljović s druge strane tvrdi da policija Malte nije tražila bilo kakve provjere za crnogorsku kompaniju koja gazduje vjetroelektranom Možura, firmu Možura Wind Park d.o.o., kao ni odgovorna lica u tom društvu. Nisu tražene provjere ni firmi koje se pominju u medijima da su povezane sa vjetroelektranom Možura kao ni za eventualne povezanosti sa državnim zvaničnicima Crne Gore. Ipak, kako je zaključio, u slučaju konkretnih zahtjeva povodom ubistva novinarke Uprava policije će postupati blagovremeno i tim zahtjevima će dati prioritet.

 

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BUDVA: SRUŠENA KUĆA DOKTORA IVA ĐANIJA POPOVIĆA: Lokalni urbanista gradi soliter od osam spratova

Objavljeno prije

3 dana

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Iza podrške projektu opštinskog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi zidanjem zgrada koje kao da sa neba padaju u bašte i vrtove, stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava

 

 

Naselje Gospoština u Budvi sa svojim malim porodičnim kućama i vrtovima na meti je budvanskog građevinskog lobija. Nekoliko uhodanih ekipa kupuje i ruši stare porodične kuće i vile da bi na tim atraktivnim lokacijama gradili višespratnice sa stanovima i apartmanima koji na tržištu dostižu vrtoglave cijene.

Ovo gradsko naselje ubrzano gubi karakteristike mirnog mjesta u kome su vile i letnjikovce posjedovali mnogi umjetnici,  ljekari,  generali… Male kuće ušuškane u mediteransko zelenilo zamjenjuju betonski blokovi, soliteri i zgradurine, kojima nije mjesto kosom i klizištima sklonom području.

Nedavno je srušena stara vila čuvenog doktora Iva Popovića, poznatijeg po nadimku Đani. Kuća je sagrađena šezdesetih godina prošlog vijeka, na placu koji je dobio na poklon od jedne  budvanske porodice.

Nalazila se u sred predivne bašte u kojoj su bile zasađene rijetke vrste egzotičnog drveća koje je doktor Đani donosio sa putovanja po svijetu. Prvo drvo banane, papaje, pampasa i mnogih drugih tropskih kultura stigle su u njegov vrt koji je predstavljao malu botaničku baštu Budve.

Doktor Popović akademik je crnogorske i srpske Akdemije nauka i umjetnosti. Osnivač je bolnice Dragiša Mišović u Beogradu i ulica na Dedinju nosi njegovo ime.

U  vili u Budvi okupljao je poznate ljekare i hirurge. U goste mu je dolazio i američki hirurg Majkl Debejki koji je proglašen za najboljeg hirurga 20. vijeka. Odsjedao je u hotelu Sveti Stefan a mještani Budve pamte da je uživao u vožnji drvenom barkom morem budvanskog zaliva.

Nedugo nakon smrti doktora Popovića, kuća u Gospoštini je prodata. Novi vlasnik Pero Vujović, građevinski inženjer iz Podgorice, odlučio se na rušenje i gradnju višespratnice sa osam nadzemnih etaža.

U neposrednom komšiluku doktora Đanija, radio je i stvarao poznati crnogorski vajar, Risto Stijović, u maloj kući-ateljeu, koju je projektovao srpski akademik, arhitekta Ivo Antić.  Za ovu vrijednu kultrunu zaostavštinu lokalna uprava nije pokazala interesovanje. Stijovićev atelje kupio je 2015. budvanski urbanista Mladen Ivanović  i odmah ga sravnio sa zemljom, sa namjerom da na tom mjestu gradi višespratnicu, do čega  ni nakon 10 godina nije došlo.

Ivanović je porušio i kuću i baštu Đanija Popovića, ali u svojstvu investitora. U tehničkom opisu idejnog rješenja novog apartmanskog objekta navodi se, da je „investitor objekta na UP 5.5 Mladen Ivanović.“ Radi se o zgradi ukupne bruto površine od 2.570 kvadrata.

Vlasnik nekretnine zaključio je ugovor o zajedničkoj izgradnji sa firmom KM Inženjering iz Budve koja je u vlasništvu Nenada Ivanovića, brata urbaniste Mladena.

U lokalnoj upravi ne vide ništa sporno da dugogodišnji službenik Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja, nadležan za zakonito srpovođenje planske dokumentacije, izdavanje UT uslova za gradnju objekata i izdavanje građevinskih dozvola, preuzme i poslove investitora. Da li je u pitanju sukob interesa u smislu  mogućeg uticaja na donosioce odluka i korupcije organa lokalne samouprave, pitanje je za nadležne.

Kao investitor objekta Ivanović ima direktan finansijski lični i porodični interes, ima i institucionalnu poziciju kojom može uticati na pojedine faze postupka da projekat dobije što povoljnije administartivne uslove.

Idejnim projektom apartmanskog objekta koji je izradio Studio AC – doo., arhitekte Jevgenija Pavlovića, predviđena je izgradnja zgrade spratnosti Po+P+7, iako je urbanističkim pokazateljima planskog dokumenta predviđena spratnost P+5 bez podrumskih etaža.

Kontroverzni plan DUP Budva centar-izmjene i dopune propisuje da je upisana spratnost neobavezujuća, može se graditi više ali i manje od zadate spratnosti, u zavisnosti od situacije na terenu.

Parceli na kojoj se  gradi ne može se kolima prići ni jedne strane, te ne ispunjava uslov za povećanje spratnosti nego za smanjenje u skladu sa smjernicama plana.

Tabelarni prikaz plana za predmetnu lokaciju predviđa 17 stanova u kojima će živjeti 61 stanovnik i obaveznih 26 parking mjesta i pored činjenice da zgrada i njeni budući stanari ne mogu imati ni jedno parking mjesto. U slučaju eventualnog zemljotresa, požara i drugih nepogoda zgradi ni blizu ne mogu prići vatrogasna ili vozila hitne pomoći.

Na idejno rješenje višespratnice koja liči na zgrade Beograda na vodi saglasnost je dao Glavni državni arhitekta, Siniša Minić u februaru 2022. i pored toga što objekat koji ima manje od 3.000 m2 nije u bio u njegovoj nadležnosti.

Investitori prethodno nisu uspjeli da pribave potrebnu saglasnost Glavnog gradskog arhitekte u Budvi, Vladana Stevovića. Obratiili su se glavnom državnom arhitekti  tako što su na dozvoljenu kvadraturu od 2.570 m2 volšebno dodali oko 600 kvadrata podruma, kojeg nema u planu i koji se i kada ga ima, ne računa kao pozitivna kvadratura, niti ulazi u ukupan BRGP kojim se utvrđuje nadležnost. Na taj način je prikazana kvadratura od 3.192 kvadrata potrebna za odlučivanje na višem nivou, kod arhitekte Minića, koji je prihvatio virtuelne kvadrate uz mnoge druge nesaglasnosti projekta sa  planom.

Krajem decembra prošle godine zaustavljena je gradnja solitera rješenjem urbanističko građevinske inspekcije, Direktorata za inspekcijski nadzor-Direkcije za urbanistički nadzor.Obrazloženo je da je glavni projekat izgrađen surotno UT uslovima, pored ostalog i u pogledu broja parking mjesta jer investitor nije obezbijedio 1.1 parking mjesto po stanu ili apartmanu.

Nakon žalbe koju je podnio MK Inženjering, rješenje urbanističko-građevinske inspekcije je poništeno od strane drugostepenog organa koje potpisuje načelnica Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma Dubravka Pešić, sa veoma zanimljivim obrazloženjem.

Navedeno je kao nesporno da parcela nema kolski pristup ali je citiran član 51 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da urbanistička parcela mora imati kolski pristup sa gradske saobraćajnice i da se izuzetno u starim gradskim jezgrima parceli  može obezbijediti samo pješački pristup.

Iznijet je stav da je parcela na kojoj se gradi zapravo staro gradsko jezgro Budve poput Starog grada, te da ne mora ispunjavati uslove u pogledu parking prostora. Pribavljeno je mišljenje Sekretarijata za komunalno stambene poslove, koje potpisuje sekretarka Desa Vlačić u kome doslovno piše: „Predmetna urbanistička parcela se nalazi u starom gradskom jezgru, na strmom terenu i do nje je DUP-om planiran isključivo pješački pristup“.

Dakle po mišljenju sekretarke Vlačic, dio Gospoštine je zapavo Stari grad Budva, pa se i soliter koji gradi urbanista Ivanović nalazi u Starom gradu.

Navode građevinske inspekcije da se urbanistička parcela ne nalazi u starom gradskom jezgru, načelnica Pešić u svom rješenju stavlja pod upitnik, „s obzirom da je nadležni sekretarijat opštine dao mišljenje da se nalazi“. Uvidom u planski dokument ona konstatuje da se parcela ipak ne nalazi u starom jezgru, ali da je tu negdje blizu…..“neposredno uz staro gradsko jezgro“. Što takođe nije tačno.

Neutemeljenu upornost u podršci investitoru koji projektom teško devastira prostor naselja pokazuje i pozivanje drugostepenog organa na ranije  odluke u sličnoj stvari ukazujući na višespratnicu ispred hotela Avala, bez kolskog pristupa,  izgrađenu uz koruptivne radnje zaposlenih u opštinskom urbanizmu, zbog kojih su podnijete mnoge krivične prijave oštećenih građana i pokrenuti sudski postupci protiv donosioca odluka tadašnje vlasti DPS.

U vezi sa tim kao prirotet u odlučivanju po žalbi KM Inženjeringa, načelnica Pešić ističe „opravdana očekivanja investitora“, po principu ako je jednome prošlo, zašto ne bi i meni.

Iza podrške projektu lokalnog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi , stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava, koje bi moralo zaustaviti betoniranje turističke prijestonice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LEX SPECIALIS ZA PODRUČJE BOKE KOTORSKE: Moratorijum na gradnju objekata u zaštićenom području

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Februara, 2026

Objavio:

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje. Vladajuće garniture u opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje

 

 

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora biće uveden moratorijum na gradnju objekata na lokacijama u zalivu Boke, u zoni koja je upisana na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO.

Na sjednici drugog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore održanoj 10. februara, završena je rasprava o predlogu Lex specialisa, posebnog zakona o zaštiti UNESCO područja Boke Kotorske, koji su podnijeli poslanici Anđela Vojinović i Vasilije Čarapić. Glasanje je predviđeno za 17. februar, kada se očekuje usvajanje zakona, odnosno novih smjernica u očuvanju kulturne baštine i univerzalnih vrijednosti Kotora.

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na cijelom zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje.

Članom 26d izmijenjenog Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora propisuje se prekid postupaka izdavanja UT uslova i građevinskih dozvola do donošenja Menadžment plana upravljanja i Studije zaštite kulturne baštine prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora i zaštićene okoline. Ova dva ključna dokumenta moraju biti usklađena sa planskim dokumentima koji se donose za područje kao i sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.

Rok za donošenje novog Menažment plana i Studije zaštite ograničen je na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu usvojenog zakona. Oba dokumenta donose se po prethodno pribavljenoj saglasnosti UNESCO.

Pored toga, planska dokumenta koja obuhvataju područje Kotora i zaštićene okoline moraju se uskladiti sa Menadžemnt planom i Studijom zaštite u roku od 18 mjeseci od dana donošenja plana, odnosno studije. To u praksi znači da od kraja februara ove godine pa do ispunjavanja zakonskih uslova oko izrade i usaglašavanja dokumenata i urbanističkih planova, što može potrajati duže od dvije godine, građani Boke neće moći graditi nove objekte osim u posebnim uslovima, koji su zakonom predviđeni.

Ukoliko u propisanom roku ne dođe do usklađivanja planova oni se mogu i dalje primjenjivati u dijelu za koji se utvrdi da ispunjavaju uslove, o čemu konačnu ocjenu i rješenja daje Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koja je novim zakonskim propisima dobila značajnu ulogu u postupku pribavljanja dokumenata za gradnju.

„Do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite u zaštićenoj okolini područja Kotora urbanističko-tehnički uslovi i građevinske dozvole izdaju se samo u skladu sa rješenjima Uprave kojima se utvrđuje da su projektna dokumentacija, urbanistički parametri i namjena u skladu sa studijama zaštite koje su dio važećih planskih dokumenata kao i sa važećim mjerama i režimima zaštite kulturnih dobara, odnosno donesenom pojedinačnom procjenom uticaja na baštinu“, navodi se u tekstu zakona.

Od zabrane izdavanja odobrenja za gradnju izuzeti su slučajevi izgradnje objekata od opšteg interesa, infrastrukturni objeki, rekonstrukcije u postojećim gabaritima, adaptacije, sanacije i konzervatorske intervencije, u skladu sa propisima.

Zakonom se zaustavljaju i postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na području Kotora i zaštitne zone do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite. Zabrana se odnosi i na izdavanje saglasnosti za postavljanje i građenje novih privremenih objekata.

Odluku o uvođenju moratorijuma na gradnju u području Kotora Vlada je donijela  u poslednji čas kako bi spriječila upis zaštićenog područja na listu ugrožene svjetske baštine.

Na poslednjoj skupštini UNESCO održanoj u Parizu u julu prošle godine usvojen je izvještaj za Kotor, po kojem je Crna Gora imala rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja prirodnog i kulturno-istorijskog regiona Kotora. Ukoliko se preporuke iz izvještaja ne bi sprovele, država je mogla doživjeti poraz, brisanje Kotora  sa liste Svjetske baštine i upis na listu Svjetske baštine bili bi u opasnosti.

U julskom izvještaju zajedničke misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO/ICOMOS tražena je hitna obustava svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove bafer zone, uključujući i one za koje je na osnovu HIA studija dobijena saglasnost UNESCO,  kako bi se srpiječile negativne posledice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) područja Kotora. Zatražena je revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana, uvođenje strategije za smanjenje rizika i integrisanje OUV u planska dokumenta.

Krajem decembra prošle godine premijer Milojko Spajić posjetio je sjedište UNESCO u Parizu i razgovaro sa generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elundom Asomom. Iz šturog saopštenja na sajtu Vlade saznaje se da je premijer uvjerio sagovornike kako je država posvećena očuvanju statusa prirodne i kulturne baštine Kotora i spremna da ispuni sve preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine.

Visokim predstavnicima UNESCO prezentovan je tom prilikom nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti područja, na koji je delegacija Vlade dobila pozitivno mišljenje.Moratorijum na gradnju je realnost koja očekuje građane Boke.

Vladajuće garniture u svim opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje. Predsjednici opština isticali su kako bi moratorijum na razvojne projekte bio za njih katastrofa, kako život u zaštićenom području Kotora, Tivta i Herceg Novog ne može da se stopira, do toga da im građani ne bi oprostili ukoliko bi se zaustavio razvoj gradova.

Bilo je i bizarnih predloga poput onog ministara prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, o mogućem raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO ili ne.

Sudeći po pritiscima građevinskog lobija na atraktivne lokalitete Boke, nema sumnje da bi ministrov predlog prošao. O tome govore podaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, organa uprave nadležnog za izdavanje konzervatorskih uslova i davanje saglasnosti na projektnu dokumentaciju u okviru granica područja Kotora i zaštićene okoline. Broj zahjeva drastično je povećan od kako je iz UNESCO stigao nalog o obustavi gradnje u zaštićenom području.

„Poslednjih nekoliko mjeseci pristiže nam oko 50-60 zahtjeva dnevno. Godišnje imamo  oko 3.000 postupanja na izdavanju konzervatorskih uslova ili saglasnosti na projekte. Trenutno je oko 2.000 aktivnih, neobrađenih zahtjeva za izdavanje rješenja o saglasnosti. Prioritet dajemo projektima koji nisu sporni, koji su proceduru doveli do kraja, pred dobijanje građevinske dozvole“, kazala je direktorica Uprave, Petra Zdravković. Ona je potvrdila da u zahtjevima dominiraju projekti za izgradnju novih objekata, od stambenih do turističkih, luksuznih vila i višespratnica.

Upravi za zaštitu dato je neograničeno vrijeme za donošenje rješenja u postupcima davanja saglasnosti na projektnu dokumentaciju. Ukoliko stranci ne dostavi rješenje u propisanom ili produženom roku, neće se smatrati da je zahtjev stranke usvojen, navodi se u članu 6 zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZABUNA OKO NOVE UREDBE MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE: Donijeli novu, a važi i stara

Objavljeno prije

2 sedmice

na

7 Februara, 2026

Objavio:

Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima je  stupila na snagu 1. januara 2026., ali je njena primjena unijela zabunu. U Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine

 

 

Da rekordno usvajanje zakona i pritiskanje tastera  bez udubljivanja u tekst propisa ima i svojih praktičnih mana pokazala je primjena Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima iz jula 2025. godine.

Uredba je zamjenila staru iz 2018. godine, s ciljem da se „uvedu dobre prakse Evropske unije i da sistem zapošljavanja učini pravednijim, profesionalnijim i transparentnijim“. Stupila je na snagu 1. januara. 2026. ali je njena primjena unijela zabunu. Naime, u Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine.

,,Ovakvo rješenje stvara pravnu nesigurnost u primjeni i dovodi stranke u zabludu. U članu prelaznih i završnih odredbi trebalo je jasno da se propiše da će se svi započeti postupci zaključno sa 31. decembrom 2025. okončati po uredbi iz 2018. Bila je dovoljna samo ta jedna rečenica kako bi se izbjegle nejasnoće i problemi u primjeni koji mogu nastupiti kada stupa na snagu nova Uredba. Trebalo je i predvidjeti da se na sve postupke pokrenute od 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba koja je stupila na snagu tog datuma”, kazao je za Monitor pravni ekspert koji je želio da ostane anoniman.

Umjesto toga postupa se i dalje po Uredbi iz 2018., koja je, novom Uredbom, stavljena van pravnog prometa.

Iz Uprava za ljudske resurse, na čijem čelu je Agron M. Camaj su za Monitor objasnili da  se u postupku oglašavanja slobodnih radnih mjesta putem internog i javnog oglasa, kao i javnog konkursa, postupa na osnovu odluke starješine državnog organa o pokretanju postupka za popunu slobodnih radnih mjesta.

,,Imajući u vidu da su predmet Vašeg pitanja postupci koji su započeti prije 1. januara 2026. godine, Uprava za ljudske resurse se obratila Ministarstvu javne uprave zahtjevom za davanje mišljenja i tumačenje zakonskih odredbi, te shodno Mišljenju Ministarstva javne uprave o primjeni Uredbe (Mišljenje br. 01-040/26-248/2, od 29.1.2026. godine), konstatuje se da se na sve započete postupke prije 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore“, br. 50/18)”, kazali su nam iz Uprave za ljudske resurse.

Shodno dobijenom Mišljenju, od strane Ministarstva javne uprave, iz Uprave kažu da će sve interne i javne oglase i konkurse, kao i postupke selekcije i provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima, realizovati u skladu s utvrđenom dinamikom i planovima, a shodno raspoloživim kapacitetima Uprave.

U Ministarstvu javne uprave, na čijem čelu je Maraš Dukaj, poriču da je došlo do bilo kakve greške.

,,Moguće da je prelazna odredba Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima izazvala nedoumice zbog nedovoljnog poznavanja sistema, ali pravni sistem i tumačenje normi su jasni”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Objašnjavaju da se u skladu sa opštim pravnim pravilom zabrane retroaktivne primjene propisa i principom pravne sigurnosti, ova Uredba  primjenjuje na postupke oglašavanja koji su započeti od 1. januara 2026. godine pa na dalje. Postupci koji su započeti prije početka njene primjene, znači prije 1. januara 2026. godine, kažu iz Ministarstva, okončaće se po propisu koji je važio u momentu njihovog pokretanja, odnosno po ,,staroj” uredbi.

U prilog ovakvoj primjeni takođe ide i određenje u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, koji je zapravo i osnov za donošenje ove uredbe – da će se postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu novog propisa, okončati po propisu koji je važio u momentu pokretanja postupka.

,,Pravna situacija je jasna. Kod normiranja ove uredbe ne postoji greška, kao ni potreba povlačenja oglasa koji su započeti u 2025. godini, budući da će se oni okončati po uredbi koja je važila u vrijeme njihovog pokretanja, dok nova uredba važi samo za postupke koji su pokrenuti od 1. januara 2026. godine, kada je i propisano da će početi njena primjena”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Napominju da su ,,u izradi ove Uredbe učestvovali stručnjaci iz oblasti zapošljavanja, kolege iz Uprave za ljudske resurse koji prije svega primjenjuju ovu uredbu, kolege iz evropske komisije, kao i nadležne institucije“.

„Dakle jedan inkluzivan proces, iz kog razloga smatramo da uredba, prije svega uvođenjem kompetencija, unapređuje sistem zapošljavanja i približava našu zemlju modernim praksama sa evropskog administrativnog prostora, te predstavlja pravedniju šansu za sve kandidate i veću odgovornost institucija i komisija”.

Do nepoznavanja je sistema, insistiraju u Ministarstvu. Moguće.

Skupštinski ekspres

Skupština Crne Gore je  2. februara, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona.

Među zakonima o kojima se na plenumu nije raspravljalo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… Sve ukupno, zajedno sa propratnim materijalima, usvojeni zakoni broje ukupno 4.457 stranica.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) su poručili da se ovakvim načinom usvajanja dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini – da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali. Napominju i da je na sjednici ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji ,,nijesu samo tehnički, već sistemski”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je sve na brzu ruku usvojene zakone u Skupštini Crne Gore na ponovno razmatranje. On je kazao da je to uradio kako bi ,,poslanici mogli da ih zaista i pročitaju”.

,,Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život”, napisao je Milatović na mreži X.

Reagujući na potez Milatovića, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je ocijenila da predsjednik ovim potezom preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo