Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠTRPCI – 29. GODINA POSLIJE: Zločin traje

Objavljeno prije

na

Mnoge porodice otetih i ubijenih iz voza u Štrpcima ni nakon 29 godina nijesu dočekale ni tijela svojih najmilijih. A ni pravdu. Sudi se  bez epiiloga samo izvršiocima.  Države Crna Gora i Srbija za porodice žrtava ne haju

 

,,Porodice su žive žrtve tog zločina, ostale su marginalizovane zbog odnosa i nebrige države”, kaže za Monitor predstavnik porodica otetih i stradalih iz voza u Štrpcima Demir Ličina.

I ovog 27. februara održan je, u Bijelom Polju i Prijepolju, pomen žrtvama koje su ubijene prije 29 godina. Te 1993. pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom Osvetnici, iz brzog voza 671 Lovćen, na relaciji Beograd – Bar oteli su  putnike bošnačke nacionanosti:  Esada Kapetanovića, Iljaza Ličinu, Fehima Bakiju, Šeća Softića, Rifata Husovića, Halila Zupčevića, Senada Đečevića, Jusufa Rastodera, Ismeta Babačića, Adema Alomerovića, Muhedina Hanića, Safeta Preljevića, Džafera Topuzovića, Rasima Ćorića, Fikreta Memovića, Fevziju Zekovića, Nijazima Kajevića, Zvjezdana Zuličića i jedna neidntifikovana osoba. Odveden je i Hrvat Tomo Buzov, prenzionisani oficir, koji se usprotivio odvođenju putnika. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Odvedeni su u okolinu Višegrada i svi pobijeni.

Većina porodica još čeka na posmrtne ostatke žrtava ovog zločina. Tijelo Halila Zupčevića, pronađeno je 2009. na obali jezera Perućac, blizu Višegrada. Na istoj lokaciji su 2010. pronađeni i posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine.

,,Iako znamo da je to nemoguće, dok god se ne pronađu posmrtni ostaci, kod prodica će tinjati nada da će se pojaviti odnekud”, priča Ličina. ,,  Stalno imamo obećanja, ali potraga  se neće okončati ako se država Crna Gora ne uključi i zatraži od BiH da se tijela u jezeru.  Perućac konačno pronađu. Puno bi to značilo, mogli bismo da odemo na njihove mezare, grobove“. .

Isto decenijama traži i devet porodica žrtava otmice u Štrpcima iz brodarevskog kraja u Prijepolju, Srbija. ,,Kada je vršena rekonstrukcija HE Perućac 2009. nađen je jedan posmrni ostatak, posle su među stotine tijela nastradalih u tom jezeru nađena još tri žrtve iz Štpaca. Mi smo imali obećenja da će nastaviti potragu za tijelima ali to se nije desilo. Isti zahtjev se godinama ponavlja. Smatam da bi to moralo prvo da se riješi”, kaže za Monitor Nail Kajević, čiji je brat Nijazam otet i ubijen.

Čekaju i pravdu. Samo jedan od učesnika ovog zločina Nebojša Ranisavljević osuđen je 2002. pred Višim sudom u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. Odležao je kaznu i 2011. je pušten na slobodu.

Krajem 2014. u zajedničkoj akciji policija Srbije i BiH uhapšeno je 15 osoba osumnjičenih za učešće u zločinu. Jedan od uhapšenih Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom BiH 2016. zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina.

Vođa jedinice Osvetnici Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu. Nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima. Tek je u decembru 2019. tužilaštvo BiH Lukića optužilo za učešće u ovom ratnom zločinu, dok u Crnoj Gori to nikad nije učinjeno. U Crnoj Gori nije pokrenuta ni bilo koja druga istraga povodom ovog zločina.

Suđenje za Štrpce pokrenuto je protiv 11 osoba u Sarajevu u oktobru 2015. Viši sud u Beogradu u oktobru 2018. potvrdilo je optužnicu tužilaštva protiv pet pripadnika Vojske RS. Suđenja traju i ne nazire im se kraj. Jedan od petrice optuženih u Beogradu Ljubiša Vasiljević preminuo 2021.

Optuženi se brane sa slobode i na svaki način opstruiraju proces, pa se ročišta ne održavaju. Sud u Sarajevu nije mogao da održi ročište jer se jedan optuženih Boban Inđić 2020. nalazio u zatvoru u Srbiji zbog krivičnog djela u saobraćaju iako po naredbi suda nije smio da napusti Višegrad.

Porodice iz Crne Gore nemaju  prilike da prate suđenja u Beogradu i Sarajevu. Samo su na početku suđenja dali izjave u svojstvu oštećenih.

,,Samo su nam jednom, prije dvije godine, dok je predsjednik SO Bijelo Polje bio Abaz Dizdarević dali kombi pa smo otišli na suđenje u Sarajevu. Od tada ne znamo šta se dešava u tim procesima ni u Bosni, ni u Srbiji”, kaže Ličina. Naglašava da porodice nijesu u mogućnosti ni da plate advokata: ,,Pokušali smo da nam Vlada pomogne da dobijemo advokata ali uzalud”.

Porodicama  žrtava u Srbiji pravnog zastupnika je obezbijedio Fond za humanitarno pravo. Kajević kaže da je na većini ročišta bio on ili neko od članova porodica: ,,Oni ne dolaze, ili kažu advokat ima temperaturu, pa ga onda vidimo u kafani kako se smije. Problem je što se sudi grupi, a ne pojedinačno, pa se stalno odlaže kad bilo ko odsustvuje. Sada u Beogradu sudija ide u penziju, pa je to novo odugovlačenje”.

Kajević uazuje na tragične posljedice odugovlačenja procesa. ,,Sudi se na osnovu izjava svjedoka a sve ih je manje, vrijeme čini svoje. Optuženi, imam utisak, suđenje doživljavaju kao odlazak u kafanu, može im se, pa se rugaju žrtvama”.

Nnalogodavci ovog zločina su nedodirljivi. Kajević ističe da je na suđenju Nebojši Ranisavljeviću u Bijelom Polju  dokumentovano ko je sve iz vojnog i policijskog vrha, te od direktora tadašnje željezniče učestvovao u ovom zločinu. Procesuiranja nema.

I iz Akcije za ljudska prava (HRA) podsjetili su da je tokom suđenja Ranisavljeviću utvrđeno da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SRJ.  Apelovali su da se utvrdi ko su  organizatori i  nalogodavci ovog zločina iz političkih i vojnih krugova SRJ i RS. Iz Građanske alijanse poručeno je da se što prije treba da se izabere glavni specijalni tužilac, čiji će prvi i osnovni zadatak biti da se riješi ovaj i svi ostali zločini.

Spomenik posvećena otetima u Štrpcima u Prijepolju je otkriven 2009, u Bijelom Polju 2016. ,,Pet godina smo pregovarali da dođe do tog čina. On ne bi bio realizovan da nijesu pomogli tadašnji čelnici Opštine Bijelo Polje Abaz Dizdarević i Aleksandar Žurić”, kaže za Monitor predstavnik rodbine žrtava, novinar Mirsad Rastoder.

Duško Marković je prvi premijer koji je 2019, prisustvom u Bijelom Polju na dan obilježavanja stradanja, odao poštu žrtvama. Ličina kaže da su tada na inicijativu gradonačelnika Bijelog Polja Petra Smolovića predstavnici porodica pozvani na sastanak sa premijerom. ,,Oformljena je komisija i nakon što se uvjerila u kakvom teškom materijalnom stanju se nalaze porodice, Vlada je donijela odluku da im se dodijeli ukupno 17.000 eura sa teritorije Crne Gore. To je ukupna i jedina pomoć porodicama od države”, kaže Ličina. Sada, ukazuje on,  neki na društvenim mrežama i novinaskim komentarima pišu da je porodicama plaćeno, kao da se zločim može platiti . ,,Ako je mjera pomoći za 29 godina 17.000 eura, onda ja mislim da se mi tako tjeramo iz ove države”.

Pomoć države nije izdašnija ni u Srbiji. ,,Zvaničnici u Prijepolju 27. februara izađu na obilježavanje, tada opština simbolično daje jednokratnu pomoć porodicama od nekih 300 eura”, navodi Kajević.

Iz Akcije za ljudska prava i ove godine su ponovili da je potrebno da Crna Gora izmjenom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti napokon obezbijedi socijalnu zaštitu porodicama stradalih u ovom zločinu kao civilnim žrtvama rata. To godinama traže porodice žrtava u Crnoj Gori i Srbiji. Kajević se prisjeća da su zahtjeve slali i prije deceniju kada je ministar bio Rasim Ljaljić ali im to tada nije uvaženo. Prema srpskom zakonu da bi se priznao status civilne žrtve rata osoba mora biti ranjena, ubijena ili nestala „kao rezultat zlostavljanja ili lišavanja slobode od strane neprijatelja za vreme rata u toku izvođenja ratnih operacija … na teritoriji Republike Srbije”. Pored neispunjavanja teritorijalnog uslova, Kajević kaže da im zahtjev nije uvažen jer se vojska RS ne smatra neprijateljskom.

On navodi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u  januaru ove godine prilikom posjete Priboju obećao da će tamošnje porodice dobiti status civilnih žrtava rata. Pripadnici jedinice Osvetnici, koja je počinila zločin u Štrpcima, su ranije u oktobru 1992. iz autobusa oteli  16 građana bošnjačke nacionalnosti iz Sjeverina,  i ubili u Višegradu.

Prije dva mjeseca porodice žrtava upitile su poslaničkim klubovima u Skupštini Rezoluciju o Štrpcima. Za sada su je podržali kolacija Crno na bijelo i SDP. Ličina kaže da se radi o neispunjenim zahtjevima koje su svih ovih decenija upućivali na razne adrese: traganje i osuda za učesnike i nalogodavce ovog zločina, potraga za posmrtnim ostacima žrtava, čuvanje sjećanje na zločine, materijalna potpora porodicama žrtava, kako bi izašle iz stanja društvene i socijalne izolacije, u koju su dovedene činom zločina, nalaženje pravnog mehanizma za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama.

Uvrijedljivo je  što se o ovom zločinu govori samo na dan obilježavanja godišnjice. Usvajanje rezolucije bio bi pomak.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo