Povežite se sa nama

FOKUS

Stečaj, očaj i kolektivna amnezija

Objavljeno prije

na

Prošlo je više od nedjelju dana kako je Ministarstvo finansija Privrednom sudu dostavilo zahtjev za uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma. I ništa. Nema vanrednog zasijedanja parlamenta, iako se Vlada pokretanjem stečajnog postupka oglušila o sve ono što joj je zakonodavna vlast naložila da radi po pitanju Kombinata.

Premijer nije obznanio ostavku Vlade, zaboravljajući kako je prije neka tri-četiri mjeseca tvrdio da ,,stečaj i arbitraža ne bi bili dobri ni za KAP ni za državu”.

Niko nije smijenjen. Niko uhapšen. Samo je Jurij Mojsijev, izvršni direktor KAP-a, od borda direktora zatražio jednomjesečni dopust uz objašnjenje (prema nezvaničnim saznanjima Monitora) da ne može i neće da sarađuje sa privremenim stečajnim upravnikom Veselinom Perišićem.

KAP se i dalje strujom snabdijeva bez ugovora.

Čelnici Elektroprivrede (EPCG) i Elektroprenosnog sistema (ESCG) zaboravili su na prijetnje da će Kombinat, ako u međuvremenu ne obezbijedi ugovor o snabdijevanju, biti isključen sa mreže još prošle srijede, pa petka, odnosno ponedjeljka… Novo je to da se KAP strujom, kao i u tri posljednja mjeseca lani, snabdijeva preko Montenegrobonusa, pošto je država Crna Gora uhvaćena u krađi energije iz sistema evropske interkonekcije.

Aluminijum već nekoliko dana ne izlazi iz fabrike u Golubovcima.

Menadžment KAP-a (ovi što uzimaju dopust i njihovi prethodnici) ugovorio je da se sva proizvodnja, umjesto ugašenim fabrikama za preradu, isporučuje švajcarskom Glenkoru. Oni metal plaćaju preko računa u ruskoj VT banci. Vlada, manjinski akcionari, stečajni upravnik ili bilo ko van ruskog bezbjednosno-poslovnog lanca nema šansu da pristupi tom novcu. A KAP troši, ionako minimalne, zalihe repromaterijala bez mogućnosti da ih obnovi. Za sada.

Šema je istovjetna onoj koju su, krajem prošlog i početkom ovog vijeka, uz pomoć Vlade i njenih namjesnika u Kombinatu, organizovali Vektra Dragana Brkovića švajcarski Glenkor kontroverznog Marka Riča (autor najveće poreske prevare u istoriji SAD kome su na zapadu tepali ,,otac ruske mafije”) i Standard banka u koju je tada, kao sada u VT banku, išao sav navac iz Kombinata. Crna Gora i KAP nijesu jedini koje je Glenkor uhvatio u dužničke mengele i isisao stotine miliona profita. Ali, sva je prilika, spadamo u izuzetno rijetke koji su tako nešto dozvoli dva puta.

Amnezija je poprimila razmjere epidemije.

,,Aktuelna situacija u vezi sa Kombinatom aluminijuma ne zahtijeva rebalans budžeta”, tvrdio je 1. maja ministar finansija Radoje Žugić. Prošlog petka Žugić se povjerio novinarima – ako država bude plaćala KAP-ove račune za struju rebalans budžeta je neminovan. Dug prema EPCG, ESCG i Montenegrobosnusu iznosi nekih 70 miliona eura i država ga već plaća u vidu poreskih i carinskih olakšica.

Ne čuje se bivši premijer i ministar finansija, Igor Lukšić. Pamti li još kako je, pred kraj 2011, polaznicima iz Rusije objašnjavao da ,,više ne računaju na novčanu pomoć države, jer Crna Gora to nije u mogućnosti da obezbijedi, niti je to u skladu sa domaćim zakonodavstvom i preporukama EU”. Kao da je štošta od onoga što je uprava KAP-a do tada radila, uz Lukšićev prećutan blagoslov, bilo u skladu sa bilo kojim zakonom na planeti. Od neizvršavanja ugovorenih obaveza, preko utaje poreza, otimačine novca iz sindikalne kase do obmane i potkradanja manjinskih akcionara.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić pokušava da odgovornost za neuspjeh vladine ekonomske politike prebaci na parlament i vladine (čitaj Đukanovićeve) partnere iz KAP-a. ,,Model koji je predložila Vlada je bio model koji dugoročno omogućava opstanak obje kompanije (KAP i EPCG). Nažalost, taj model nije dobio podršku parlamenta i desilo se upravo ono na šta smo mi u Vladi stalno upozoravali, a to je stečaj, kao neželjeni ali mogući scenario”, navodi se u saopštenju Kavarićevog Ministarstva. Ministru ne smeta što je, prije nepuna dva mjeseca, izjavio da će ,,nastaviti da traže najbolja i održiva rješenja za KAP, imajući u vidu saglasnost svih u parlamentu da KAP treba da opstane”.

Od tada do danas Kavarić, Lukšić i njihov šef – partijski i poslovni – javnosti duguju nekoliko elementarnih objašnjenja.

Zašto nijesu raskinuli saradnju sa CEAC-om Olega Deripaske kada je postalo izvjesno da ta kompanija u KAP-u neće poštovati Ugovor o poravnanju iz 2010. kao što nije poštovala ni kupoprodajni ugovor iz 2005. godine?

Ako nijesu mogli, ili nijesu smjeli da raskinu ugovor sa Deripaskom i njegovim mentorima, zašto nijesu promijenili menadžment fabrike, i uposlili neki spreman da radi u korist Kombinata aluminijuma?

I dalje je nepoznat razlog zbog koga je Vlada, i pored ustavnog ovlašćenja da kreira i vodi ekonomsku politiku, od parlamenta tražila saglasnost za novi aranžman sa CEAC-om. Sjetimo se, kada je Đukanović odlučio da proda KAP, protiv toga su bili svi – kompletna javnost i domaći i strani eksperti. Premijer se pozvao na izborni rezultat i ustavna ovlašćenja i ignorisao sve zaključke javne rasprave koju je organizovala njegova Vlada. Tek kada su rezultati njegove politike (neznanja ili alavosti, što bi rekao Ranko Krivokapić) dospjeli na naplatu, Đukanović se sjetio Skupštine. Da mu posluži kao alibi.

Ako premijer i ministri drže da nijesu dobili podršku parlamenta o tako važnom pitanju kao što je KAP, zašto Vlada nije podnijela ostavku? Tako bi, makar, Crnu Goru poštedjeli plaćanja troškova koji su se gomilali u međuvremenu, brzinom od 90 do 120 hiljada eura dnevno.

Bivši premijer, predsjednik i visoki funkcioner DPS-a Filip Vujanović tvrdi da je opstanak te kompanije ,,presudan za budućnost crnogorske ekonomije”. Ako je ubijeđen u to što govori, možda mu padne na pamet da raspusti Skupštinu i raspiše vanredne izbore? Ili je zaboravio na tu mogućnost pošto je i njemu, baš kao i čelnicima SDP-a, vlast važnija i od KAP-a i od Crne Gore.

Može li se SDP abolirati od svega što je KAP-u i Crnoj Gori učinjeno dok su oni bili neophodan dio vladajuće koalicije samo na osnovu izjave Ranka Krivokapića da iza privatizacije KAP-a stoje ,,neznanje ili korupcija” i računice potpredsjednika Vujice Lazovića da je država, od 2005. do danas u Ruse i njihov KAP uložila 560 miliona eura. Umjesto da je tim novcem izgradila 25 hiljada novih i ekonomski održivih radnih mjesta!?

Da spustimo nišan.

Nije bilo davno kada je vladin predstavnik u Bordu direktora KAP-a Nebojša Dožić na sav glas cijenio da bi uvođenje programiranog stečaja značilo gašenje fabrike. Prošlog petka lično je Dožić rukovodstvu KAP-a dostavio rješenje Privrednog suda o imenovanju Veselina Perišića (pamtimo ga kao stečajnog upravnika u nikšićkoj Željezari) za privremenog stečajnog upravnika.

Skupa sa Dožićem još je jedan vladin namjesnik, u parlamentu, pokušavao da ubijedi javnost kako Đukanovićev plan otkupa dugova od Olega Deripaske nema alternative. Predsjednik Odbora direktora EPCG Srđan Kovačević je, krajem februara, gostovanje na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije iskoristio da upozori Vladu ,,da ne razmišlja o stečaju, pošto električne energije u toj varijanti nema”.

Kao što vidimo struje ima. Zašto je ne bi bilo? Po istom ili sličnom modelu po kome je snabdijevana Željazara, ne samo tokom stečaja već i nakon proglašenja bankrota. To, uostalom, nije odluka koju može da donese Bord direktora EPCG bez konsultacija sa Skupštinom akcionara i Vladom, kao većinskim vlasnikom. Nije stečaj u KAP-u isto što i, da prostite, dokapitalizacija Prve banke.

Srđan Kovačević može, i najvjerovatnije će morati jednog dana objasniti zašto on i njegovi saradnici nijesu pokušali da, uz pomoć suda, od KAP-a naplate makar dio duga. Po čijem je naređenju EPCG bez ugovora o isporuci snabdijevala KAP – ne samo početkom i sredinom ove godine, već i dobrim dijelom 2009. godine?

Najkraće: Od 2005. godine kada se Rusi preuzeli KAP, do septembra 2012, EPCG je za utrošenu struju Kombinatu fakturisala nekih 330 miliona eura. Koliko tog novca je naplaćeno od KAP-a, koliko od države, koliko je namireno državnim oprostom poreza, carina i doprinosa a koliko se i dalje potražuje?

Zanimljiva će u ovoj priči biti i uloga Dragana Rakočevića, predsjednika Privrednog suda u Podgorici. Njegov prvi potez zavređuje pažnju: Ministarstvo finansija je (tako kažu) 14. juna sudu uputilo zahtjev za uvođenje stečaja u KAP. Sud je donio rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje razloga za pokretanje stečajnog postupka. Prvo ročište po zahtjevu Vlade zakazano je tek za 16. jul. Sa realnom šansom da bude odloženo zbog sezona odmora i nedolaska neke od strana u postupku ili njihovih advokata.

Da li je, zaista, potrebno 30 dana da se utvrdi osnovanost Vladinog potraživanja iz prve polovine prošle godine? Ili su, možda, zahtjev Ministarstva i reakcija Privrednog suda samo način da se poslovi započeti prije osam godina u kafeu Grand, uz čivas, nastave bez obzira na sve što se dešavalo u međuvremenu.

Priča o KAP-u će, neminovno, imati nastavak. Ovu epizodu možemo završiti sa dva podsjećanja.

U decembru 2010. godine, nakon potpisivanja Ugovora o poravnanju između CEAC-a i Vlade, Monitor je nadležne pitao: Šta će biti nakon 31. decembra 2012. godine kada će (očekivali smo) država prestati da plaća struju najvećem utajivaču poreza u svom ekonomskom sistemu? Odgovor koga smo se plašili sve je bliži.

Tačno je 25 mjeseci od kako je PZP Vrhovnom državnom tužilaštvu podnio krivične prijave protiv Đukanovića, Deripaske, te veće grupe njihovih bivših i sadašnjih saradnika – ministara, stručnjaka i menadžera pod sumnjom da su, preko privatizacije KAP-a, oštetili Crnu Goru za više od 800 miliona eura. ,,Ovim potezom pripremamo teren nekoj budućoj vlasti da pred međunarodnim instancama dokaže da se radi o korupcionaškim poslovima”, naveli su Branko Radulović i Nebojša Medojević.

Odgovora iz Tužilaštva nema. Niko, ipak, ne može reći da nije znao.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPEN BALKAN, ČEKAONICA ILI ZAMJENA ZA EU: A mi?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz crnogorske vlade povodom sporazuma predjsednika Srbije i premijera Albanije i Sjeverne Makedonije još se niko nije oglašavao. To je samo po sebi informacija. Analitičari ukazuju da se posljedice tog sporazuma ne mogu izbjeći

 

Prilika ili zamka? Korak u evropskim integracijama ili najava poduže pauze/kraj nadama da će države regiona u doglednoj budućnosti postati članice EU?

Ova su pitanja postavljena nakon vijesti da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama u Skoplju, prošle sedmice, potpisali tri (prva) dokumenta u okviru inicijative Mini Šengen koja je, istovremeno, dobila i novo ime – Open Balkan. Potpisani su: Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.

Dio odgovora pokušao je ponuditi Aleksandar Vučić, kao jedan od autora i glavni promoter ideje Otvorenog Balkana. „Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan“, pita se srpski predsjednik u autorskom tekstu objavljenom ovog vikenda u Politici. „Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region… I osnivači EU znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi…“.

Uz ono što je napisano u Vučićevom tekstu, jednako je interesantno ono čega nema. A to je, makar pomen, Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koje su u prvim srpsko-albansko-makedonskim razgovorima o Malom Šengenu slovile kao sigurne potpisnice budućih sporazuma. Odnosno članice (ekonomske) unije. Sada se, između redova, da naslutiti kako u Beogradu i Tirani nekako računaju da je Kosovo dio njihovog projekta. Na to je, kažu, Priština pristala Vašingtonskim sporazumom potpisanim pod pokroviteljstvom bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa. Status Crne Gore i BiH nešto je komplikovaniji, ali se da naslutiti kako se i po tom pitanju intenzivno radi. Ponajviše iz Beograda ali i sa nekih drugih, zapadnijih, adresa.

Nije prošlo mnogo, a javili su se i prvi kritičari Sporazuma iz Skoplja.  

„Iza inicijative Otvoreni Balkan krije se i ambicija Vučića za nekom vrstom političkog liderstva u regiji, a i Rama vjerovatno želi biti lider albanskog sveta. Veli — što ne, ako Vučić teži liderstvu nad srpskim svetom”, zaključuje nekadašnji političar, pa advokat i analitičar iz Prištine Azem Vlasi. Uz pitanje: Šta je sa Crnom Gorom, BiH, Kosovom spram tog Otvorenog Balkana?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Međutim, šverc cigareta iz Crne Gore bila je jedna od tema razgovora premijera Zdravka Krivokapića sa britanskim kolegom Borisom Džonsonom tokom njegove posjete Londonu početkom jula. Krivokapić je objasnio da su tom prilikom dogovorene aktivnosti, prije svjega, u bezbjednosnom sektoru ,,kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost”.

,,Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo eliminisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu”, rekao je tada Krivokapić ne otkrivajući više detalja.

Nakon toga je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao da prema operativnim podacima stranih bezbjednosnih službi oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u Evropsku uniju dolazi preko Crne Gore. Tada je precizirao da je ,,počelo prikupljanje dokaznog materijala” u vezi sa švercom cigareta u državi. On, međutim, za šverc krivi bivše vlasti.

,,Pa to su veze bivše vlasti. Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu. Međutim, morate sprovesti dokazni postupak”, kazao je tada Abazović.

Vlada je zatim, polovinom juna, sa specijalnom policijom sprovela akciju u Luci Bar. Policija je saopštila da se u ,,slobodnoj zoni Luke Bar vrši kontrola poslovanja pravnih lica čija je djelatnost vezana za duvanske proizvode”.Rezultati te kontrole još nijesu poznati javnosti.

Tek protekle sedmice Abazović je objavio da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je, kako je rekao, ,,konačno zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”. On je otišao još dalje i kazao da je ,,nakon 30 godina došao kraj švercu cigareta”.

Simptomatično je da se odmah nakon te informacije, koju je potpredsjednik Vlade saopštio na društvenoj mreži Twitter, oglasila upravo Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su pozdravili tu odluku Vlade i saopštili da će ,,sprečavanjem krijumčarenja cigareta sačuvati novac poreskih obveznika kako u Velikoj Britaniji tako i u Crnoj Gori”. Može se zaključiti da je Vlada nakon godinu dana odlučila da se obračuna sa švercom upravo zbog pritiska međunardone zajednice, dok ih, čini se, nijesu mnogo dirnule optužbe da i sami učestvuju u švercu.

U međuvremenu je, zbog sprečavanja nezakonitih pojava lociranih na tom području Uprava prihoda i carina na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, prethodnih dana izvršila kadrovske promjene u Carinarnici Bar, ali i u Slobodnoj zoni Luke Bar kako bi pojačala nadzor. Po nalogu Damjanovića inspektori su već otpočeli i kontrolu poslovanja Novog duvanskog kombinata (NDK) u Podgorici. On je na posljednjoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju (BOK) tražio češću kontrolu NDK koji se nalazi u slobodnoj carinskoj zoni.

Crnogorska policija je posljednjih godina u više navrata oduzimala cigarete čija je vrijednost više miliona eura.

U akciji Arka u Podgorici je u avgustu 2020. policija u šleperu bjelopoljskih tablica zaplijenila milionski vrijedan tovar cigareta. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov saradnik Saša Čađenović saopštili su, polovinom oktobra iste godine, da se Arsenije Kalezić koji je u bjekstvu, i još dvije osobe sumnjiče za stvaranje kriminalne grupe, koja je krijumčarila cigarete i prala novac, oštetivši državu za oko 18 miliona eura.

Policija sumnja da su cigarete bile namijenjene prodaji na sivom tržištu na teritoriji Crne Gore i daljem krijumčarenju ka zemljama Zapadne Evrope.

Krajem decembra 2019. godine policija je sa Upravom carina otkrila kriminalnu organizaciju koja je izvršila krijumčarenje oko četiri I po hijade paketa cigareta, čime je državi načinjena šteta u iznosu od oko 3,8 miliona eura. Zbog sumnje da su učestvovali u krijumčarenju i oštetili državni budžet za više desetina miliona eura policija je, krajem avgusta 2018. godine, uhapsila šest carinskih službenika.

Razmjerama šverca cigareta iz Crne Gore i procesuiranjem krijumčara bavila se i Evropska komisija.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2020. godinu konstatuje se da tokom 2019. godine, iako su vođeni krivični postupci u tri predmeta u oblasti borbe protiv organizovanog krijumčarenja cigareta, nije bilo osuđujuće presude.

Iako je, prema riječima Abazovića, zadat ,,konačan udarac” tridesetogodišnjem švercu, ostaje nejasno da li će i ko odgovarati za cigarete koje su krijumčarene u proteklih godinu, a koje se nakon posljednjih poskupljenja akciza nalaze na svakom ćošku u crnogorskim gradovima. Podsjeća upravo na devedesete kada je Crna Gora bila prepoznata po švercu cigareta, ali samo što aktuelna vlast, iako bi to željela, nije više opozicija.

 

Ukrali cigarete uoči „zatvaranja“ slobodne zone

Policija Bosne i Hercegovine nedavno je u jednom kamionu pronašla skoro 250 hiljada kutija cigareta koje su iz Crne Gore prošvercovane u BiH, pišu bosanski mediji. Abazović je nakon toga saopštio da je riječ o cigaretama koje su ukradene 10. jula iz hangara u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Tovar cigareta firmi Atlant Mont LTD Sejšeli i Lenora Internacional Delaver nestao je 10. jula iz skladišta privatne kompanije CentroJadran u Luci Bar. Nestanak cigareta iz carinskih skladišta otkriven je samo sedmicu dana nakon što je Vlada najavila početak zakonskog postupka za zabranu skladištenja duvanskih proizvoda u barkoj Luci.

Vlada je pokrenula postupak kao dio mjera za sprečavanje šverca cigareta, po čemu je Luka Bar prepoznata još od devedesetih godina prošlog vijeka. Tadašnja vlast Demokratske partije socijalista tvrdila je da je u pitanju tranzit cigareta. Šverc se odvijao uglavnom preko Jadrana, prema Italiji, čije je tužilaštvo otvorilo istragu, kojom je bilo obuhvaćeno petnaestak imena iz Crne Gore i Italije, među kojima i Milo Đukanović. Italijansko tužilaštvo predmet protiv Đukanovića arhiviralo je 2008. godine, a kasnije i za ostale.

Tužilaštvo je potvrdilo da je tokom dosadašnjeg izviđaja utvrđeno da su ukradene cigarete nabavne vrijednosti oko 100.000 eura, dok poznavaoci tvrde da je tržišna vrijednost ukradenih cigareta gotovo pola miliona eura.

 

Prve aktivnosti BOK-a usmjerene protiv krijumčara duvana

Biro za operativnu koordinaciju (BOK) formiran je početkom juna, a Abazović je izabran za predsjednika.

Pored potpredsjednika Vlade, u Birou su i direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije (UP), Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, načelnici Generalštaba Vojske Crne Gore, Odjeljenja za vojno-obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane, sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost i generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih povezanih aktivnosti.

,,Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzeti sve aktivnosti na intenziviranju i konkretizovanju te borbe”, poručili su tada iz BOK-a.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo