Povežite se sa nama

FOKUS

TUŽILAŠTVO I POGLAVLJE 23, 24: Vratite nam Ranku

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo ne odmara. Gotovo istovremeno kada je Vlada objavila najnoviji izvještaj Evropske komisije za rezultate u poglavlju 23, 24 – tzv. non paper, stigla je vijest o posljednjoj akciji specijalnog tima – pretresanju advokatske kancelarije Gorana Rodića. Specijalni tužilac je tako opet, valjda slučajno, zakucao na vrata nepodobnih. Rodić je ne samo znao da kritikuje sistem zbog čega nije svojevremno izabran za državnog tužioca, već i rezultate Specijalnog tužilaštva u borbi protiv visoke korupcije i terorizma. Uz sve njegova kancelarija zastupa lidere Demokratskog fronta u slučaju državni udar, kome je specijalni tužilac Milivoje Katnić posebno posvećen.

„Tužilaštvo me još nije saslušalo. Oduzeli su nam telefone i svu tehnologiju. Među dokumentacijom koju su odnijeli nema ničega, a ja prvi put čujem za optužbe protiv mene iz medija. Mislim da je apsolutno jasno o čemu se radi”, kazao je Rodić za Monitor.

U vrjeme dok je Goran Rodić bio nedostupan medijima zbog toga što su mu uzeti telefoni, Vijesti su objavile da Specijalno tužilaštvo protiv pogoričkog advokata vodi izviđaj zbog sumnje da je počinio krivično djelo podstrekavanje na davanje mita. To im je saopšteno u Specijalnom tužilaštvu. Tužilaštvo navodno sumnja da je Rodić od italijanskih državljana, protiv kojih se vodi postupak zbog konsultantskih ugovora A2A, tražio novac da im obezbijedi bolji status u krivičnom postupku. On im je navodno kazao da to može završiti na „balkanski način”, sugerišući da novac treba stići do Mlivoja Katnića. Italijani su navodno sve to potvrdili u tužilaštvu.

Rodić je to demantovao u saopštenju medijima: „Ako su tačni navodi iz medija, prije svega Vijesti, da me italijanski državljani optužuju za podstrekavanje na davanje mita, onda je malo reći da se radi o neistini, već o BEZOČNOJ LAŽI! Motivi za lažno optuživanje mogu se dovesti u vezu sa pokušajem moje diskreditacije i u drugim, javnosti poznatim predmetima, gdje postupam kao branilac. Jedan od ciljeva onih koji meni podmeću sigurno je i ostvarivanje određenih koristi u krivičnom postupku koji se tiče firme A2A i njenih predstavnika”. On je saopštio da nema šta da krije i da stoji na raspolaganju tužilaštvu.

U međuvremenu se oglasio Miloš Komnenić, zastupnik jednog od Italijana koji se pominjao u medijima da ga je Rodić navodno podstrekivao na mito. Komnenić je saopštio da njegov klijent ne samo da nije optužio Rodića za nešto slično, nego i da ga ne poznaje!

„Italijan Flavio Bjanko nikada nije bio zastupan ili savjetovan od strane advokata Gorana Rodića, sa kojim nije imao bilo kakav vid komunikacije jer ga i ne poznaje”, saopštio je Komnenić. ,,U ime moga klijenta želim istaći da je okrivljeni Bjanko, od samog početka postupka na koji ukazujete zastupan isključivo od mene lično, te kolega Vlada Vukovića i Filipa Jovovića. Iz ovih razloga jasno je da moj klijent nije, niti je mogao izvršiti bilo koju vrstu prijave prema navedenom licu dok je predmetnom postupku, a i uopšte nadležnim državnim organima dao izjavu samo jednom i to dana 15. 04. 2016. godine, koja izjava se odnosila na sadržaj krivične prijave protiv njega”, navodi se u reagovanju advokata Komnenića.

Sve se to dešava u zemlji lideru regiona, na pet godina pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. U najnovijem izvještaju EK za poglavlja 23, 24 tako se konstatuje napredak u suzbijanju korupcije, ali doduše primjećuje i ograničeni bilans rezultata tužilaštva.

„Dok je primijećen napredak u uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblasti suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, bilans ostvarenih rezultata je još uvijek ograničen. Ovo naročito važi za pojedine oblasti suzbijanja korupcije, zaplijene i oduzimanja imovine stečene kriminalom, kao i ostvarenih rezultata u pogledu nasilja nad novinarima, trgovine ljudima i pranja novca”, konstatuje se u Izvještaju. Ne piše međutim da kad god poboljšava te rezultate, specijalni tužilac to radi procesima protiv vođinih konkurenata i nepodobnih.

Nakon što je poboljšao rezultate na polju visoke korupcije, hapseći Svetozara Marovića, partijskog političkog konkurenta Mila Đukanovića, Katnić izgleda popravlja statistiku u oblati terorizma i pranja novca pokušavajući iza rešetaka da stavi političke protivnike Đukanovića. Razlika između procesa Marović i onih koje Katnić vodi protiv lidera opozicije su međutim i u tome što je nekadašnji visoki funkcioner DPS-a i sam priznao da je vođa budvanske kriminalne grupe koja je oštetila lokalnu kasu za desetine miliona eura, dok u slučajevima protiv lidera opozicije specijalni tužilac traži njihovo pritvaranje, a da javnosti još nijesu predočeni ozbiljni materijalni dokazi protiv njih. Zbog čega sve dodatno dobija obrise brutalnog političkog progona.

Nakon slučaja državni udar u kom je sa terorizmom doveo u vezu Andriju Mandića i Milana Kneževića, sada je na dnevnom redu Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene kog tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca. Medojević dvadeset godina na političkoj sceni ukazuje upravo na organizovani kriminal i njegovu spregu sa politikom i režimom. Od svih onih na koje je Medojević upirao prstom, Katnić je pranje novca odlučio da istraži u njegovoj stranci. Dok se oslobođenima za pranje novca i organizovani kriminal vraća imovina.

Uprava za imovinu moraće do kraja ove sedmice da vrati imovinu koja je bila zaplijenjena od porodica Kalić i Šarić, piše Dan. U sudskim postup-cima protiv Safeta Kalića, njegove supruge Amine i brata Mersudina, kao i protiv Duška Šarića država je, u cilju provjere zakonitosti sticanja, oduzela imovinu vrijednu više od 40 miliona eura. Kako je dokazano da imovina nije stečena kriminalnim radnjama, a odluke su postale pravo-snažne, Uprava sada mora da vrati tu imovinu.

Početkom septembra prošle godine Viši sud je naredio da se vrati imovi-na Kalićima. Prethodno im je Apelacioni sud potvrdio oslobađajuću pre-sudu. Kalići su se tererilli za pranje novca oko 7,7 miliona eura stečenih švercom narkotika. Dio tog novca, kao i u slučaju Šarić, cirkulisao je Prvom bankom braće Đukanović.

Srećna petogodišnjica pregovora.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Simuliranje reformi

MONITOR: Konferencija koju ove sedmice organizuje CGO zove se Prva petoljetka crnogorskih pregovora sa EU – šta je urađeno, a šta propušteno? Kakvi su rezultati nakon pet godina pregovora?
ULJAREVIĆ: Naši nalazi pokazuju da prvu petoljetku crnogorskih pregovora obilježava živa zakonodavna aktivnost, solidna produkcija strateških dokumenata koji daju određeni okvir za reformske zahvate, otvaranje značajnog broja pregovaračkih poglavlja i posljedično pokretanje procesa unutrašnjih transformacija i urušavanja monopola moći. Međutim, nekoliko faktora podrivaju uspješnost pregovora. Prvo, vidljiv je nedostatak političke volje, što vodi simuliranju reformi u određenim oblastima, poput najčešće pominjanog izostanka rezultata u borbi protiv korupcije. Drugo, nedostatak kapaciteta i nespremnost da se proces učini inkluzivnijim, jer radne grupe za pregovore slabo funkcionišu, značajan je otpor na svim nivoima prema kritički orijentisanim NVO, a lokalni nivo i stručna javnost i interesne organizacije su praktično isključeni iz procesa. Zavodljivu statistiku koja bi trebala da ovo zamaskira najbolje razbija raskorak između velikih i olako datih obećanja i mršavih kapaciteta da se obećano realizuje. Treće, i povezano, nedostatak transparentnosti i efektivne komunikacije procesa prema građanima. Informacije o pregovorima su opskurne, ističe se tehnička priroda, proizvode se na stotine strana građanima nerazumljivih izvještaja, a strategija komunikacije se ne sprovodi ili se to radi na rudimentaran način. Činjenica da smo od 78% podrške članstvu u EU iz jula 2012. došli na 57% u junu 2017. ubjedljiv je dokaz za ovo, i jasno je da proces evropskih integracija vlasti nijesu uspjele da učine opipljivim za građane. Da bi se prevazišli ovi problemi potrebno je proces učiniti inkluzivnijim, komunikaciju unaprijediti, obećavati manje a raditi i realizovati više.

MONITOR: Kako vidite rezultate posljednjeg non paper izvjestaja za poglavlja 23, 24?
ULJAREVIĆ: Za razliku od vladinih izvještaja koji su formalistički i statistički, izvještaji Evropske komisije daju sadržajnu opisnu ocjenu koja se odnosi na kvalitet usklađenosti propisa i kapaciteta institucija da te propise sprovedu, a uključuju i poglede brojnih zainteresovanih strana zbog čega ostaju pouzdaniji izvor. Takav je i ovaj nezvanični radni dokument EK o trenutnom stanju u poglavlju 23 i 24 koji konstatuje učinjeno, ali se ne zaustavlja na pohvali već jasno dijagnosticira dubinski probleme i daje imperativne sugestije.

MONITOR: Putujemo li brzo ili sporo u Evropu? Je li dovoljno dobro sto smo lideri u regionu?
ULJAREVIĆ: Crna Gora ima sumarno prosječnu ocjenu (,,umjerena spremnost”) ili na skali od 1 do 5, jednu trojku, kad je riječ o njenoj pripremljenosti kroz vizuru pregovaračkih poglavlja i na tom nivou ćemo ostati još neko vrijeme. Znači, to što smo i takvi lideri u regionu ne govori o našem uspjehu nego o bremenitoj situaciji u regionu i stoga ovo ne smije da nas uljuljka. Svima nam je jasno da se pod plaštom integracija, nažalost, dešavaju pojave koje nisu evropske, već su odraz klijentelističkih odnosa i činjenice da je ovaj proces neke od ključnih političkih aktera prevazišao jer se u njemu traži mnogo više posvećenosti, teškog rada i specijalističkih znanja nego što to njihovi skromni formati velikih ambicija mogu da ponude. Pregovori sa EU ne mogu da se svedu na puko brojanje otvorenih i privremeno zatvorenih i poglavlja ili promotivne aktivnosti donosilaca odluka, oni moraju biti istinski izraz sazrijevanja društva i otklon od paternalističkih obrisa koje karakterišu društvo. I ako zanemarimo statistiku i formu, na ovu petoljetku treba konstatovati da naš hod ka EU ide daleko sporije nego što bi mogao, ali i pokušati napraviti rezove da se to mijenja.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo