Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAVNI SUD O POSLANICIMA: Dirigovana sloboda

Objavljeno prije

7 godina

na

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudijama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo

 

Zahvaljujući odluci Ustavnog suda poslanik Nebojša Medojević ,,izvađen” je iz zatvora, a njegov kolega Milan Knežević koji se od ,,stavljanja” u zatvor štitio boravkom u zgradi Skupštine Crne Gore mogao je da ode kući. To je kraj jedne od bezbroj rundi kojom se sudstvo u Crnoj Gori obračunava sa političkim protivnicima, Demokratskim frontom, prije svih. Istovremeno, moglo bi se govoriti o kraju prava, kao takvog, u ovoj državi.  Ostaje kao nekadašnje zemlje koje su poharali osvajači zgaženo, zapaljeno i na kraju posuto solju, da zadugo ne nikne.

Tokom 13 dana koliko je Medojević proveo u zatvoru, a Knežević u Skupštini, ljudstvo u Crnoj Gori bilo je u prilici da sazna suptilne razlike između pritvora, zatvora i stavljanja u zatvor. Sve to da bi se opravdalo to što je poslanik, da bi bio ispunjen nečiji čef, stavljen iza rešetaka kao kriminalac. Proslavio se VIši sud objašnjenjem:  ,,Radi se o svjedoku, a ne o okrivljenom i o stavljanju u zatvor, a ne o pritvoru, zbog čega nijesu primjenjene odredbe vezane za imunitet”. O tome da je riječ o kršenju suštine postojanja odredbe Ustava o imunitetu poslanika, već je sve napisano. Malo je vjerovatno da Viši sud ima baš toliko smisla za nijanse, ali,  iako nehotice, utrefili su volju nalogodavca – stvari se ,,stavljaju”, a ne ljudi, oni su poslanika sveli na stvar.

Ustavni sud je, iako je njegova odluka dovela do oslobađanja poslanika do daljnjeg, samo nastavio u istom pravcu. Uvaženi suci nijesu se usudili da ukinu rješenja Apelacionog suda, već su riješili da razmotre ustavnost odredbe člana 119 stav 2. Zakonika o krivičnom postupku u dijelu koji glasi: ,,a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

U saopštenju sa XXVI sjednice Ustavnog suda Crne Gore piše da je, pod jedan, donijeto rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti tog člana ZKP-a. Pod dva,  Ustavni sud je donio rješenje da se ,,obustavlja izvršenje” odluka Apelacionog i Višeg suda i nalaže da se ,,odmah, po dobijanju ovog rješenja, bez odlaganja obustave prinudne mjere zatvaranja N.M. i M.K.”.

,,Obustava izvršenja” traje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore ustavnosti spornog člana ZKP-a.

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudjama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo.

Akcija za ljudska prava pozdravila je činjenicu da je Medojević na ovaj način oslobođen i da poslanik Knežević neće biti uhapšen, ali i ukazao da ključna pitanja zatvaranja poslanika zbog odbijanja da svjedoče ovim nisu riješena, niti je izvjesno da će u ovom postupku pred Ustavnim sudom biti riješena.

,,HRA smatra da Ustavni sud ne bi smio da na ovaj način odloži ili onemogući i hitno odlučivanje o ustavnim žalbama poslanika, koje se bave pitanjima nezakonitog i neustavnog postupanja Višeg suda i Apelacionog suda prema poslanicima u postupcima u kojima im je određen zatvor, i posebno tumačenjem opsega poslaničkog imuniteta”, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

U spornom članu Zakona o krivičnom postupku piše: ,,Ako svjedok dođe i, nakon što bude opomenut i upozoren u skladu sa članom 113 stav 2 ovog zakonika, odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do 1.000 €, a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

Takve odredbe u zakonima po svijetu su, kažu upućeni, sasvim uobičajene.

U Zakoniku o krivičnom postupku Srbije piše: ,,Ako svedok dođe, pa pošto je upozoren na posledice odbije bez zakonskog razloga da svedoči, sud ga može kazniti novčano do 150.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoči, može ga još jednom kazniti istom kaznom”.

Hrvatski Zakon o kaznenom postupku propisuje: ,,Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće, bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana”.

Zakonski osnov je tu, mogli su i u susjedstvu zatvarati ljude, uz malo kreativnog tumačenja, i za ono što izgovore u kafani, kamo li u parlamentu. Samo se to, prosto, ne radi. I baš će biti zanimljivo šta će crnogorski Ustavni sud sad da uradi sa parčetom člana zakona koji, sam po sebi, zapravo nije sporan.

O postupku Ustavnog suda svjedoči i zadovoljstvo premijera Duška Markovića. ,,Današnja odluka Ustavnog suda potrvđuje zakonitost rada Višeg i Apelacionog suda i zakonitost njihovih odluka. Dakle, stavovi Demokratskog fronta i njihovih advokata, da je ta odluka nezakonita je pala u vodu… Možda će biti potvrđena ustavnost stava 2 člana 119, a možda neće. Dakle, današnja odluka Ustavnog suda dala je puni legitimitet redovnim sudovima, djelovanju Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdila kredibilitet Ustavnog suda“, kazao je premijer. Nije primijetio samo da Ustavni sud, kao i svi drugi koje je pomenuo, nije odlučivao – nego slušao.

Usput, dan ranije, Marković, po struci pravnik, tvrdio je kako je rješenje sudova o stavljanju u zatvor ,,u svakom slučaju zakonsko”, a da se ,,može voditi polemika da li je Ustavno”.

Iz izvora bliskih režimu dolaze vijesti da je vlast popustila zato što joj je važno da se nastavi dijalog o izbornim zakonima u parlamentu. Iz Demokratskog fronta vraćanje u Skupštinu ne pominju. Trenutno su odlučni da će i dalje organizovati proteste. Kažu da je ova “mala pobjeda” pokazala da se puno toga može postići kada se ujedine opozicija, građani, civilni sektor, intelektualci.

Na protestu ispred Skupštine predsjednik DF-a Andrija Mandić kazao je da  Demokratski front želi da, vaninstitucijalnim putem, zajedno sa ostatkom opozicije, sruši Vladu Duška Markovića.

,,Pozivamo sve opozicione partije, lidere opozicionih partija da se dogovorimo. Pozvaćemo ih sve da sjednemo zajedno, bez uslova, ali svi moramo biti za istim stolom. Tema: kako Crnu Goru odbraniti od DPS-a, kako da se oslobodimo od korumpiranog sudstva i tužilaštva? Zajedno ćemo sa vama, opozicionari, vaninstitucionalno, uspostaviti ključni zahtjev, da Vlada podsnese ostavku. Jedini naš cilj je to, kako bi se formirala nova vlada. Ne želimo vlast na ulici. Treba nam nova vlada i fer i demoratski izbori”, kazao je jedan od čelnika Fronta Predrag Bulatović.

Nije to nikakav nov recept, znaju i u DF-u. Izvori Monitora iz tog saveza primjećuju da nijesu velike šanse da zaista počnu da rade zajedno sa, na primjer, Demokratama. Kažu da se upravo objavljeni rezultati CEDEM-ovog istraživanja po kojem DF ima podršku desetak, a Demokrate oko 20 odsto građana, netačni i da DPS-u koriste da se Demokrate osjete jačima nego što jesu i odbiju saradnju sa DF-om.

 

Kad se počelo govoriti o formiranju radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva mnogi su mislili da je rano. Na pragu je 2019, već naredna godina je izborna. Otezanje stvari mjesecima, sve dok ne postanu besmislene, uža je specijalnost ove vlasti. U međuvremenu, uvijek mogu naći način da svakoga ,,stave” gdje im je volja i da rade šta im je volja. Takva nam je demokratija.

 

MARINA MEDOJEVIĆ: Institucije s kapuljačom

 

Sa Marinom Medojević vodili smo razgovor u ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što je Neboša Medojević po drugi put iz ZIKS-a prebačen u Klinički centar, a dva dana prije odluke Ustavnog suda.

MONITOR: Kakvo je zdravstveno stanje Vašeg supruga?
MEDOJEVIĆ: Pregledala su ga četiri doktora i smatraju da je ozbiljno narušio zdravlje, pogotovo što ima visoki pritisak. Znajući Nebošu da ništa neće reći, pokušala sam da doktorima ukažem na porodičnu anamnezu da su njegovi bliski rođaci umrli od srčanog i moždanog udara.

MONITOR: Da li su Vam dozvoljene posjete?
MEDOJEVIĆ: Po zatvorskim pravilima imamo dvije posjete mjesečno, i jednu vanrednu. Ali kako je nama ovo sve bilo iznenada mi smo sve to iskoristili. Tako da sada nemamao nikakvog kontakta.

MONITOR: Imate li neki kontakt u ZIKS-u ili sa ljekarima?
MEDOJEVIĆ: Ne. Na moj zahtjev sam tražila doktorku i rekli su mi da nije tada na poslu. Htjela sam da ih upozorim na porodičnu istoriju bolesti, jer znam njega da o tome neće pričati i da je za njega uvijek sve odlično. Kasnije je doktorka došla i upozorila sam je kakve genetske predispozicije ima, a ona mi je rekla da je pod video nadzorom 24 časa. Naglasila je da se samo u slučaju smrtne ugroženosti odvodi u KCCG. Zamislite kad vam to kaže doktor i poslije vi čujete da su njega poveli u KCCG.

MONITOR: Uspjeli ste da ga vidite u KCCG?
MEDOJEVIĆ: Ne, ne daju. Samo sam sa doktorima i sestrama pričala. Takva su pravila, kažu. Da je to neko ko je uradio neki prekršaj pa se i porodica nekako spremi i očekuje to. Ovako umirujem djecu, a ništa ne znam. Pravila su tamo striktna.

MONITOR: Je li bilo nekih najava da će se desiti hapšenje?
MEDOJEVIĆ: Dan prije nego što je uhapšen on mi je rekao da je, dok ga je kolega vozio kući, vidio dva čovjeka u kapuljačama koji su ga pratili. Kada je došao do naše zgrade i krenuo ka ulazu oni su ga i dalje pratili, on je uzeo telefon da ih slika i pitao ih šta hoćete, oni su pobjegli. On je sjutradan pisao zvaničnicima. Pitali smo se ko su ti ljudi, s obzirom na to da stalno priča o opasnim stvarima o kriminalu i korupciji. U meni je to probudilo sjećanje od prošle godine kada nam je policija upala u stan, bili smo ja i ćerka. Četa policije, unutra, ispred zgrade, razne ekipe. Taj stres mi se vratio sa ovim.

MONITOR: Kako ste saznali da je uhapšen?
MEDOJEVIĆ: Zabrinula sam se to veče kada je Nebojša na Fejzbuku objavio sliku ljudi sa kapuljačama. Onda sam u Skupštini vidjela kako insistira da mu objasne ko su ti ljudi. Uplašila sam se i poslala mu poruku da traži obezbjeđenje do kuće, jer nema ni vozača ni tjelohranitelja, da ga neko zaštiti da dođe kući. Više sam se plašila da su to neki kriminalci, eto naivno, nisam vjerovala da imamo te ljude sa kapuljačama koji rade za državu. Kada se Skupština završila poslao mi je poruku – dolazim. Prolazi vrijeme njega nema. Evo sada ne mogu da se sjetim ko me zvao i rekao mi – Marina, izgleda da su Meda poveli u Spuž. Poslije nekog vremena javlja mi se Nebojša, sa nekog nepoznatog broja – Samo da ti kažem ja sam u Spužu. Nisam znala što da radim. Kasnije mi je Slaven pričao kako je sve bilo.  Kada sam bila kod Nebojše u posjeti kazao mi je da su mu dali neki papir ali da to nije nalog za hapšenje, i da na tom papiru ne piše ništa. On ih je pitao – imate li nalog za hapšenje, a oni su mu rekli – vjerujte, sve je po zakonu.

MONITOR: Kako su izgledale te posjete, ima li kakvog razočarenja?
MEDOJEVIĆ: On je čovjek koji sve ovo radi iz uvjerenja. Borio se za Crnu Goru kada je malo ko bio na toj strani, tada su bili izdajnici. Vjeruje u svoju ideju i nije pokoleban. On je mene tješio, kada sam ga posjetila u zatvoru.

MONITOR: Kako vi kao porodica sve ovo preživaljavate?
MEDOJEVIĆ: Da li se sjećate da su moga sina sa 15 godina izbili pripadnici zagoričkog klana. Zato što je tata mnogo pričao. Pa se to pokušalo zataškati. Kada smo otišli u MUP ispitivala su ga tri inspektora. Tek nakon višesatnog isljeđivanja otišli smo u Hitnu.

MONITOR: Vodite NVO Banka hrane, a iako ste ekonomista nikada, za razliku od mnogih poslanika vlasti ali i opozicije, nijeste uspjeli da nađete posao.
MEDOJEVIĆ: Imam diplomu Ekonomskog fakulteta i intenzivno tražim posao, i evo sam već preko 25 godina na birou rada.  Volim da radim i da sam od koristi. Otuda i to sa Bankom hrane, sada će u januaru biti devet godina od kada smo počeli. Do sada smo obišli  više hiljada siromašnih porodica u Crnoj Gori. Ali, ispada da sam ja kolateralna šteta muževog bavljenja politikom. Jednom mi je i sam Nebojša rekao da više ne šaljem CV i molbe za posao na razne adrese, da mi se ne smiju. Jedna mi je savjetnica prije par godina i rekla da bi mogao i suprug da kaže kakvu lijepu riječ za mene. Pa da dobijem posao. Odgovorila sam joj da ne mislim da neko meni treba da hvata vezu, a da moj muž misli da on treba da ukazuje na anomalije društva i bori se protiv njih, da se stanje popravi. Ona mi je na to kazala – on je odabrao prioritete.

MONITOR: Svako sam bira prioritete.
MEDOJEVIĆ:  Nebojša se borio za ovu zemlju, pored ostalog i da bi njegova djeca ovdje živjela bolje. A djeca se školuju u inostranstvu i to zato što su odlični đaci i dobili su stipendije. A ja sada kao majka nikad im ne bih preporučila da se vrate. I to jako boli. Udaranje, šamaranja. Ja sam bila na aerodromu kada ga je taj čovjek udario i kada je uzeo metalnu šipku i htio da Nebojšu i njome udari, da mu glavu razbije. Tada je, srećom,  reagovalo obezbjeđenje. Na suđenju se nasilnik naravno kajao. A ja sam mu tražila oči samo da ga pogledam. Zabio je glavu u koljena, samo da me ne pogleda u oči. Isto tako na suđenju kada su mi sina prebili – njihovi advokati, njih pet, provocirali su ga i postavljali mu nezgodna pitanja. A ja sam sa njim bila jer je maloljetan. U jednom trenutku se sin okrenuo prema meni i pitao me: Majko: – jesmo li mi što krivi? Sada i ja pitam – jesmo li mi kao porodica što skrivili?

 

Ponižavanje

Ovom prilikom, posljednje poniženje za porodicu Medojević vlast je priredila to što, ni u ponoć u srijedu, desetak sati nakon što je objavljena odluka Ustavnog suda, Nebojša Medojević još nije pušten iz zatvora. Poslije jedan sat je stiglo objašnjenje da pošto je Medojević osuđen dva puta po dva mjeseca, jedno od tih rješenja nije usklađeno sa odlukom Ustavnog suda. Medojević je iz ZIKS-a pušten tek u 2 sata poslije ponoći.

Miloš BAKIĆ/Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije

6 dana

na

5 Jula, 2025

Objavio:

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se  interes građana

 

 

Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje  privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.

Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.

Na plažama vlada  haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.

Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.

Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.

Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.

„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.

Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim,  standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih,  tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.

Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju.  Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.

Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.

U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.

Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.

Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.

Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.

Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.

Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe  zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.

Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.

Gdje nema  ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije

2 sedmice

na

27 Juna, 2025

Objavio:

Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima

 

 

Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.

Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.

Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.

“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.

Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.

Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.

“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.

U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.

„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović  na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.

Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje  ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.

Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.

„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.

Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.

„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.

Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.

“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.

Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.

Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.

“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.

Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao 

Objavljeno prije

3 sedmice

na

20 Juna, 2025

Objavio:

Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada

 

Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.

,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje  bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.

U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet,  2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski  i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).

,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.

Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je  neophodno  da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.

UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.

,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu.  Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.

Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim  fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.

I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu  da upisna politika  još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.

,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom.  Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.

Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.

U Uniji  insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi  prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.

Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.

Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet.  Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.

Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.

Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.

 

UNIVERZITET CRNE GORE

 2023 2024 PLAN ZA 2025
ARHITEKTONSKI FAKULTET 52 61 50
BIOTEHNIČKI FAKULTET 95 72 155
EKONOMSKI FAKULTET 335 326 390
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET 248 264 330
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI 13 14 35
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI 31 34 48
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA 141 140 140
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE 96 91 120
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO 123 93 150
FILOLOŠKI FAKULTET 171 143 230
FILOZOFSKI FAKULTET 247 255 330
GRAĐEVINSKI FAKULTET 81 92 110
MAŠINSKI FAKULTET 90 69 150
MEDICINSKI FAKULTET 197 204 185
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET 56 51 140
MUZIČKA AKADEMIJA 18 19 28
POMORSKI FAKULTET KOTOR 168 138 260
PRAVNI FAKULTET 211 211 210
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET 184 147 250
Total 2557 2424 3991

 

Ne manjka direktora

Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.

Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.

Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.

Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.

Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.

Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.

Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…

Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.

Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.

Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo