Povežite se sa nama

INTERVJU

TONINO PICULA, POSLANIK  U EVROPSKOM PARLAMENTU, IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU: EU nije pred raspadom

Objavljeno prije

na

Volio bih da Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, uđe u EU do 2024

 

MONITOR: Koliko politika proširenje EU doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka širom Evrope? 

PICULA: Povijest EU je povijest njenog širenja. Kako se širio njezin geopolitički obuhvat i utjecaj, obuhvaćenim je zemljama donosila stabilnost i robustan gospodarski rast. Nema sumnje da je politika proširenja najsnažniji vanjskopolitički alat EU. Jasna perspektiva članstva i njegovih dobrobiti uvjerljiv je poticaj potencijalnim članicama da na sebe preuzmu obaveze provedbe političkih i ekonomskih reformi koje su ulaznica u Europsku uniju.

MONITOR: Šta ukratko znači ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja EU?

PICULA: Nova metodologija sastoji se od šest klastera ili skupova, s tim da se klaster vladavine prava prvi otvara i zadnji zatvara. Također, nova Komisija inzistira na reverzibilnosti, tj. mogućnošću da pregovori mogu nazadovati ako nema napretka. Naglasak jena tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom, a mora teći paralelno s internom reformom Unije. Nužno je da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.  Reforme koje se provode moraju biti nepovratno ugrađene u sustav.

Ideja o klasterizaciji, grupiranju pregovaračkih poglavlja je načelno dobra i ja sam je podržao u Preporukama koje sam kao izvjestitelj predstavio u ime Europskog parlamenta. Međutim, želio bih da ubuduće ne dolazi do klasterizacije članica u Vijeću prema politici proširenja. Treba u tom pogledu smanjiti mogućnost nekih novih strateških iznenađenja.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da nema  proširenja dok se EU ne konsoliduje?

PICULA: Makron je na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, ipak, iskazao puno otvoreniji stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Svakako da su u novoj metodologiji Komisije uvaženi i neki francuski prijedlozi iz njihovog non-papera. Više puta sam naglasio kako je tu prevladala francuska unutarnjopolitička situacija umjesto zajedničkog EU interesa. Pitanje proširenja je desetljećima nepopularno u Francuskoj. Bez obzira na umjereni optimizam, mislim da još nismo dospjeli izvan zone ‘povijesne greške’ učinjene na Europskom vijeću prošlog listopada.

MONITOR: Mnogi tvrde da je EU poslije Brexita pred raspadom…

PICULA: Nikako se ne slažem s takvom ocjenom. Mislim da je snaga EU  uvjerljivo dokazana zadržanim jedinstvom u kompliciranim pregovorima o Brexitu. Taj je proces pokazao i kako je razdruživanje s EU težak proces u kojem su gubici daleko veći za zemlju koja odlazi. Mnogi euroskeptici su utihnuli tijekom proteklih godinu dana. EU nije pred raspadom, ali se mijenja. Birači su nam poslali jasnu poruku na prošlogodišnjim europskim izborima da očekuju od nas  odgovore na mnoge izazove današnjice, poput klimatske krize, ekonomske nejednakosti i nesigurnosti.

MONITOR:Je li Zapadni Balkan prioritet spoljne politike EU?

PICULA: U svojim su nastupnim govorima nova predsjednica Europske komisije Ursula v.d. Leyen i visoki povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell naglasili politiku proširenja kao prioritet mandata. Novu su komisiju nazvali geopolitičkom, a najbolji dokaz tome bit će djelovanje EU u najbližem susjedstvu, odnosno na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da je jugoistok Europe racionalni prioritet nove Komisije, koja želi biti geopolitička, ali je potrebno takve ambicije ostvariti najprije u svom neposrednom susjedstvu.

MONITOR: Kakve promjene očekujete u Hrvatskoj poslije izbora za predsjednika Zorana Milanovića?

PICULA: Hrvatska je dobro upoznata s kohabitacijom, kada predsjednik dolazi iz jedne stranke, a premijer iz druge. To u demokratskom smislu jača državu. Po pitanju vanjske politike, očekujem da ostvari najave iz kampanje, radi na rješavanju neriješenih pitanja sa susjedima i da iskaže snažnu podršku euro integraciji jugoistoka Europe.

MONTOR: Vi ste izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Da li pored vlasti odgovornost za učlanjenje Crne Gore u EU imaju i opozicija i drugi subjekti?

PICULA: S dvostrukim iskustvom zastupnika u nacionalnom i europskom parlamentu, uvijek naglašavam važnost parlamentarne dimenzije politike u demokratskom društvu. Svakako je uloga vlasti primarna, ali težinu ima i uloga opozicije, kao konstruktivnog korektiva vlasti. Reformske procese u smislu jačanja vladavine prava, učinkovite trodiobe vlasti, osiguravanja nezavisnog sudstva i medija ne može se voditi isključivo po principu odozgo prema dolje, već kontinuirani pritisak prema institucijama da budu transparentne i učinkovite mora dolaziti i od građana. U tom procesu svi snose svoju odgovornost.

MONITOR:  Jeste li zadovoljni saradnjom sa akterima na crnogorskoj političkoj sceni?

PICULA: Tijekom nedavnog posjeta Podgorici stekao sam dojam kako su gotovo svi ključni politički akteri u Crnoj Gori usmjereni na postizanje cilja članstva u EU, ali pravi ću sud moći donesti tek nakon šest mjeseci do godine. Do tada ćemo moći vidjeti i kako se razvija dinamika unutarnjih odnosa, odnosno kako će teći pregovaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Otvoren sam za sva pitanja, jer želim dati doprinos što skorijem crnogorskom članstvu u Uniji.

MONITOR: Je li realno da Crna Gora uđe u EU 2025.

PICULA:Godina 2025. je od strane prijašnje Komisije bila naznačena kao indikativna, ukoliko se ispune uvjeti. Novi povjerenik Varhelyi je u nastupnom govoru u Europskom parlamentu istaknuo da mu je cilj da sa barem jednom državom završi pregovore u ovom mandatu, dakle do 2024. Osobno bih volio da se to i ostvari, te da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, taj posao i završi i uđe u EU.

MONITOR:  Ministarstvo kulture Crne Gore je, prosljeđujući medijima analizu Evropske službe za vanjske posloveDezinformacija zaoštrava tenzije između Srbije i Crne Gore, navelo da je EU prepoznala i osudila kampanju dezinformacija i lažnih vijesti kojom se pokušavaju izazvati podjele u Crnoj Gori. Međutim, pojedini crnogorski mediji tvrde da nije tačno da je to stav EU.

PICULA: Na stranicama EUvsDisinfo, čiji je izdavač EEAS, diplomatska služba Europske unije, stoji kako su izvori lažnih vijesti bili „bazirani u Srbiji (od kojih su neki u državnom vlasništvu),  neki u ruskom vlasništvu na srpskom jeziku (Sputnik), a neki su crnogorski news portali. Također su distribuirali nepotvrđen manipulativni sadržaj kojeg su kreirali korisnici društvenih mreža, kao i izjave ruskih, crnogorskih i srpskih političara i predstavnika klera“. Diplomatska služba EU takve ocjene ne daje olako.

MONITOR: Koliko je ruska propaganda opasna po Crnu Goru?

PICULA: U EU godinama svjedočimo pokušajima destabilizacije unutarnjepolitičke situacije u članicama za koje Moskva smatra da spadaju u rusku zonu utjecaja. Ruska propaganda ima, naravno, i veće ambicije. Najveći ruski uspjeh ipak je do sada bio u tome što su se uspjeli prikazati daleko moćnijima nego što je njihova realna težina, ekonomski i geopolitički.

MONITOR: Vi ste uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tražili liberalizaciju viznog sistema za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba? 

PICULA: Liberalizaciju viznog režima tražio sam zbog toga što je Kosovo  ispunilo uvjete koje je EU pred njih postavila. Potrebno je da EU ispoštuje svoja obećanja i vjerodostojno se odnosi prema svojim susjedima. Što se tiče ratnih zločina i nestalih, trajni mir između zemalja iza kojih je nedavno iskustvo rata i tolikih ljudskih tragedija realno je moguć kada žrtve dobiju  imena, a njihove sudbine budu poznate njihovima najbližima. Zajednička je zadaća surađivati na rješavanju sudbine nestalih, a obveza procesuirati odgovorne za zločine.

 

Tramp ugrozio partnerstvo

MONITOR: Koliki je uticaj EU na globalnom  nivou?

PICULA: U najgrubljim crtama: s jedne strane, Kina i Rusija, koje su iznimno važni europski vanjskotrgovinski partneri, imaju vanjskopolitičke agende koje dobrano podsjećaju na imperijalne ambicije prve polovice 20. stoljeća. Nadalje, već trideset godina službeno ne postoji ideološka blokovska podjela, no imali smo čvrsto savezništvo Europske unije i Sjedinjenih Država, kao i savezništvo unutar NATOa, koje je osim ekonomskim interesima bilo vezano konsenzusom oko obrane vrijednosti demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Dolaskom na vlast Donalda Trumpa,  taj konsenzus i ideja partnerstva su ugroženi kao nikada ranije. EU  se nije do kraja interno konsolidirala nakon Velike recesije 2008.-2009., u čemu je i korijen slabosti Unije u cijelosti i njezinih članica da se ulove u koštac s vanjskim uplitanjima i nastavi širiti svoj stabilizacijski utjecaj na najbliže susjedstvo. Nakon svega, utjecaj i snaga EU mjerit će se time koliko će biti u mogućnosti ne samo kao ‘soft’ nego puno više ‘smart power’ krstariti kroz sve te probleme, u isto vrijeme osiguravajući mir i prosperitet svojim građanima.

 

Pozivam na smirivanje tenzija

MONITOR: Koji su najveći problemi u Crnoj Gori kad je riječ o njenom pristupanju EU?

PICULA: Crna Gora je država kandidat punih 10 godina, a pregovori o članstvu traju osam godina. Ostalo je doduše samo jedno poglavlje koje treba otvoriti, ali veći izazov predstavlja kako početi zatvarati već otvorena poglavlja. Područje vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sloboda medija i pravo novinara za siguran rad ostaju pod pojačanim interesom EU.

MONITOR: Koliko Vi možete uticati na to da se neki od tih problema u Crnoj Gori riješe na pravi način?

PICULA: Parlamentarni izbori trebali bi biti održani do listopada, a mi ćemo pažljivo pratiti zbivanja, jer bi daljnje zaoštravanje odnosa u Crnoj Gori, ali i prema Crnoj Gori ugrozilo regionalni mir i suradnju. Kao izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, ponovno pozivam na smirivanje tenzija. Stabilnost na Zapadnom Balkanu, pa tako i u Crnoj Gori ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država i  saniranju podjela unutar pojedinih država. U najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore događa se upravo kombinacija tih napetosti. Konstruktivnim i racionalnim dijalogom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU, dok ih suprotno udaljava od EU.

Veseljko KOPRIVCA

Komentari

INTERVJU

RADMILA STOJANOVIĆ, NOVINARKA I AKTIVISTKINJA, ZA MONITOR  IZ LONDONA: Darvinistički pristup plaćamo životima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Smatra se da u Velikoj Britaniji ima preko 50.000 zaraženih i preko 5.000 umrlih. Ne zna  se da li su ove brojke i približno tačne. Testirano je premalo  ljudi da bi se mogao steći uvid o veličini problema, broj umrlih se odnosi samo na one koji su umrli u bolnici. Čula sam izvještaje da su obje cifre  duplo veće, ako ne i gore

 

MONITOR: Velika Britanija se našla u centru svjetske javnosti zbog nekoliko zanimljivih slučajeva vezanih za pandemiju novog korona virusa. Jedan od njih je da je i premijer Boris Džonson pozitivan na koronu…

STOJANOVIĆ: Prije nešto više od desetak dana korona je napala srce britanske Vlade. Jedan za drugim premijer Boris Džonson, ministar zrdavlja Mat Henkok i nekoliko visokih savjetnika su objavili da su zaraženi i otišli su u kućnu izolaciju.

Dok se ministar zdravlja brzo oporavio, Džonsonovo stanje se drastično pogoršalo. U nedjelju je hitno prebačen na intenzivnu njegu, gdje se još nalazi. Tačno je da je bolest svačija, ali u slučaju Džonsona nije nefer reći, uz iskrene želje za brzim ozdravljenjem, da je premijer na svojoj koži osjetio ‘učinak’ sopstvene strategije, koja je do prije dvije nedjelje ukratko rečeno glasila – dobro je da se što više ljudi zarazi da bi se postigao ‘imunitet čopora’.

Ovom, u suštini darvinističkom pristupu ‘prirodne’ selekcije, po pricipu ‘ko preživi preživi’, sam premijer neće morati da se izloži. On je u jednoj od najboljih državnih bolnica i ako mu bude trebao, za njega će se naći respirator. To, nažalost, nije slučaj sa priličnim brojem ozbiljno oboljelih. Saznajemo da se medicinsko osoblje već neko vrijeme suočava sa traumom da mora da odluči ko ima veće šanse da preživi da bi im bio dodijeljen spasonosni respirator, kojih nema dovoljno.

MONITOR: U nekoliko gradova u Velikoj Britaniji zapaljeni su stubovi mobilne telefonije i zlostavljani inžinjeri zbog informacija da u širenju korona virusa ulogu imaju i repetitori 5G telekomunikacijske mreže, iako su britanski zvaničnici kazali da je to besmisleno. Da li im je to neko od stručnjaka za ovu oblast osporio?

STOJANOVIĆ: Tačno, i igrom slučaja jedan od gradova u kome je zapaljen 5G repetitor je Liverpul. Visoki funkcioneri Ujedinjenog Kraljevstva i stručnjaci su ovo okarakterisali kao „najgoru vrstu fake news”, „opasnu glupost”, „totalno bizarnu izmišljotinu” i slično.

Radi se o jednom od mnogih korona mitova koji se u ovo naše doba brojnih i decentralizovanih sistema priliva informacija šire u javnosti. Kaže mi drugarica porijeklom iz Turske da je među njenim sunarodnicima u Londonu ispiranje usta jodom proglašeno za lijek protiv korone! Ljudi pokušavaju da preuzmu kontrolu, jer se osjećaju bespomoćnim. Pod stresom smo i u panici od smrtonosne bolesti, a zvaničnicima ne vjerujemo.

Ovaj i slični mitovi bujaju po društvenim mrežama, a kredibilnost im daju selebritis, među kojima mnogi žive na ‘drugim planetama’. Sjetimo se primjera Karleuše i njenih savjeta o vakcinisanju!

Ako je 5G uzrok epidemije, kako to da nije pošteđen Iran, koji nema ovu tehnologiju?

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Svetlana Slapšak, profesorica Fakulteta za postdiplomski studij humanistike u Ljubljani: Najluđe zamisli nam se dešavaju pred očima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Moćnicima uopšte nije potrebno da se sakrivaju iza pandemije – oni  to rade otvoreno, čovječanstvu u lice, i mi to još slušamo i prenosimo! Dovoljno je vidjeti i čuti Trampa

 

Svetlana Slapšak kao rođena Beograđanka godinama živi u Ljubljani. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na beogradskom Filozofskom fakultetu. Svetlana Slapšak je književnica, naučnica, antropološkinja, feministkinja, doktor antičkih studija, lingvistkinja, aktivistikinja… Bila je u grupi 1000 žena za mir, koja je nominovana za Nobelovu nagradu za mir 2005. godine.

Razgovor s njom počeli smo o pandemiji korona virusa kao najaktuelnijem problemu u svijetu. Na pitanje mogu li se sada predvidjeti najteže posljedice te pandemije na globalnom nivou, Svetlana Slapšak je ovako odgovorila:

Na takvo pitanje bi moralo odgovarati zajedno mnogo najrazličitijih stručnjaka, neopterećenih cenzurom i potkupljivanjem: većina ih je sada zauzeta neposrednim rešavanjem problema. Dobar deo najtežih posledica rešilo bi ispunjenje osnovnog zahteva, koji je postavio generalni sekretar UN Antonio Gutereš – prestanak svih ratnih akcija, SAD! To bi ključno olakšalo smanjivanje posledica pandemije, ubrzalo kraj opasnosti i pripremilo osnovu za drugačije organizovanje ljudskog društva. Bez toga, posledice će biti dublje, duže i mnogo teže (ako uopšte) popravljive. Zabavna je nesumnjivo verska perspektiva: nema religije ili verske grupe na planeti čiji bog ili bogovi nisu bili smrtno uvređeni, besni i osvetoljubivi prošle godine: uništavanje vazduha, vode i zemlje za život (ne samo ljudi), ludaci-vladari posvuda, Brexit, požari u Australiji i Amazoniji, otapljanje Sibira, ozonska rupa, dizanje mora, izumiranje čitavih vrsta, pomor dece u Jemenu, milioni izbeglica, glad, beda, ratovi, ratovi, ratovi… Zaslužili smo da budemo istrebljeni! U svetu razuma, sve se to može svesti na samo jedan društveni fenomen, u kojem se čovek sa svojom željom da preživi potpuno izgubio: neoliberalni kapitalizam.

MONITOR: Sve je više informacija o tome da ova pandemija služi moćnima koji hoće da spasu global kapital i unište države sa slabom ekonomijom. Takođe se tvrdi da je korona zloupotrijebljena za proizvodnju masovnog straha?  

SLAPŠAK: Moćnicima uopšte nije potrebno da se sakrivaju iza pandemije – oni  to rade otvoreno, čovečanstvu u lice, i mi to još slušamo i prenosimo! Dovoljno je videti i čuti Trampa. Jedan dan Kina, drugi dan Turska, Rusija – još je dobro što ga dotični diktatori ne uzimaju ozbiljno, sem kad mogu da ga prevare. Onda objasni kako američka vojska treba da čuva izvore nafte u Siriji – čije izvore? Onda mu otkucava račun od farmaceutskih giganata, pa prvo epidemije nema, pa je ima, pa ne da respiratore, pa hvali neki lek (čak su ga naučili da izgovori)… u međuvremenu, naravno, nije dao nijedan od svojih hotela beskućnicima ili bolesnima. Danas je besmisleno misliti o zaverama, jer nam se sve najluđe, najopasnije, najkrvavije zamisli dešavaju pred očima, samo što mi ne reagujemo.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

GORAN KOPRIVICA, NIKŠIĆANIN NA STUDIJAMA U VUHANU: Korona se može pobijediti zajedničkim snagama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za zemlje koje oskudijevaju u sredstvima za borbu protiv korona virusa  ne postoji bolja preventiva od izolacije i kontrole širenja virusa. Bez obzira na opasnost, čovjek ne treba dozvoliti sebi da upada u paniku, jer tako sve izgleda gore nego što zaista jeste. Treba pokazati solidarnost i podići kolektivni duh

 

MONITOR: Vol strit žurnal objavio je prije nekoliko dana da je Vuhan, iz kojeg je krenula pandemija virusa korona i u kojem ste Vi jedini Crnogorac koji se tamo zatekao kao student iz Nikšića, danas najbezbjedniji grad na svijetu u tom pogledu. Je li to tačno?

KOPRIVICA: Vuhan je danas bez ikakve sumnje znatno bezbjedniji nego što je bio prije mjesec dana. Mnogo se preduzelo u cilju regulisanja novonastale situacije. Svi koji smo ovdje u ovom momentu, saradnjom i strpljenjem, doprinijeli smo tome, ali ubjedljivo najveće zasluge za to ima medicinsko osoblje, koje je svakodnevnim rizikovanjem svojih života spašavalo tuđe.

Nisam siguran da li je Vuhan danas najbezbjedniji grad na svijetu, rekao bih da je informacija malo pretjerana, ali ne sumnjam da će se u nekoj skorijoj budućnosti život ovdje vratiti u normalu.

MONITOR: Koliko je, prema zvaničnim kineskim izvorima, korona virus zaista opasan i ima li razloga za paniku?

KOPRIVICA: Mislim da to sve zavisi od slučaja do slučaja. Situacija u Vuhanu se u samom početku bila jako zakomplikovala, međutim zbog medicinske spremnosti, dobre organizacije i uloženog napora, brzo su stvari dovedene pod kontrolu. O situaciji treba prosuđivati prema sopstvenim mogućnostima. Za zemlje koje oskudijevaju u sredstvima za borbu protiv virusa ne postoji bolja preventiva od izolacije i kontrole širenja virusa. Bez obzira na opasnost virusa, čovjek ne treba dozvoliti sebi da upada u paniku, jer tako sve izgleda gore nego što zaista jeste. Dobra strana je da postoji dokaz da se ujedinjenim snagama virus može pobijediti, a to je Kina pokazala. Treba pokazati solidarnost i podići kolektivni duh. Osamdeset posto slučajeva u Kini je svrstano u kategoriju ,,pacijenti sa blažim simptomima”. Detektovano je da je virus uglavnom poguban za starije ljude i za one koji su podlegli drugim bolestima od ranije. Da bi smo sačuvali njih, treba da se čuvamo i sami.

MONITOR: Naučnici NASA-e saopštili su da je smanjenje nivoa nitrogen-dioksida, koji izazivaju motorna vozila i industrijska postrojenja, prvo uočeno u Vuhanu, ali da se potom proširilo na ostatak zemlje.

KOPRIVICA: Mada je već dva mjeseca grad pod karantinom, ipak bude dana kad usljed zagađenog vazduha ne mogu da otvorim prozor da provjetrim sobu. Jedino na osnovu toga mogu da prosuđujem. Možda je stanje bolje u drugim krajevima grada. Logikom stvari reklo bi se da će ova trenutna situacija da rezultira poboljšanjem kvaliteta vazduha i smanjenjem zagađenja, i u nekom procentu vjerovatno i jeste. Međutim, cirkulacija automobila ipak nije zaustavljena tokom karantina, a vjerujem da su određena industrijska postrojenja nastavila rad u cilju obezbjeđivanja potrebnih sredstava za borbu protiv virusa. Nadam se da ima istine u toj izjavi.

MONITOR: Je li još Vuhan u karantinu i kakve su mjere na snazi radi zaštite od virusa?

KOPRIVICA: U Vuhanu je stanje karantina i dalje aktuelno. Ljudi jako rijetko izlaze vani, jedino po potrebi. Važe iste mjere bezbjednosti kao od samog početka – izolacija, nošenje maske vani, pranje ruku i higijena, izbjegavanje javnih okupljanja i direktnog kontakta sa drugima i slično. Međutim, posljednjih dana stižu vijesti preko kineskih medija da se polako priprema vraćanje radnika u provinciju, oživljavanje javnog transporta, najavljuje se kraj karantina početkom aprila. Vrijeme će da pokaže kako će se sve to realizovati.

MONITOR: Kako sada izgleda svakodonevni život u Vuhanu?

KOPRIVICA: Svakodnevni život je sveden na lični doživljaj izolovanosti. Onako kako se osjećate u izolaciji, takvi su vam i dani. Ja lično pokušavam koliko god je moguće da iskoristim vrijeme, radim na sebi, učim, čitam, ponešto napišem. Ne razmišljam toliko o virusu, nema nikakve svrhe.

Supermarketi i apoteke su radili sve vrijeme, iako skraćeno, kako bi se ljudi snabdjeli potrebnim namirnicama. Neke nabavke su moguće i preko interneta.

Ljudi u Kini  vrijeme provode uglavnom sa užom porodicom. Na neki način ovo i jeste dobar momenat da se porodični odnosi preispitaju i oplemene.

MONITOR: Kako su organzovani zdravstvena zaštita građana u bolnicama i rad u školama i na fakultetima?

KOPRIVICA: Kinezi sad već imaju dosta stečenog iskustva u borbi protiv korona virusa. Naravno, bolnice u ovom periodu nisu mjesto na kome se valja naći ili zadržavati. Za pacijente kojima je potrebna hospitalizacija nevezano za virus postoje odvojene bolnice. Kako je već opštepoznato, u Vuhanu su u rekordnom roku sagrađene dvije bolnice za borbu protiv virusa i mnogi objekti značajnijih dimenzija su privremeno pretvoreni u prostore za liječenje i izolaciju. Preko kineskih medija se saznaje da su ove ,,privremene bolnice” obavile svoju svrhu i prije nekoliko dana zatvorena je i posljednja. Rad u obrazovnim ustanovama se nastavlja, ali preko interneta. Organizuju se online časovi, koje su učenici obavezni da prate, kao da su u učionici. Kvalitet časova se tokom vremena poboljšava kao i tehnička organizacija. Strani studenti koji su napustili Vuhan i dalje nemaju dozvolu da se vrate, a naročito sada kada se virus proširio na zemlje van Kine, ali se i od njih očekuje da prate online predavanja.

MONITOR:  Vi u Kini živite pet godina, gdje ste završili master studije na odsjeku Arhitektonski dizajn na Tehnološkom  univerzitetu u Vuhanu. Sada ste na doktorskim studijama na istom univerzitetu i u karantinu ste.

 KOPRIVICA: Ja živim u Domu za strane studente u kampusu Univerziteta. Trenutno u cijelom kampusu nema nikoga izuzev nas jedanaestoro studenata i kineska porodica koja živi u istoj zgradi, koji funkcionišu kao kućepazitelji. Postoje još četiri kampusa mog Univerziteta i svaki ima dom za strane studente. Sve potrebne namirnice dobijamo na adresu, nekad bude i mnogo više nego što je potrebno, tako da sa te strane ne brinem. Takođe se s vremena na vrijeme organizuju i online kupovine, gdje je izbor namirnica i stvari za trgovinu sasvim pristojan. Prije nekoliko dana sam nakon duge izolacije izašao ispred doma, gdje ima malo jezero i uređen parkić oko njega. Sad nam dozvoljavaju da izađemo vani po potrebi, nedaleko od doma, ali ne van kampusa.

U samoizolaciji je najteže razmišljati o nečemu što je van domašaja sopstvene mogućnosti. Sad najviše brinem za svoju porodicu u Crnoj Gori, jer se epidemija posljednjih nedjelja premjestila u Evropu. Najteži je bio sami početak karantina, neizvjesnost i generalna zabrinutost. Nakon par nedjelja se čovjek navikne i prihvati stvari kakve jesu, lakše se sve i podnese.

MONITOR: Mediji javljaju da Kina sada prebrojava svoje posljednje domaće slučajeve zaraze, jer u Kini pandemija jenjava.

KOPRIVICA:  Na dan kada odgovaram na Vaša pitanja, 23. marta, već je peti dan kako Vuhan registruje nula novih slučajeva virusa, tzv ,,5 nula”. To je  pokazatelj da se situacija ovdje mnogo poboljšala i obećava brz i kompletan oporavak. Međutim, bude još nekih novih slučajeva virusa u drugim djelovima Kine, od strane onih koji se u Kinu vraćaju iz inostranstva, to je onda slučaj unesenog virusa. Rekao bih da problem za Kinu i za cio svijet prestaje tek onda kada situacija bude povoljna i bezbjedna za svakoga.

MONITOR: Koje su stroge mjere još na snazi u Kini da bi se spriječilo širenje virusa?

KOPRIVICA: Prva stroga mjera je apsolutna kontrola kretanja ljudi. Zatim, niko se ne može naći na ulici bez zaštitne maske. Kontrole na aerodromima i stanicama su opravdano rigorozne. Ulaz i izlaz iz Hubej provincije su strogo kontrolisani i slično.

MONITOR:  Kakve su prognoze kineskih stručnjaka do kada će ova epidemija trajati u svijetu?

KOPRIVICA: Dosad nisam naišao na informaciju takve vrste. Postoje nagađanja koja se tiču samo Kine prema kojima će se situacija postepeno srediti u narednim mjesecima, prvo u manje izloženim mjestima, a najkasnije u oblasti Hubeja i Wuhanu. Pod tim se misli na vraćanje stvari u normalan tok. Što se tiče epidemije u svijetu, to vjerovatno još niko sa sigurnošću ne može da kaže. Ako bi Evropa pokazala angažovanost kako su to uradili Kinezi, onda bi se mogla procijeniti koliko dugo je potrebno da se sve vrati na svoje mjesto, tri ili više mjeseci, u zavisnosti od ozbiljnosti situacije.

MONITOR: O korona virusu i dalje se šire i razne dezinformacije zbog kojih su mnogi građani  u cijelom svijetu u panici. Šta Vi s tim u vezi preporučujete na osnovu sopstvenog iskustva u Kini? 

KOPRIVICA: Preporučujem da se ne provodi cio dan ispred televizora slušajući o korona virusu. Treba se informisati, ali ne treba pretjerivati. Prosječan čovjek lako prihvata sve što čuje i rijetko prosuđuje o vjerodostojnosti, a često i nema načina za to. Treba imati na umu da mediji imaju manir da učine stvari zvučnijima. Samo se treba sjetiti koliko je raznovrsnih scenarija o virusu u Kini postojalo u samom početku ekspanzije virusa, a koliko se sad, poređenja radi, manje govori o cijeloj situaciji oporavka i poboljšanja. Tokom vremena trajanja epidemije, Kina je zauzela pozitivan stav i svi su učestvovali da se takvo osjećanje proširi. Ljudima  treba ponuditi nadu, a ne bezizlaznost  iz situacije.

MONITOR: Koristi li tehnika koju predlažu Kinezi – dobro je gledati u daljinu i imati dobar pogled sa prozora?

KOPRIVICA: Tehnika je efektna, ukoliko imate pogled sa prozora koji vodi u daljinu. U kineskim gradovima, sa obiljem višespratnica i izraženom vertikalnošću, nije teško naći takav pogled. Karakter naših gradova je drugačiji. U izolaciji bi možda najbolje bilo provesti kvalitetno vrijeme sa porodicom, pokazati pažljivost i saosjećanje, valja ojačati imuni sistem fizičkom vježbom i zdravim navikama, i jednostavno raditi na sebi.

                     Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo