Izdvojeno
ŠUME NA UDARU ODLAZEĆIH TAJKUNA: LAŽNI ČEKIĆ, LAŽNE I DOZNAKE?

Udruženje drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana i predsjednik beranske Mjesne zajednice Kaludra Milić Ralević, podnijeli su prijave protiv najvećeg koncesionara šuma u Beranama, preduzeća Nikola, pod sumnjom da se bavi nelegalnim poslovima u šumarstvu i da su u posjedu lažnog čekića za doznake. Još nijesu dobili odgovor od nadležnih
Udruženje drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana i predsjednik beranske Mjesne zajednice Kaludra Milić Ralević su zatražili da se prvo obavi provjera u čak šesnaest takozvanih šumskih odjeljenja u kaludarsko-dapsićkoj jedinici. Tamo je, tvrde, namjerno izvršena paljevina kako bi se sakrili tragovi lopovluka.
„Imamo saznanje i dosta snimljenog materijala, kako iz drona tako i sa zemlje, da je izvršena sječa hiljadama kubika građe na nelegalan način. Koncesionar koji je radio imao je nelagalni čekić kojim je obavljana doznaka, u šta ćete se uvjeriti izvršenom kontrolom. Tako je oštećena država Crna Gora, opština Berane i mjesna zajednica Klaudra za stotine hiljada eura“ – naveo je Ralević u dopisu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
Isto pismo proslijeđeno je Upravi za šume u Pljevljima, Upravi za šume Područnoj jedinici Berane, Upravi za inspekcijske poslove u Podgorici i Beranama, Upravi policije, odnosno odsjeku za suzbijanje privrednog kriminaliteta u Podgorici i Beranama, Osnovnon državnom tužilaštvu u Beranama.
Nakon svega policija je samo od Ralevića uzela izjavu, u kojoj je on ponovio da je na tom prostoru vršena paljevina kako bi se saakrili tragovi krađe šume.
„Po našim saznanjima koncesionar je Mileta Jelić, odnosno njegova firma Doo Nikola. Lično sam u jednom od vozila koje pripadaju ovoj firmi vidio čekić koji po mom mišljenju nije pravi čekić za doznaku. Takođe imam dokaze u vidu fotografija i snimaka gdje na panjevima postoji čekić koji nije od Uprave za šume, zato što svaki čekić koji duže službenici Uprave za šume ima svoj broj, a ovaj na panjevima nema broj, i zato sumnjam da je lažni“ – stoji u izjavi Ralevića, u koju je Monitor imao uvid.
On je napominje da ne zna ko duži vozilo marke Vento u kojem je primijetio improvizovani čekić za doznaku.
„U nezvaničnom sam saznanju da čitava ova stvar pokušava da se zataška, jer su nakon toga inspektori Uprave za šume bili na terenu, ali nisu obišli ni jedno od odjeljenja koje sam naveo. Obišli su samo odjeljenje 49, koje uopšte u prijavi nisam pomenuo. Namjerna paljevina kako bi izgorjeli panjevi i bili sakriveni tragovi, pravljena je u odjeljenjima 45, 46, 47, 53, 59, 63, 65, 69, 70, 72, 79, 100, 101, 102 i 62“ – izjavio je Ralević u policiji.
Predsjednik beranskog udruženja drvoprerađivača Miroslav Čukić rekao je da on čak nije pozvan ni na razgovor.
„Mi smo iznijeli teške optužbe i tražimo da se provjere“ – kaže Čukić.
On se zato sprema da napiše još jednu prijavu kako sve ne bi palo u zaborav.
„Učiniću to ovih dana, jer ovo što se radi sa šumama je katastrofa. Mora nešto hitno da se preduzme. Valjda treba neko i poslije nas ovdje da živi. Šta ćemo im ostaviti“ – pita Čukić.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Deblokada Ustavnog suda je bila neophodna. Zbog toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No, stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da bude predmet političke trgovine, već postane nezavisna i kredibilna institucija
Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.
Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena: zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović. Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front. Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin. Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi
Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.
Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina, iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.
Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.
,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima je kroz razgovore bilo jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima su neki zaposleni bolnice. Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.
U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.
I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.
Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02. Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana. Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti
Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.
Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).
,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.
Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.
Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.
,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
INTERVJU2 sedmice
MIODRAG LEKIĆ, DEMOS: Poslednji čas za reformu
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Ima nade
-
Izdvojeno3 sedmice
SUMNJU PROTIV PETRA LAZOVIĆA SADA PROCJENJUJE SUD: Optužnica i jemstvo od 6 miliona
-
DRUŠTVO3 sedmice
SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata
-
FOKUS3 sedmice
SVE NAŠE SLIJEPE ULICE: Ruka ruku mije
-
Izdvojeno2 sedmice
ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska
-
FOKUS2 sedmice
KROJENJE CRNOGORSKE POLITIKE: Model KVINTA, proljeće 2023
-
INTERVJU3 sedmice
DR ESAD BAJTAL, FILOZOF I SOCIOLOG IZ SARAJEVA: Na balkanskoj i BiH sceni su dobro organizovane i uvezane krimi etno-bande