Povežite se sa nama

INTERVJU

TONINO PICULA, POSLANIK  U EVROPSKOM PARLAMENTU, IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU: EU nije pred raspadom

Objavljeno prije

na

Volio bih da Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, uđe u EU do 2024

 

MONITOR: Koliko politika proširenje EU doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka širom Evrope? 

PICULA: Povijest EU je povijest njenog širenja. Kako se širio njezin geopolitički obuhvat i utjecaj, obuhvaćenim je zemljama donosila stabilnost i robustan gospodarski rast. Nema sumnje da je politika proširenja najsnažniji vanjskopolitički alat EU. Jasna perspektiva članstva i njegovih dobrobiti uvjerljiv je poticaj potencijalnim članicama da na sebe preuzmu obaveze provedbe političkih i ekonomskih reformi koje su ulaznica u Europsku uniju.

MONITOR: Šta ukratko znači ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja EU?

PICULA: Nova metodologija sastoji se od šest klastera ili skupova, s tim da se klaster vladavine prava prvi otvara i zadnji zatvara. Također, nova Komisija inzistira na reverzibilnosti, tj. mogućnošću da pregovori mogu nazadovati ako nema napretka. Naglasak jena tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom, a mora teći paralelno s internom reformom Unije. Nužno je da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.  Reforme koje se provode moraju biti nepovratno ugrađene u sustav.

Ideja o klasterizaciji, grupiranju pregovaračkih poglavlja je načelno dobra i ja sam je podržao u Preporukama koje sam kao izvjestitelj predstavio u ime Europskog parlamenta. Međutim, želio bih da ubuduće ne dolazi do klasterizacije članica u Vijeću prema politici proširenja. Treba u tom pogledu smanjiti mogućnost nekih novih strateških iznenađenja.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da nema  proširenja dok se EU ne konsoliduje?

PICULA: Makron je na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, ipak, iskazao puno otvoreniji stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Svakako da su u novoj metodologiji Komisije uvaženi i neki francuski prijedlozi iz njihovog non-papera. Više puta sam naglasio kako je tu prevladala francuska unutarnjopolitička situacija umjesto zajedničkog EU interesa. Pitanje proširenja je desetljećima nepopularno u Francuskoj. Bez obzira na umjereni optimizam, mislim da još nismo dospjeli izvan zone ‘povijesne greške’ učinjene na Europskom vijeću prošlog listopada.

MONITOR: Mnogi tvrde da je EU poslije Brexita pred raspadom…

PICULA: Nikako se ne slažem s takvom ocjenom. Mislim da je snaga EU  uvjerljivo dokazana zadržanim jedinstvom u kompliciranim pregovorima o Brexitu. Taj je proces pokazao i kako je razdruživanje s EU težak proces u kojem su gubici daleko veći za zemlju koja odlazi. Mnogi euroskeptici su utihnuli tijekom proteklih godinu dana. EU nije pred raspadom, ali se mijenja. Birači su nam poslali jasnu poruku na prošlogodišnjim europskim izborima da očekuju od nas  odgovore na mnoge izazove današnjice, poput klimatske krize, ekonomske nejednakosti i nesigurnosti.

MONITOR:Je li Zapadni Balkan prioritet spoljne politike EU?

PICULA: U svojim su nastupnim govorima nova predsjednica Europske komisije Ursula v.d. Leyen i visoki povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell naglasili politiku proširenja kao prioritet mandata. Novu su komisiju nazvali geopolitičkom, a najbolji dokaz tome bit će djelovanje EU u najbližem susjedstvu, odnosno na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da je jugoistok Europe racionalni prioritet nove Komisije, koja želi biti geopolitička, ali je potrebno takve ambicije ostvariti najprije u svom neposrednom susjedstvu.

MONITOR: Kakve promjene očekujete u Hrvatskoj poslije izbora za predsjednika Zorana Milanovića?

PICULA: Hrvatska je dobro upoznata s kohabitacijom, kada predsjednik dolazi iz jedne stranke, a premijer iz druge. To u demokratskom smislu jača državu. Po pitanju vanjske politike, očekujem da ostvari najave iz kampanje, radi na rješavanju neriješenih pitanja sa susjedima i da iskaže snažnu podršku euro integraciji jugoistoka Europe.

MONTOR: Vi ste izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Da li pored vlasti odgovornost za učlanjenje Crne Gore u EU imaju i opozicija i drugi subjekti?

PICULA: S dvostrukim iskustvom zastupnika u nacionalnom i europskom parlamentu, uvijek naglašavam važnost parlamentarne dimenzije politike u demokratskom društvu. Svakako je uloga vlasti primarna, ali težinu ima i uloga opozicije, kao konstruktivnog korektiva vlasti. Reformske procese u smislu jačanja vladavine prava, učinkovite trodiobe vlasti, osiguravanja nezavisnog sudstva i medija ne može se voditi isključivo po principu odozgo prema dolje, već kontinuirani pritisak prema institucijama da budu transparentne i učinkovite mora dolaziti i od građana. U tom procesu svi snose svoju odgovornost.

MONITOR:  Jeste li zadovoljni saradnjom sa akterima na crnogorskoj političkoj sceni?

PICULA: Tijekom nedavnog posjeta Podgorici stekao sam dojam kako su gotovo svi ključni politički akteri u Crnoj Gori usmjereni na postizanje cilja članstva u EU, ali pravi ću sud moći donesti tek nakon šest mjeseci do godine. Do tada ćemo moći vidjeti i kako se razvija dinamika unutarnjih odnosa, odnosno kako će teći pregovaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Otvoren sam za sva pitanja, jer želim dati doprinos što skorijem crnogorskom članstvu u Uniji.

MONITOR: Je li realno da Crna Gora uđe u EU 2025.

PICULA:Godina 2025. je od strane prijašnje Komisije bila naznačena kao indikativna, ukoliko se ispune uvjeti. Novi povjerenik Varhelyi je u nastupnom govoru u Europskom parlamentu istaknuo da mu je cilj da sa barem jednom državom završi pregovore u ovom mandatu, dakle do 2024. Osobno bih volio da se to i ostvari, te da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, taj posao i završi i uđe u EU.

MONITOR:  Ministarstvo kulture Crne Gore je, prosljeđujući medijima analizu Evropske službe za vanjske posloveDezinformacija zaoštrava tenzije između Srbije i Crne Gore, navelo da je EU prepoznala i osudila kampanju dezinformacija i lažnih vijesti kojom se pokušavaju izazvati podjele u Crnoj Gori. Međutim, pojedini crnogorski mediji tvrde da nije tačno da je to stav EU.

PICULA: Na stranicama EUvsDisinfo, čiji je izdavač EEAS, diplomatska služba Europske unije, stoji kako su izvori lažnih vijesti bili „bazirani u Srbiji (od kojih su neki u državnom vlasništvu),  neki u ruskom vlasništvu na srpskom jeziku (Sputnik), a neki su crnogorski news portali. Također su distribuirali nepotvrđen manipulativni sadržaj kojeg su kreirali korisnici društvenih mreža, kao i izjave ruskih, crnogorskih i srpskih političara i predstavnika klera“. Diplomatska služba EU takve ocjene ne daje olako.

MONITOR: Koliko je ruska propaganda opasna po Crnu Goru?

PICULA: U EU godinama svjedočimo pokušajima destabilizacije unutarnjepolitičke situacije u članicama za koje Moskva smatra da spadaju u rusku zonu utjecaja. Ruska propaganda ima, naravno, i veće ambicije. Najveći ruski uspjeh ipak je do sada bio u tome što su se uspjeli prikazati daleko moćnijima nego što je njihova realna težina, ekonomski i geopolitički.

MONITOR: Vi ste uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tražili liberalizaciju viznog sistema za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba? 

PICULA: Liberalizaciju viznog režima tražio sam zbog toga što je Kosovo  ispunilo uvjete koje je EU pred njih postavila. Potrebno je da EU ispoštuje svoja obećanja i vjerodostojno se odnosi prema svojim susjedima. Što se tiče ratnih zločina i nestalih, trajni mir između zemalja iza kojih je nedavno iskustvo rata i tolikih ljudskih tragedija realno je moguć kada žrtve dobiju  imena, a njihove sudbine budu poznate njihovima najbližima. Zajednička je zadaća surađivati na rješavanju sudbine nestalih, a obveza procesuirati odgovorne za zločine.

 

Tramp ugrozio partnerstvo

MONITOR: Koliki je uticaj EU na globalnom  nivou?

PICULA: U najgrubljim crtama: s jedne strane, Kina i Rusija, koje su iznimno važni europski vanjskotrgovinski partneri, imaju vanjskopolitičke agende koje dobrano podsjećaju na imperijalne ambicije prve polovice 20. stoljeća. Nadalje, već trideset godina službeno ne postoji ideološka blokovska podjela, no imali smo čvrsto savezništvo Europske unije i Sjedinjenih Država, kao i savezništvo unutar NATOa, koje je osim ekonomskim interesima bilo vezano konsenzusom oko obrane vrijednosti demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Dolaskom na vlast Donalda Trumpa,  taj konsenzus i ideja partnerstva su ugroženi kao nikada ranije. EU  se nije do kraja interno konsolidirala nakon Velike recesije 2008.-2009., u čemu je i korijen slabosti Unije u cijelosti i njezinih članica da se ulove u koštac s vanjskim uplitanjima i nastavi širiti svoj stabilizacijski utjecaj na najbliže susjedstvo. Nakon svega, utjecaj i snaga EU mjerit će se time koliko će biti u mogućnosti ne samo kao ‘soft’ nego puno više ‘smart power’ krstariti kroz sve te probleme, u isto vrijeme osiguravajući mir i prosperitet svojim građanima.

 

Pozivam na smirivanje tenzija

MONITOR: Koji su najveći problemi u Crnoj Gori kad je riječ o njenom pristupanju EU?

PICULA: Crna Gora je država kandidat punih 10 godina, a pregovori o članstvu traju osam godina. Ostalo je doduše samo jedno poglavlje koje treba otvoriti, ali veći izazov predstavlja kako početi zatvarati već otvorena poglavlja. Područje vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sloboda medija i pravo novinara za siguran rad ostaju pod pojačanim interesom EU.

MONITOR: Koliko Vi možete uticati na to da se neki od tih problema u Crnoj Gori riješe na pravi način?

PICULA: Parlamentarni izbori trebali bi biti održani do listopada, a mi ćemo pažljivo pratiti zbivanja, jer bi daljnje zaoštravanje odnosa u Crnoj Gori, ali i prema Crnoj Gori ugrozilo regionalni mir i suradnju. Kao izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, ponovno pozivam na smirivanje tenzija. Stabilnost na Zapadnom Balkanu, pa tako i u Crnoj Gori ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država i  saniranju podjela unutar pojedinih država. U najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore događa se upravo kombinacija tih napetosti. Konstruktivnim i racionalnim dijalogom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU, dok ih suprotno udaljava od EU.

Veseljko KOPRIVCA

Komentari

INTERVJU

TAMARA MILAŠ, KOORDINATORKA PROGRAMA LJUDSKOG PRAVA CGO: Sistemska posvećenost uspostavljanju zaborava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Usljed očigledne odgovornosti određenih osoba koje  su tada, a i danas, u vrhu političkih struktura ili blizu njih, nije došlo do adekvatnog procesuiranja zločina koji je država priznala tako što je porodicama stradalih isplatila odštete

 

MONITOR:  Prvi put su ministar unutrašnjih poslova, direktor Uprave policije, ministar pravde i ministar rada prisustvovali  obilježavanju deportacije. Što to govori o odnosu vlasti prema ovom zločinu?

MILAŠ: Predstavnici ranijih vlasti su decenijama organizovano ćutali o ovom zločinu koji i danas snažno opterećuje crnogorsko društvo. Međutim, uporno su godinama unazad nevladine organizacije – CGO, HRA i ANIMA – podnosile inicijativu da se ustanovi dan sjećanja, da se podigne spomen- obilježje i da se crnogorska policija izvini zbog svog nezakonitog djelovanja, i organizovali memorijalno okupljanje. Proces je spor, dugo smo bili ignorisani, i to ne samo oko slučaja Deportacija, nego sa svim pojedinačnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori…

Ovogodišnji dolazak nekoliko članova Vlade, uključujući i ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije, na memorijalni skup ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi, predstavlja veliki  iskorak i ohrabrenje da zvanična Crna Gora napokon okreće novi list u odnosu prema ratnim zločinima, a posebno prema žrtvama. Nadam se da konačno ulazimo u period u kojem neće biti zaštićenih i u kojem najteži ratni zločini neće biti zataškavani i pretvarani u monetu za političku demagogiju.

U tom kontekstu, važnim ističem pijetet prema žrtvama i iskreno izvinjenje koje je uputio direktor Uprave policije, Zoran Brđanin, napravivši jasan javni otklon od tadašnjeg postupanja policije. Time je jedan od naših zahtjeva iz inicijative ispunjen, a dobili smo i obećanje od ministra unutrašnjih poslova, Filipa Adžića, da će raditi na podizanju spomenika.

Nadam se da će se ovim stvari ubrzati, da ćemo doći do ispunjenja i ostalih zahtjeva, ali i novog pravosudnog razmatranja ovog slučaja, jer Crna Gora ne smije dozvoliti da pravda i dostojanstveno sjećanje na ove žrtve čekaju još 30 godina.

MONITOR: Tri decenije nakon deportacija da li smo se kao društvo suočili sa tim i drugim zločinima?

MILAŠ: Deportacija predstavlja najstrašniji zločin u više od pola vijeka crnogorske istorije, i dok puna istina ne bude razjašnjena i pravda zadovoljena, ovaj, ali  ostali ratni zločini, će opterećivati i crnogorsko društvo, sadašnje i buduće generacije na mnogo nivoa. Ovakav odnos nesuočavanja sa ratnim zločinima narušava i međunarodni ugled države.

Uslijed očigledne odgovornosti određenih osoba koje su tada, a i danas, u vrhu političkih struktura ili blizu njih, nije došlo do adekvatnog procesuiranja zločina koji je država priznala tako što je porodicama stradalih isplatila odštete. Bili smo svjedoci progona, političkih  i društvenih, svjedoka koji su  govorili o ovom zločinu, a svaki pokušaj obilježavanja mjesta zločina je opstruiran od vlasti. Za razliku od slučaja Kaluđerski laz u kojem su, takođe, stradale izbjeglice koje su potražile utočište u Crnoj Gori, ovdje postoje jasne indicije o učešću tadašnjeg državnog vrha u naređivanju i/ili sprovođenju ovog zločina, i tim je naglašenija potreba da se ovo temeljno ispita i da dobijemo zvanično određenje države.

Sumirajući dosadašnje aktivnosti u slučajevima ratnih zločina, možemo konstatovati da su crnogorske vlasti pokazale sistemsku posvećenost u uspostavljanju zaborava. Činjenice o tim zločinima ne postoje u udžbenicima savremene istorije ni na jednom obrazovnom nivou, nema podrške za projekte nevladinih organizacija u ovoj oblasti, izbjegava se javni dijalog na tu temu, itd. Konačno, o ovom gotovo da ne bi bilo pomena u javnom diskursu da nema napora malog broja NVO i nezavisnih medija da uporno apeluju na adekvatno rješavanje ovih zločina.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Licemjerje nove vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine nakon smjene vlasti, i nula istraga koje su otvorene a povezuju se sa Đukanovićem ili nekim iz njegovog najužeg porodičnog ili kriminalnog okruženja, povici Abazovića i njegovih ministara kako „više nema nedodirljivih“ djeluju licemjerno i jako slično onome što je DPS radio kada je hapšen Svetozar Marović

 

MONITOR:  Alternativa Crna Gora je objavila dokumenta o tome kako je porodica Đukanović navodno nakon pada DPS-a, a neposredno pred formiranje avgustovske Vlade, prebacila preko 100 miliona eura  na inostrane račune. To je Prva banka braće Đukanović demantovala. Kako Vi vidite činjenicu da se od pada DPS-a do danas ne vodi nijedna istraga vezana za porodicu Đukanović?

MILOVAC: Podsjetiću vas da su Đukanovići u oktobru prošle godine, nakon što je MANS objelodanio priču u okviru Pandora papiri istrage, priznali da su formalni vlasnici kompleksne strukture offshore kompanija i porodičnih trastova, da su stvarno vlasništvo krili iza armije advokata i fiktivnih direktora i agenata. Nakon toga smo imali predstavu za javnost u izvođenju bivšeg glavnog specijalnog tužioca (GST), Milivoja Katnića koji je „formirao predmet“ i formalno započeo prikupljanje podataka, za sada bez vidljivih rezultata. Nije poznato ko je preuzeo taj predmet nakon odlaska Katnića iz Specijalnog tužilaštva, niti se novi GST oglašavao tim povodom. To je u potpunosti na liniji sa onim što smo mogli da vidimo, a to je odsustvo i naznaka političke volje ili namjere da se bilo ko u novoj vlasti ozbiljnije pozabavi onim političkim i kriminalnim strukturama koje su u predizbornim kampanjama označavali kao glavne krivce za sveopštu propast crnogorske države, odnosno njene društvene i ekonomske supstance.

Ni iz redova vladajuće URA- e i njenog predsjednika nemamo priliku da čujemo kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu – da će ključni krivci biti procesuirani. Prethodne dvije godine Vlade Zdravka Krivokapića u kojoj je upravo Dritan Abazović bio koordinator službi bezbjednosti i pokušavao da sebe plasira kao „ruku pravde“ u potpunosti su izgubljene zbog toga što je iza formalno javno iskazane političke volje za borbu protiv korupcije, stojao politički marketing Abazovića i njegove partije. Zbog toga danas, dvije godine nakon smjene vlasti, i nula istraga koje su otvorene a povezuju se sa Đukanovićem ili nekim iz njegovog najužeg porodičnog ili kriminalnog okruženja, povici Abazovića i njegovih ministara kako „više nema nedodirljivih“ djeluju licemjerno i jako slično onome što je DPS radio kada je hapšen Svetozar Marović. Svi znamo kako se to završilo.

MONITOR: Kako vidite činjenicu da se u podacima Europola, koji stižu u Crnu Goru i razotkrivaju učešće visokih pravosudnih funkcionera u kriminalu, nema inkriminišućih podataka za one koji su u to vrjeme bili na vrhu piramide moći u Crnoj Gori?

MILOVAC: Ono što se dešava u vezi sa podacima Europola je sasvim očekivano na početku procesa koji želimo da vidimo kao demontažu ključnih poluga jednog totalitarnog režima. Do sada prezentovani podaci upućuju na konkretne i veoma bliske veze između organizovanog kriminala i onih institucija koje bi trebalo da predstavljaju prvu liniju odbrane od kriminala i korupcije. Važno je podsjetiti da je u javnosti prezentovan tek dio podataka Europola i da do kraja ne možemo biti sigurni da li oni ne uključuju i neke pojedince bivše vlasti, uključujući i one koji sada podržavaju manjinsku Vladu Dritana Abazovića.  Vidjeli smo da je GST Katnić saopštio da je SDT razmotrilo podatke Europola još u februaru ove godine i zaključilo da tu nema ništa sporno. Pitanje je da li i u strukturama nove vlasti i novog tužilaštva postoje oni koji za dio podataka Europola smatraju da „nema ništa sporno“. Nakon dvije godine od smjene DPS-a, zahvaljujući političkom avanturizmu prije svega Pokreta URA, otvara se ogroman prostor za sumnju da se neki reformski procesi u Crnoj Gori neće pokrenuti sve dok vlast bude uslovljena političkom podrškom DPS-a u parlamentu. Biće zanimljivo vidjeti šta novo donose presretnuti razgovori preko SKY aplikacije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SONJA BISERKO, HELSINŠKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA BEOGRAD: Rađa se  multipolaran i višekonceptualan svjetski poredak

Objavljeno prije

na

Objavio:

U kom pravcu će se razvijati odnosi SAD-a i Kine u novim okolnostima je najveći izazav novog svetskog poretka koji je u zametku

 

MONITOR: U geopolitičkom kontekstu, kako vidite agresiju Rusije na Ukrajinu?

BISERKO: Agresija na Ukrajinu je dugo pripremena sa ciljem da se obnovi ruska globalna uloga. Imperijalne ambicije Rusije postale su prioritet Putinove politike. Međutim, agresija na Ukrajinu imaće dalekosežne posledice na geopolitičke promene, uz ekonomske i finasijske posledice za koje tek treba da se nađu rešenja.  Džordž Soros je na privrednom forumu u Davosu izjavio, da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla biti ,,početak trećeg svjetskog rata” koji bi mogao značiti kraj civilizacije. Bez obzira na krajnji ishod, rat u Ukrajini će temeljno promeniti bezbednosni okvir Evrope i odnose između Istoka i Zapada. Dakle, ukrajinski rat samo ubrzava promenu geopolitičkog pejzaža koji već duže vremena prolazi  kroz duboku transformaciju. Rađa se novi svetski poredak koji će biti i multipolaran i višekonceptualan. Promena globalne moći dovela je do ogromnih razlika u normama i vrednostima i najednostavnije rečeno svet se deli na liberalni i iliberalni svet. Nakon Drugog svetskog rata imali smo bipolarnost, zatim unipolarnost američke hegemonije i sada je nastupila faza multipolarnosti u nastajanju.  Dva glavna aktera su Kina i Amerika. Menjaju se i bezbednosne strategije. NATO je nakon ruske agresije na Ukrajinu dobio novi smisao. Tradicionlno neutralne zemlje, Švedska i Finska, zatražile su pristup NATO-u. Došlo je do produbljene saradnje  između Rusije i Kine.

Agresija na Ukrajinu već je promenila odnose u Evropi. Unutar EU došlo je do ubrzanja usaglašavanja zajedničkih ciljeva, kao i do svesti o neophodnosti produbljavanja evropske integracije, jer su mnoge barijere bezbednosnoj integraciji otpale zbog ruske agresije. Unutar EU promenjen je i narativ: Postalo je jasno da EU, ukoliko želi da postane relevantni geostrateški faktor, mora da krene putem dublje integracije. Nedavno završena Konferencija o budućnosti Evrope je najnoviji pokušaj da se „produbi“ Unija, sa mnoštvom preporuka za unutrašnje reforme.

MONITOR: Od početka ukrajinske krize, Džozef Bajden nije želeo da govori oštrije o ponašanju Kine u ovoj krizi, ali je ovih dana izjavio da bi SAD intervenisale u slučaju da Kina pokuša da prisajedini Tajvan. Kako i objašnavate iznenadnu Bajdenovu otvorenost?

BISERKO: EU i SAD veoma se paze da ne uđu u sukob sa Rusijom ali na sve moguće načine pomažu Ukrajinu da se suprotstavi ruskoj agresiji. Svesni su slabosti Rusije ali i njene nepredvidivosti. Stalna pretnja nuklearnim oružjem, zatim pribegavanje raznim drugim sredstvima i ucenama  dodatno generišku krizu u svetu zbog blokiranja izvoza ukrajinskog žita kao jednog od najvećih proizvodjača u svetu.  Zapadne sankcije koštaju Rusiju i ona na svaki način raznim ucenama želi da izdejstvuje njihovo ukidanje. Međutim,  pritisak na Putina se pojačava. A  njegov govor za Dan pobede je pokazao da je svestan svih nedostataka ruske vojske ali i javnog mnjenja u zemlji koje će sigurno u neko dogledno vreme iznedriti neke promene i reforme, odnosno vraćanje Rusije u svetsku zajednicu. Teško je predvideti kada će to tačno biti ali ova situacija nije održiva na dugi rok. Diskreditacija Rusije ovim ratom je ogromna.

Amerika je prihvatila politiku „jednu Kine“. Rekla bih da se radi o nespretenoj izjavi u  uzburkanim svetskim odnosima. Odnosi Kine i SAD-a su duboko isprepleteni i sadašnju politiku Bajdenove administracije prema Kini karakteriše kombinacija partnerstva i rivalstva. U kom pravcu će se razvijati u novim okolnostima je najveći izazav novog svetskog poretka koji je sada u zametku. Bajdenova poseta Aziji je inače bila  u funkciji oživljavanja regionalnog trgovinskog pakta koji je predsednik Tramp torpedovao.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo