Dok djecu liječimo SMS porukama, Vlada ,,izmišlja” naknade za novorođene. Njihov iznos zavisi od mjesta rođenja. Istovremeno, daje se dodatni novac za neplanirane troškove premijera i njegovog kabineta. Ali nema za redovno održavanje protivpožarnih aviona
Podgoričanka Sandra Filipović tuži Crnu Goru zbog odbijanja Fonda za zdravstvo da joj plati transplataciju bubrega u inostranstvu. Upravni sud je, odlučujući po njenoj tužbi, naložio Ministarstvu zdravlja da ponovi odlučivanje o njenom zahtjevu.
Sandra je nakon godina dijalize, ,,uz pomoć porodice, kredita i humanih ljudi” prikupila neophodni novac (oko 80.000 eura) i u Bjelorusiji dobila novi bubreg. I priliku da nastavi normalan život. Vjeruje da će spor koji vodi pomoći i drugim ljudima sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kojima država uskraćuje novac neophodan za liječenje u inostranstvu.
U Bjelorusiju, na transplataciju bubrega, ide i Podgoričanin Stefan Velimirović (21), nakon što je potrebni novac (oko 71,5 hiljada) prikupljen ,,zahvaljujući nevjerovatnom angažmanu cjelokupnog crnogorskog društva”. Ljudi su kuckali poruke, mijesili humanitarne kiflice i pravili sendviče, organizovali koncerte i sportske priredbe, donirali novac direktno na račun… ,,O tome kako smo veliki kada je najpotrebnije posvjedočili smo i ovog puta”, saopštili su prošle nedjelje iz Fondacije Budi human, uz informaciju da Stefan može na neophodnu operaciju. Potom su iz Fondacije podsjetili na akcije prikupljanja sredstava za liječenje djece koje su u toku. Novca za te svrhe – nikad dosta.
O novcu se govorilo i na prošlonedjeljnoj sjednici odlazeće Vlade. Tu nije bilo riječi o liječenju teško bolesnih ili nabavci lijekova koji nedostaju pacijentima koji se liječe od, recimo, kancera ili HIV-a (te su nestašice bile aktuelne u drugoj polovini marta).
Među materijalima koji se dostavljaju s prijedlogom da se o njima ne raspravlja nego se samo usvajaju, našao se i prijedlog da se iz tekuće budžetske rezerve Kabinetu predsjednika Vlade prebace 24.000. ,,Navedena sredstva su neophodna radi realizacije prispjelih obaveza koje se odnose na rentiranje aviona za potrebe službenog putovanja predsjednika Vlade sa delegacijom, s obzirom na to da ih budžetska jedinica Kabinet predsjednika Vlade nije u mogućnosti izmiriti iz namjenski raspoloživih sredstava za 2022. godinu”. Ne znamo gdje je sve putovao Zdravko Krivokapić sa pratnjom, rentiranim avionom nakon što je državni lirdžet oštećen krajem septembra, pa ne možemo prosuditi da li su i oni, poput bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, mogli na odredište stići i redovnim linijama. Uz manje troškove.
Na istoj sjednici Generalni sekretarijat Vlade obratio se Ministarstvu finansija sa zahtjevom da se Kabinetu premijera Krivokapića obezbijedi još 100.000 eura. ,,Navedena sredstva su neophodna radi realizacije planiranih službenih putovanja delegacije u tekućoj, 2022. godini a koje Kabinet nije u mogućnosti izmiriti iz namjenski raspoloživih sredstava”, navedeno je u prihvaćenom Prijedlogu.
Manji iznos (24 hiljade) prebačen je na stavku ostali troškovi, a veći (100 hiljada) na službena putovanja. Ovogodišnji budžet Kabineta predsjednika Vlade iznosi skoro 2,2 miliona. Budžet Generalnog sekretarijata Vlade znatno je veći (3,75 miliona). Tih šest miliona, izgleda, nije dovoljno.
Ministar finansija Milojko Spajić bezpogovorno je prihvatio zahtjeve. Nije premijeru poručio ,,da se snađe”, kao što je, neki dan, odgovorio MUP-u na njihov, još prošlogodišnji, zahtijev da se obezbijedi novac za opravku i osiguranje aviona za gašenje požara. ,,Svako ima svoj budžet, svako određuje svoje prioritete… Sugerisali smo im da pričaju s Vojskom i naprave neki plan, a nijedan sastanak nije održan sa Ministarstvom odbrane”.
Ovdje se ne završava priča o prošlonedjeljnoj sjednici Vlade. I sa primjerima kako se , navodno programski budžet, pretvorio u model ,,kako se ko snađe”. Vlada je na prijedlog resornih ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića i Tamare Srzentić iz v.d. stanja u redovne funkcije prevela 24 njihova pomoćnika, odnosno, direktora direktorata. Ministar finansija i socijalnog staranja je dobio 14 pomoćnika u punom mandatu, ministar ekonomskog razvoja osam, a ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija – dva. Veliko je pitanje koliko će od ovih 24-oro novih državnih funkcionara ostati na svojim pozicijama nakon smjene Vlade, koja će, ovako ili onako, uslijediti za koju nedjelju ili mjesec. Zato je izvjesno da će svako od njih, sada kao nosilac višegodišnjeg mandata, imati pravo da nakon eventualnog razrješenja 12 mjeseci prima naknadu iz državnog budžeta u iznosu sadašnje plate. To će državu koštati, možda, i cijelih 500.000. Suštinski, to je i jedini opipljiv efekat prošlonedjeljnih imenovanja.
Neko je predložio, na društvenim mrežama, da se stvari preokrenu. Da djeci liječenje u inostranstvu finansiramo novcem iz državnog budžeta. Političari da platu primaju od novca koji prikupe SMS porukama.
U Centru za građansko obrazovanje su postupak Vlade repoznali kao ,,kontinuitet loših praksi” kojima se partijske kalkulacije i apetiti stavljaju ispred javnog interesa. Podsjećajući na svoj prijedlog da se političarima ukine jednogodišnja naknada nakon isteka mandata ili razrješenja sa funkcije. ,,CGO poziva Skupštinu i sve poslaničke klubove da usvoje izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, kako bi se ograničila zloupotreba prava na naknadu po prestanku funkcije garantovanog tim Zakonom, i tako doprinesu budžetskoj konsolidaciji”.
Teško je biti optimista. Jedini kontinuitet, osim partijskog zapošljavanja i nepotizma, koji smo mogli prepoznati kod poslanika svih ovovjekovnih skupštinskih saziva ogleda se u lakom obezbjeđenju konsenzusa kada treba sticati i braniti privilegije. Nijedan poslanik u decembru nije podržao zakonsku izmjenu koja je predviđala da državnim funkcionerima sa visokim zaradama plate porastu za nešto manji procenat u odnosu na obične građane.
Pošto gorivo sipaju o našem trošku, poslanici ne žure da se izjasne o promjenama Zakona o akcizama, kako bi se smanjili državni nameti na preskupo gorivo. Taj prijedlog je u Skupštini skoro dva mjeseca. U međuvremenu, spisak Vladinih amandmana na taj zakon je proširen, nakon protesta taksista i autoprevoznika. ,,Predloženim amandmanima daje se mogućnost ostvarivanja prava na povraćaj dijela plaćene akcize prilikom nabavke gasnih ulja koja se koriste kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe, za pravna lica i preduzetnike koji su registrovani i obavljaju djelatnost taksi prevoza. Predviđeno je da je pravo na povraćaj dijela plaćene akcize za ovu djelatnost moguće ostvariti u iznosu do sedam odsto ostvarenog prometa”, navodi se u Vladinom saopštenju.
U Vladi, odnosno resornim ministarstvima, nikako da se dosjete da problem previsokih akciza mogu riješiti i mimo parlamenta. Mijenjajuću naslijeđene uredbe iz vremena DPS vladavine.
Da znaju za njih pokazao je premijer Krivokapić kada je, neposredno pred izglasavanje nepovjerenja njegovoj Vladi, izmijenio uredbu kojom se propisuju kriterijumi privremenog i stalnog boravka stranaca u Crnoj Gori. Tako je mnogima olakšano sticanje državljanstva i upis u birački spisak. Procjene govore da bi oni, kao budući glasači, mogli dijeliti političke stavove premijera i njegovih najbližih saradnika.
Drugačije stoje stvari kada je riječ o Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata, koja je na snazi od 2011. U članu 7 te Uredbe piše kako resorno ministarstvo (nadležno za poslove energetike) „zadržava pravo da suspenduje primjenu maksimalne maloprodajne cijene ili izmijeni formulu cijena u hitnim slučajevima i drugim slučajevima više sile”. Korona kriza, rat u Evropi i sljedstvena ekonomska kriza svakako spadaju u ,,slučajeve više sile”. Ali Vlada ima podijeljene interese. Smanjenje akciza dovelo bi do smanjenja budžetskih prihoda. Pa nadležni ne bi imali čime da se hvale i šta da troše. Makar to bilo i mimo Zakona o budžetu.
Ministar Milatović je riješio da se samoinicijativno upusti u borbu sa malim natalitetom. Obećao je da će se za svako novorođenče u 2022. iz državnog budžeta izdvojiti 500 – 1.000 eura, zavisno od mjesta rođenja. Veći iznos namijenjen je djeci rođenoj u nekoj od 17 opština sa negativnim prirodnim priraštajem. Manji je predviđen za novorođenčad iz djecom ,,bogatijih” opština. Prijave za novčana sredstva za bebe kreću od 1. maja, najavio je Milatović, uz napomenu da će novac biti obezbijeđen iz budžetske rezerve. Naknada za novorođenčad od naredne godine bi bila sastavni dio budžeta.
Problem je što taj izdatak, a Milatović procjenjuje da je riječ o 5 – 5,5 miliona godišnje, nije prepoznat u Zakonu o budžetu i nije prošao propisane procedure, koliko god one bile upitne. Ili kompromitovane kao što su kompromitovane prošlogodišnjom akcijom ministra finansija ,,million za poslanika vladajuće većine” kojom je obezbijeđena podrška ovogodišnjem budžetu. Zauzvrat smo dobili niz socijalnih davanja koja su, dijelom, sporna zbog moguće diskriminacije, a, bez izuzetka, upitna sa pozicija mogućnosti države da izvršava nametnute obaveze.
Izostanak procedura podstiče dileme da li je novac namijenjen nekom programu utrošen na najbolji način. Možda će neko, zaista, odlučiti da doprinese natalitetu zbog jednokratne naknade od 500 do 1.000 eura. Pa se pokaže da je ministar Milatović napravio dobar posao. Ili bi bilo bolje da je Vlada tih pet miliona utrošila na neki drugi, budžetom predviđeni način. Za popravke aviona za gašenje požara, za obećane a neizgrađene škole i vrtiće. Za zdravlje već rođene djece.
Prema podacima s početka godine, u Crnoj Gori na transplataciju organa čeka osmoro djece i blizu 30 odraslih osoba. Kada nađu danotora organa, njima za operaciju (najčešće u Turskoj ili Bjelorusiji) treba, u prosjeku, 70 – 80 hiljada. Taj se novac skuplja, uglavnom, putem donacija – od SMS poruka do dobrotvornih koncerata. Vlast ima druge prioritete. Mjerene, prije svega, brojem potencijalnih glasača.
Izuzetak
Od početka Vladu Zdravka Krivokapića prati glas da nema neophodan senzibilitet prema pripadnicima manjina. Uz rijetke izuzetke oni su, u širokom luku, zaobiđeni kada su se dijelile državne funkcije. Ekspertske i partijske, ,,po dubini”.
Prošlonedjeljna imenovanja direktora Vladinih direktorata moguće je posmatrati i iz te perspektive. Samo jedan od dvadesetak v.d. direktora direktorata i uprava u ministarstvima finansija i ekonomije nije dobio stalan angažman. V.D. direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Hasani. Ime mu ne da, kažu skeptični prema odlazećoj Vladi. Drugi tvrde da Hasani svoj ,,hendikep” nije stekao rođenjem već članstvom u GP URA. Šta god da je u pitanju, utisak je jednako otužan.
Zoran RADULOVIĆ
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice