Povežite se sa nama

INTERVJU

VASILIJE MILIČKOVIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA MANJINSKIH AKCIONARA EPCG: Vujica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

8 godina

na

vasilije-milickovic-4

Ističe peta godina aranžmana države i italijanske A2A. Vrijeme je da se podvuče crta i napravi jasna računica o efektima tog posla. Zato smo razgovor sa Vasilijem Miličkovićem, predsjednikom Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede Crne Gore, započeli pitanjem: kako bi, u najkraćem, opisali ono što je aranžman sa A2A donio crnogorskoj Elektroprivredi?
MILIČKOVIĆ: Naše Udruženje je kandidovalo jedan jedini model, dokapitalizaciju, koji se morao primijeniti u čitavoj Crnoj Gori, u procesu privredne reforme. Dokapitalizacija je podrazumijevala da strateški partner donese svjež kapital, savremene tehnologije, a samim tim i nove investicije. Ali, kako mi na čelu Vlade imamo čovjeka koji odlučije o svemu, bez radnog iskustva i znanja – a što je i najgore i bez interesa da se postojeći privredni subjekti revitalizuju i tehnološki usavrše – on je i ovaj model deformisao u poluprivatizaciju i poludokapitalizaciju. Milo Đukanović je tokom svoje vladavine rasprodavao u bescjenje, svojim prijateljima i omiljenim strateškim partnerima, ovdašnja privredna preduzeća. A sve po modelu najpovoljnija najniža cijena. Privatizovao je Avalu u Budvi po cijeni od 71,5 eura/m2, a hotel AS u Perazića dolu za 26,5 eura/m2, obrazlažući da nije cilj da nešto dobro prodamo već da kupimo kvalitetnog strateškog partnera. Ukratko – Đukanović nam se sprdao u lice.

Sjećam se izjave potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića: “Sa 300 miliona eura od dokapitalizacije EPCG u rat protivu recesije”. Od toga nije bilo ništa, to je bila prevara. Onih 96 miliona eura koje su uplaćene na žiro račun EPCG kod Prve banke služile su isključivo za održavanje likvidnosti Prve banke, a o investicijama u EPCG nije bilo ni riječi. Ako je nešto i trošeno, to je rađeno iz novih kreditnih aranžmana.

MONITOR: Kada su nas prije pet godina ubjeđivali da je 8,4 veće od 11,1, predočen nam je niz uslova koje će A2A ispuniti do kraja 2014. Sjećate li se tih obećanja i u kojoj su mjeri ona ispunjena?
MILIČKOVIĆ: Upravo iza tog ubjeđivanja da je 8,4 veće od 11,1 krije se najveća korupcionaška afera u Crnoj Gori. Uz veliki rizik i ogromnu odgovornost, a po nalogu gospodara Crne Gore g. Đukanovića, neposredni izvršilac, predsjednik Tenderske komisije Vujica Lazović, suspenduje prvorangirani grčki konzorcijum koji je ponudio cijenu 11,1 euro za akciju EPCG i istu pojačao ponudom za investicije u visini 2,3 milijarde eura za izgradnju termocentrale snage 650 MWh. Lazović suspenduje kompaniju koja je hiljadu puta jača i višestruko iskusnija u proizvodnji i distribuciji svih vidova energije, i za najboljeg ponuđača bira komunalno preduzeće registrovano svega 10 mjeseci prije raspisivanja tendera. A to znači da A2A nije ispunjavala ni elementarni uslov tendera – da je prihodovala minimum 250 miliona eura u 2007. godini. Iz prostog razloga što tada nije ni postojala. Izabrati za strateškog partnera za najznačajniji privredni subjekt u državi, kakav je EPCG, firmu koja je osnovana samo deset mjeseci ranije, ravno je zločinu. Direktna šteta, a što ne reći i pljačka, nas malih akcionara je 40 miliona eura, budžet je oštećen za 70 miliona eura, dok indirektna šteta dostiže više stotina miliona eura. Sve to je učinjeno izborom nestručnog i nekvalifikovanog partnera koji nije ispunio niti jedan od očekivanih i ugovorom predviđenih parametara. Sa njihovim radom i rezultatom u prethodnom periodu više su nego nezadovoljni i oni koji su ih doveli.

MONITOR: Zašto se onda uopšte razgovara o nastavku saradnje?
MILIČKOVIĆ: Ovaj trenutak – kada Vujica Lazović ucjenjuje A2A insistirajući da investiraju u izgradnju drugog bloka TE Pljevlja, kako bi Vlada sa njima potpisala novi menadžment ugovor – zove se povratak na mjesto zločina. Dakle, 2009. godine Vujica kao predsjednik tenderske komisije suspenduje prvorangirani grčki konzorcijum iz razloga što nas, navodno, Grci ucjenjuju zahtijevajući da im izdamo koncesije za izgradnju termoelektrane, a danas Vujica ucjenjuje Italijane da grade drugi blok TE. Da imamo nezavisnog i profesionalnog Državnog tužioca, Vujica Lazović i kompletna tenderska komisija bi bili krivično procesuirani.

Ovakvo ponašanje potpredsjednika Vlade direktno ga kandiduje kao žrtveno jagnje za ispunjenje poglavlje 23 i 24. Ovdje je vrlo važno podsjetiti da su naše komšije Hrvati bivšeg premijera Sanadera osudili po osnovu toga što je – korumpiran – manjinskom akcionaru mađaskoj firmi MOL prepustio menadžment u njihovoj INI tokom privatizacije tog energetskog giganta. U našem slučaju naš energetski gigant EPCG vodi i sa njegovim menadžmentom upravlja, po volji Vlade, manjinski akcionar A2A što mu omogućava da bez kontrole pljačka građane Crne Gore izvlačeći milionske iznose u saradnji sa takozvanim konsultantima iz Breše i Milana. Da je menadžment EPCG u domaćim rukama, to nam se ne bi moglo desiti.

MONITOR: Predstavnici države u bordu EPCG jesenas su, navodno, bili jako začuđeni saznanjem da su Italijani pravili pomenute ugovore o konsaltingu – sami sa sobom i sa povezanim firmama. Kako to da ste vi to znali, i zbog toga javno reagovali, mjesecima ranije?
MILIČKOVIĆ: O toj pojavi nezakonitog izvlačenja milionskih iznosa sa žiro računa EPCG su sve znali i Miodrag Čanović, i Nikola Martinović i Srđa Kovačević, dakle svi članovi Borda, ali iz straha da iza takve pojave stoji premijer Đukanović, svi su oni šutali i pravili se slijepi ali su zato redovno, svakog prvog, primal finansijsku apanažu za savjesno čuvanje državne imovine. Krivična prijava koja je podnijeta protiv menadžmenta A2A koji je, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, izvlačio milionske iznose završila je u najtamnijim ladicama državnog tužioca i tu će da odstoji dok se dobro ne ukvasi.

Da u Crnoj Gori postoji kvalitetna opozicija oni bi svakodnevno vršili pritisak na tužilačke i sudske organe da krivično procesuiraju Vujicu Lazovića kao izvršioca i Mila Đukanovića kao nalogodavca ovakve kriminalne privatizacije. Ja sam nedavno na ovome iscrpno informisao tadašnjeg predsjednika Višeg suda Mušiku Dujovića. Informisao sam ga sa ciljem da spriječi ovu brutalnu pljačku, ali očito da čovjek nema dovoljno volje i snage da se upušti u jednu, za crnogorske uslove, veliku avanturu. Bolje se snalazi na novoj funkciji – predsjednika Apelacionog suda. Konačno, mi smo početkom novembra Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma podnijeli prijavu i detaljno opisali kriminalne radnje menadžmenta A2A.

Kao što vidite upoznali smo sve državne institucije o ovom neviđenom lopovluku i svi šute. To jasno govori ko je pokrovitelj i u kakvom mraku živimo. Ipak, nećemo odustati od nastojanja da postupak djelimične privatizacije i dokapitalizacije EPCG dobije svoj pravosudni epilog.

MONITOR: Vratimo se pregovorima o budućnosti EPCG. Držite da je centralna tačka budućih odnosa Vlade i A2A drugi blok Termoelektrane?
MILIČKOVIĆ: Da. To je mjesto zločina, i za očekivati je da se na tom pitanju otvori Pandorina kutija najveće korupcionaške afere u Crnoj Gori – a to je privatizacija Elektroprivrede.

MONITOR: Šta će biti ako se Vlada i A2A dogovore i nastave svoj aranžman u četvorouglu Vlada – Prva banka -EPCG – A2A?
MILIČKOVIĆ: Tada su građani Crne Gore definitivno nastradali i kapitulirali.

MONITOR: A ako se ne dogovore?
MILIČKOVIĆ: Tada će nam Vlada dovesti strateškog partnera iz Palestine. Da se uozbiljimo – očekivati raskid saradnje A2A i vlasti koje su pod kontrolom koruptivne DPS-SDP koalicije, isto je kao i očekivati da će podgorički savez te dvije partije rezultirati krivičnom odgovornošću Miomira Mugoše za sva ono što je uradio u svom mandatu. I jedno i drugo je nemoguće. Dok ih sud ne rastavi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

3 dana

na

2 Juna, 2023

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo