Povežite se sa nama

INTERVJU

Đukanović je za SAD previše vruća roba

Objavljeno prije

na

„Imali smo preko 20 sastanaka koji su bili fokusirani na problematizovanje veza organizovanog kriminala i vrha vlasti oličenog u premijeru Đukanoviću, kao i na potrebu za demokratskim rješenjem krize kroz formiranje prelazne vlade i nove izbore na svim nivoima. Interesovanje za veze crnogorske vladajuće mafije sa terorističkim organizacijama nam je vrlo jasno ukazalo na veliku zainteresovanost u Senatu i Kongresu za razvoj situacije u Crnoj Gori” , kaže u razgovoru za Monitor o nedavnoj radnoj posjeti SAD-u lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. MONITOR: Koliko su američki zvaničnici informisani o političkoj situaciji u našoj državi?
MEDOJEVIĆ: Jako dobro i sada provjeravaju koliko opozicija može biti ozbiljna demokratska alternativa ovom potrošenom režimu. Ovih dana svi ćemo biti pod skenerom od strane administracije SAD, kako bi se razjasnile sve dileme koje administracija SAD ima u vezi strateških prioriteta spoljne politike Crne Gore. Đukanovićev režim je godinama trošio milione poreskih obveznika da bi diskreditovao opoziciju i predstavio je kao antiameričku i antizapadnu. Zato je ova posjeta vrlo važna, jer smo sagovornicima prezentirali čvrsta opredjeljenja opozicije da ne dovodi u pitanje crnogorsku nezavisnost i njeno članstvo u EU. Postoje određene razlike oko članstva u NATO, ali su sve opozicione stranke za to da se građani izjasne na referendumu i da svi poštuju odluku građana.

MONITOR: Kakva je bila reakcija kada ste ih upoznali na rastući kriminal i korupciju u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: Postoji ozbiljna zabrinutost u SAD zbog propusta u akciji hapšenja Darka Šarića. U narednim nedjeljama pritisak iz SAD će rasti i Đukanović će morati da se opredijeli da li želi da sačuva dobre odnose sa mafijom ili sa SAD. Postojeće stanje je neodrživo. Đukanović je potrošio kredite iz 90-tih i pitanje je samo koliko će opozicija biti na nivou zadataka i preuzeti odgovornost za vođenje države. Ova je posjeta, iako je bila radnog karaktera, u jednu ruku istorijska, jer predstavlja početak promjene politike SAD prema aktuelnom režimu i početak njegovog kraja.

MONITOR: Da li su Vaši sagovornici zabrinuti ovim što se dešava u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: Ogromna količina vijesti koje razne strukture administracije SAD dobijaju o vezama mafije i vrha vlasti u Crnoj Gori otvorila je pitanje održivosti pozicije Đukanovića kao saveznika SAD. On je postao previše ,,vruća roba”, i svi pokazuju određenu nelagodu zbog toga što je on, sa takvim hipotekama, i dalje osoba koja komunicira sa SAD. Đukanović troši ogromne pare da preko lobista zadrži pozicije u Vašingtonu, ali on svakim danom postaje politički sve skuplji saveznik. Ni jedan političar u SAD ne želi da ima posla sa narko kartelima i političarem kojeg povezuju sa terorističkim organizacijama kao što je FARC. Ako se tome doda i veza FARC i ruske mafije i snažne indicije da Đukanović preko Milana Roćena održava snažne veze sa ruskim faktorom, a posebno sa kontroverznim tajkunom Olegom Deripaskom, koga mnogi povezuju sa bosovima ruske mafije braćom Černoj o čijim aktivnostima FBI vodi istrage preko deset godina i koji ne mogu da uđu u SAD, onda je slika o zabrinutosti SAD prema dešavanjima u Crnoj Gori kompletna.

MONITOR: Opet ste na premijerskom satu bili meta oštrih Đukanovićevih napada.
MEDOJEVIĆ: Đukanović dobro zna ko nam je pripremio ovu posjetu i da je odrađena profesionalno sa jasnim porukama upućenim ključnim ljudima u Senatu, Kongresu i Stejt departmentu koji kreiraju politiku prema Balkanu. Zato je toliko opterećen, pa primitivnim napadima i uvredema pokušava da osokoli partnere u mafiji i uvjeri ih da je on još garant njihove slobode i ključni američki čovjek u Crnoj Gori. Đukanović kao predsjednik Kriminalne Korporacije zadužen je da obezbjeđuje podršku međunarodne zajednice Vladi, pa samim tim i slobodu od sudskih progona
članovima njegove organizacije koji su optuženi pred sudovima u Bariju, Zagrebu i Beogradu. Ako njegovi mafijaški prijatelji pomisle da SAD traži nove favorite u Crnoj Gori koji nijesu u vezi sa mafijom i koji mogu
garantovati održavanje stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, Đukanovićeva pozicija u Kriminalnoj Korporaciji mogla bi postati ugrožena. Zato se grčevito bori da umiri opasne partnere da je sve u redu u njegovim odnosima sa SAD. Ali, to nije istina. Niko od skoro 100 naših sagovornika nije rekao nijednu riječ u odbrani Đukanovićevog režima. I njima je jasno da je Kriminalna Korporacija na čijem je on čelu ugrozila bezbjednost i strateške interese SAD u regionu.

MONITOR: Na premijerskom satu pokazali ste presudu italijanskog suda protiv premijera Đukanovića. Šta ste time htjeli da poručite?
MEDOJEVIĆ: Pokazao sam pravosnažnu izvršnu presudu broj 49666/04 Vrhovnog kasacionog suda Italije od 28. decembra 2004. godine kojom se traži hapšenje Đukanovića, kao šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta i pranjem novca. Ovom presudom Đukanoviću se ne priznaje imunitet koji je imao kao Predsjednik države članice SCG i označava se kao opasan kriminalac koji koristi funkciju za uništavanje dokaza, uticaj na svjedoke i podršku kriminalnoj organizaciji kojoj je šef. Ova presuda se poklapa sa početkom intenzivnijih aktivnosti DPS-a na planu nezavisnosti. Do tada je Đukanović bio vrlo uzdržan po tom pitanju. Kada mu je njegov advokat Tućilo prezentirao da ga čeka zatvorska kazna od 40 godina ako ne bude premijer ili predsjednik nezavisne države, on je odlučio da krene u taj projekat. Na svima nama koji smo se borili za nezavisnu i demokratsku Crnu Goru kada je Đukanović bio velikosrpski fanatik i ratni huškač, stoji ne manja odgovornost nego 92. godine kada smo pjevali ,,Oprosti nam Dubrovniče”.

MONITOR: Hoćete da kažete da je ugrožen opstanak države Crne Gore?
MEDOJEVIĆ: Država Crna Gora i njeni narodi moraju smjenom ove vlasti i postizanjem unutar crnogorskog istorijskog dogovora o slobodi i demokratiji, pokazati da je Crna Gora istorijski utemeljen, potreban, optimalan, održiv projekat. Ako Đukanović bude i dalje državu stavljao u funkciju odbrane članova svoje Kriminalne Korporacije i povećavao represiju i nasilje, ugroziće temelje te države. Zato pozivam sve one koji su kao i ja od 1990. godine sanjali san o nezavisnoj i demokratskoj Crnoj Gori, državi svih njenih građana i pomirenih naroda, koji su širom svijeta zabrinuti za stanje u domovini, da nam se pridruže u istorijskoj borbi za spas, dostojanstvo i čast Crne Gore. Nastavak vladavine Kriminalne Korporacije može potkopati temelje države i dovesti njen opstanak u pitanje. Na referendumu 21. maja 2006. dogovorili smo se u KOJOJ državi želimo da živimo, a sada treba da se izjasnimo u KAKVOJ državi želimo da živimo. Siguran sam da uprkos ogromnim količinama političkih i ideoloških narkotika, kojima smo kontaminirani u proteklih 20 godina, imamo još državotvorne vitalnosti da jasno kažemo: ,,Nije ovo mafijaško leglo, već junački MONTENEGRO”.

MONITOR: Da li opozicija definitivno zajedno izlazi na izbore?
MEDOJEVIĆ: Zemlja je u dubokoj političkoj, ekonomskoj i bezbjednosnoj krizi. Vlada je izgubila kontrolu nad situacijom i, praktično, niko ne upravlja zemljom. Opozicija mora pokazati odgovornost i prevazići svoje razlike i uspostaviti dugo očekivano jedinstvo. Sada su i SNP I NOVA demokratske partije koje priznaju realnost nezavisne Crne Gore i bore se za demokratske promjene režima. Potpisali smo izjavu o jedinstvenom nastupu prema režimu, izbornom zakonodavstvu i učešću na izborima. Pažljivo pratimo situaciju sa organizovanim kriminalom.
Crna Gora je puna plaćenih ubica i bosova mafije koji u ovoj vlasti prepoznaju zaštitnika i partnera, tako da imaju vrlo snažan motiv da učestvuju na izborima na strani režima. Bilo kao finansijeri, bilo kako dio mreže pritisaka i ucjena građana. Prema našim informacijama, trenutno se i Darko Šarić i Cane Subotić nalaze u Crnoj Gori, zajedno sa svojim članovima Kriminalne Korporacije.

MONITOR: Zašto mislite da možete pobijediti vladajuću koaliciju, kada vlast sve kontroliše u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: Ogromna većina građana je protiv DPS-a. Na fer izborima zajednička lista opozicije bi glatko pobijedila. Ipak, treba da dobro procijenimo uslove pod kojima će se izbori održati i da zajednički donesemo odluku. PZP i ja lično smo bili za bojkot izbora i organizovanje demonstracija sa ciljem da padne Vlada i da se formira prelazna vlada koja bi stvorila uslove za prve poštene izbore i napravila zaokret od tajkunske ekonomske politike. Sada djelujemo zajedno sa SNP i NOVOM i zajednički ćemo procijeniti situaciju i donijeti odluku.

Pritisak na SDP

MONITOR: Šta mislite, s obzirom na ,,svađe” između SDP-a i DPS-a, da li će socijaldemokrate napustiti Vladu?
MEDOJEVIĆ: Distanciranje SDP-a od nekih odluka DPS-a i Đukanovića je prije svega posljedica međunarodnog pritiska. SDP je mnogo senzitivniji na signale iz SAD i EU nego DPS i rekao bih da oni pokušavaju da naprave distancu od Đukanovića koji je sve više prepoznat kao šef Kriminalne Korporacije. To ne znači da će se brzo desiti pad Vlade, ali ni to nije isključeno ukoliko Đukanović nastavi da ignoriše međunarodne obaveze. Svaki dan sakrivanja Šarića i Subotića u Crnoj Gori povećavaće pritisak međunarodnih faktora na SDP da povećava pritisak na Đukanovića sve do izlaska iz Vlade.

Spriječiti haos

MONITOR: Da li ste sa američkim sagovornicima razgovarali o skorom odlasku s vlasti premijera Đukanovića?
MEDOJEVIĆ: Posebno smo istakli opasnost od eskalacije nasilja u Crnoj Gori, jer je nezadovoljstvo građana politikom njegove Vlade sve veće. Lica sa Interpolovih potjernica i plaćene ubice slobodno šetaju Crnom Gorom i spremni su da podrže Đukanovića na bilo koji način, jer je ostanak Đukanovića na vlasti jedini garant da će i dalje biti na slobodi. Bosovi mafije koji su na potjernicama ili će uskoro biti na njima, neće mirno gledati Đukanovićevo povlačenje i dolazak demokratske vlade. Zato smo pozvali SAD da se uključi u proces mirne transformacije vlasti. Izrazio sam bojazan da će bez njihovog učešća, kao i EU, mafija na vlasti biti spremna da upotrijebi silu kako bi sačuvala posljednje sigurno utočište u Evropi. U komunikaciji koju smo nastavili ovih dana, razjasnićemo naš predlog prelazne vlade i odlazak Đukanovića sa političke scene, kao preduslov mirnoj tranziciji vlasti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Račun tek stiže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada premijera Milojka Spajića imaće čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika

 

 

MONITOR: Desila se i rekonstrukcija Vlade. Vlada će imati 26 ili 27 ministarstava. Šta smo dobili?

MILOVAC: Mislim da nakon onoga što smo vidjeli u Skupštini, malo ko danas može reći da je rekonstrukcija vlade okončana njenim unaprijeđenjem. Ogromna većina kadrova koja je postala dio izvršne vlasti nije donijela znanje već potrebu da se zadovolje prije svega partijski interesi za jačanjem uticaja na crnogorskoj političkoj sceni.

Nema ni slova o tome zašto je bio potreban ovoliki broj ministarstava, zašto su neki resori razdvojeni, a drugi novouspostavljeni. Stiče se utisak da su resori postali samo brojke koje je trebalo podijeliti između konstituenata nove većine, a tamo gdje ih nije bilo –  izmisliti.

Umjesto ozbiljne analize kako će se novi saziv vlade odraziti na kvalitet života građana i dalji napredak u procesu evropskih integracija, od premijera smo dobili istrošenu priču o nekakvom pomirenju po nacionalnom ključu, kao garantu uspjeha na svim poljima, od ekonomskog do borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nažalost, takva retorika nas vraća u prošlost kada se u nedostatku valjanih argumenata, poseže za obrazloženjima koja ne korespondiraju sa onim što se pokušava predstaviti kao građansko društvo. Smatram da smo previše puta vidjeli da se odsustvo znanja i kompetencija maskiraju pripadnošću određenoj etničkoj grupi i normalizuje da takav kadar u vršenju vlasti predstavlja “svoj narod”, a ne javni interes.

Teško je pronaći bilo koje smisleno obrazloženje za ovako “skrojenu” Vladu Crne Gore, koja će nesporno počivati na partijskom interesu onih koji je čine, a sastav će konstituentima ostaviti dovoljno takozvanog ucjenivačkog potencijala.

Vlada premijera Milojka Spajića će imati čvrstu podršku parlamenta, uz cijenu za koju mi kao građani još uvijek ne znamo koja je i kolika.

MONITOR: Koliki je potencijal rekonstruisane vlade  za reforme  koje nas očekuju nakon dobijanja IBAR-a?

MILOVAC: Naše iskustvo u posljednje četiri godine govori u prilog tome da smo nakon svake smjene vlasti poslije 2020. godine imali dodatno usporavanje reformi, uz opravdanje da je potrebno da se sistem konsoliduje, pa sve do toga da su kompletni zakoni povlačeni iz procedure samo iz razloga što ih je radila prethodna vlada. Kao što sam rekao, rekonstrukcija nije donijela novi kvalitet niti novi potencijal koji bi trebalo da Crnu Goru pogura ka Evropskoj uniji. U tom smislu, teško možemo govoriti o rekonstrukciji, već prije svega o kreiranju dodatnog prostora za političke kadrove koji će u pojedinim sektorima radije doprinjeti usporavanju tog procesa, nego njegovom ubrzavanju.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Protiv smo uvođenja dva minimalca

Objavljeno prije

na

Objavio:

USSCG zahtijeva zadržavanje jedinstvene minimalne zarade i odustajanje od koncepta dvije minimalne zarade u zavisnosti od školske spreme

 

 

MONITOR: Premijer kaže da je bilo dogovora sa socijalnim partnerima oko nove fiskalne strategije. Kako su tekli ti pregovori i da li ste dali saglasnost za ovaj program?

KEKOVIĆ: Kako smo ranije obavijestili javnost, Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), u svojstvu socijalnog partnera, nije dala saglasnost na model koji preferira Vlada za realizaciju Programa Evropa sad 2 (ES2). Naime, na sastanku Izvršnog odbora USSCG sa predsjednikom Vlade i njegovim saradnicima, održanom dan prije objave Nacrta fiskalne strategije, saopštili smo Vladi da USSCG u potpunosti podržava napore Vlade da kroz ES2 poveća minimalnu zaradu na 700 eura, a prosječnu zaradu na 1.000 eura. Istovremeno, saopštili smo Vladi da je jedinstven stav IO USSCG da ne podržavamo da se Program ES2 realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje, kao ni uvođenje  dvije minimalne zarade.

USSCG je dijalog i pregovore na ovu temu predviđala kao kontinuirani proces koji će dovesti do dokumenta koji bi bio produkt konsenzusa socijalnih partnera i Vlade. U praksi smo, međutim, imali ukupno tri sastanka na kojima smo informisani, načelno, o dokumentu koji je već kreiran i u vezi sa kojim, očito, nije bilo prostora za pregovore, već samo za iznošenje predloga koji nijesu (usljed nedostatka vremena) ni bili razmatrani. Stoga će USSCG, kako smo to najavili predsjedniku Vlade na poslednjem sastanku, kroz proces Javne rasprave nastaviti da se zalaže za model koji preferira.

MONITOR: O kakvom modelu je riječ? 

KEKOVIĆ: Ključna razlika ogleda se u našem nastojanju da se povećanje minimalne zarade, pa i prosječne zarade, ne postiže na uštrb sredstava po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Stoga naš model (zasnovan na proklamovanom konceptu ES2 da će svi zaposleni dobiti 25 odsto uvečanje zarade) ne podrazumijeva ukidanje dijela dopinosa za PIO. Time se garantuje održivost Budžeta Fonda PIO, stabilnost penzionog sisitema što, u perspektivi, stvara prostor njegove potpune održivosti na bazi doprinosa (posebno u svijetlu očekivanog povećanja osnovice na koju se obračunava stopa doprinosa).

Razlika u modelima se, nadalje, ogleda u tome što USSCG predlaže da do povećanja (svih) zarada u prosjeku 25 odsto dođe na način što će socijalni partneri, uključujući i Vladu, pristupiti izmjeni Opšteg kolektivnog ugovora koji definiše elemente osnovne zarade i tim izmjenama predvidjeti povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 120 eura (bruto) i povećanje koeficijenta složenosti poslova po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja (školske spreme). Osim što je ovo jedini, logičan i razuman put za povećanje zarada, to je i nužan kako bi se zarade u realnom sektoru približile zaradama u javnom sektoru što je, kako smo shvatili Program ES2, trebalo da bude zajednički cilj.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

JOSIP JURATOVIĆ, ŠEF ODBORA BUNDESTAGA ZA SARADNJU SA ZAPADNIM BALKANOM: I EU mora promijeniti  pristup Zapadnom Balkanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manipulaciji nacionalizmom. Regionalno umrežene demokrate jedini na demokratskim principima, istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU. Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU,  ne zbog EU nego radi sebe. To može uspjeti samo ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU

 

 

MONITOR: U jednom skorašnjem intervjuu, primijetili ste da je, izgleda, pitanje nacionalnog identiteta u Crnoj Gori važnije od uslova u kojima građani/ke žive. Tada ste rekli da su kompromis i dijalog metod, ali i da su potrebne „istinske demokrate“ za prave promjene. Za Vas česti izbori nisu rješenje. Jeste li, u nečemu. u međuvremenu, promijenili mišljenje?

JURATOVIĆ:  Ja sam i dalje tog mišljenja jer sam svjestan činjenice da u svim strukturama Crne Gore, političkim strankama i institucijama, manje-više postoje istinske demokrate. Kojima je cilj služiti narodu koji ih je tamo postavio a ne ličnim interesima i političkim ideologijama. Upravo ti ljudi su neophodni za budućnost Crne Gore koji su spremni na demokratski način tražiti dijalogom i kompromisom rješenja za dobrobit svih građana. Oni se takodjer moraju umrežiti sa svim demokratama  u regiji zapadnog Balkana kako bi lakše krenuli putem EU. Osim toga, mišljenja sam da i EU mora konačno mijenjati svoj pristup prema zapadnom Balkanu, i kroz Višegrad II raditi na tome da se zapadni Balkan konačno osposobi tako da se u dogledno vrijeme poštivajući medjusobni suverenitet u bloku uključi u EU. Dakle, dosadašnji regata princip se pokazao kao neučinkovit jer daje previše prostora manupulaciji nacionalizmom . Samo  regionalno umrežene demokrate,  na demokratskim principima,  istinskim dijalogom i kompromisom mogu voditi svoje zemlje u EU.

MONITOR: Crnogorski premijer Milojko Spajić je, pred očekivanje IBAR-a, boravio u aprilu Berlinu i više puta u Briselu. Kancelar Olaf Šolc je, prilikom susreta sa Spajićem, izjavio da je Crna Gora sljedeća država Zapadnog Balkana koja će ući u EU. Može li se iz toga izvesti poseban podstrek koji Njemačka daje Crnoj Gori i ako on postoji – koliko je važan za crnogorski skoriji prijem u EU?

JURATOVIĆ: Činjenica je, da je Crna Gora u svojim pretpristupnim procesima najdalje došla po pitanju pristupa EU. Nažalost je u posljednjih par godina stagnirala ali je još uvijek najbliže cilju. Toga je i EU poprilično svjesna pa se odlučila intenzivnije pomagati Crnu Goru na njenom putu u EU.

MONITOR: I predsjednik Savjeta EU, Šarl Mišel, pomenuo je 2028. kao godinu mogućeg prijema Crne Gore u EU. S tim u vezi, koliko će biti važno djelovanje „IBAR zakona“ odnosno tzv. pravne države, kao kriterijum za prijem?

JURATOVIĆ: Garancije za ulazak u EU nema, Crna Gora mora ispuniti sve uslove za ulazak u EU i to ne zbog EU nego radi sebe, a to može  uspjeti ako će se konačno početi baviti zadacima kako bi institucionalno i društveno politički uskladili zemlju sa EU. Akcionizmi poput  Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, te nacionalno i ideološko prepucavanje samo otežavaju taj proces pristupa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo