Povežite se sa nama

INTERVJU

DR FLORIJAN BIBER, PROFESOR UNIVERZITETA U GRACU: Ne smije biti pregovora sa Rusijom bez uključivanja Ukrajine

Objavljeno prije

na

Ovaj rat se posmatra suviše cinično i odvojeno od stradanja u Ukrajini. Reagovanja NATO i EU bolja su nego što se očekivalo, ali je Ukrajini potrebna veća pomoć. Ukrajini je potrebno više vojne pomoći i Rusiji bi trebalo presjeći dotok milijardi koje dobija prodajom gasa i nafte Evropi. To za mene znači da ja kao stanovnik Austrije pomažem Putinu da finansira ovaj rat, a nepodnošljivo je misliti da se tako, u stvari, plaćaju ratni zločini

 

MONITOR: Srbija je dva puta glasala za rezolucije UN kojima se osuđuje invazija Rusije na Ukrajinu i isključuje Rusija iz Saveta za ljudska prava UN. Ubrzo posle ovog drugog glasanja, javnost je informisana da je Vučić razgovarao sa Vladimirom Putinom. Vučić je rekao da Putin razumije ovo glasanje Srbije. Otkuda ova tolerancija Putina na ponašanje Srbije?

BIBER: Za Rusiju, Srbija je i dalje jedna od perspektivnih saveznica u Evropi, to je zemlja koja nije podržala sankcije protiv nje i ima snažno opredeljeno pro-rusko javno mnjenje. Zbog toga bi bilo glupo kritikovati Vučića jer, u suštini, drži Srbiju na pro-ruskoj liniji. Podržavanje rezolucija u UN je bio jedan za Srbiju jeftin način da pošalje signal svog „pro-zapadnog“ opredeljenja, a da je to ništa ne košta. Prvo, radi se o deklaracijama i iako je suspenzija Rusije iz Saveta za ljudska prava njen simbolički važan poraz, on nema praktične posledice. Posebno jer je Vučić ovu odluku objasnio kao posledicu pritiska čime je umanjio moralnu poruku te rezolucije kojom se osuđuje zločinački rat i počinjeni ratni zločini od strane Rusije.

MONITOR: Napad Rusije na Ukrajinu, pojačao je kod  ljudi u BiH strahove  od novih sukoba. EUFOR povećava svoje snage u BiH, a Brisel verbalno dodatno podržava njene EU integracije. No, Milorad Dodik i dalje vodi prorusku politiku. Da li se strahovi ljudi u BiH mogu zasnovati na predvidljivim događajima?

BIBER: Razumljivo je da su mnogi Bosanci retraumatizovani slikama Mariupolja i drugih ukrajinskih gradova koji su bombardovani, sećajući se opsade Sarajeva i „etničkog čišćenja“ u Istočnoj Bosni. Posebno jer Dodik i drugi-uključujući Čovića podržavaju ruske pozicije i rade na potkopavanju bosanske države. Međutim, ja smatram da je verovatnije da rat u Ukrajini deluje na smanjivanje rizika od konflikta u Bosni. Prvo, ojačavanje EUFOR-a pokazuje da Zapad proruske aktere uzima ozbiljnije nego što je to radio poslednjih godina. To je potvrđeno britanskim i američkim sankcijama protiv Dodika i odlukom da OHR anulira Zakon o nepokretnoj imovini koji je donet u Republici Srpskoj. Sve te odluke verovatno bi bile blaže bez ruske agresije. Ukratko, rat je izoštrio zapadnu perspektivu, uključujući i njegov odnos prema Bosni i učinio lakšom podršku za ozbiljnije mere. Drugo, Rusija sada ima manji prostor da se meša u Bosni ili regionu. Nije im čak moguće ni da avionom stignu do Bosne zbog zatvorenog vazdušnog prostora i sankcija svih NATO zemalja. Rusija ima druge prioritete u Ukrajini i s obzirom na sankcije njena sposobnost da stvara probleme je ograničena. U odnosu na Rusiju, pozicija Balkana je ojačana ovim ratom. Ukratko, problemi sa kojima se Bosna suočava neće nestati, ali prilike da Rusija, i njeni saveznici i prijatelji pogoršaju te probeleme, postale su za njih mnogo nepovoljnije.

MONITOR: Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, ovih dana izjavljuje da je BiH najkorumpiranija država Zapadnog Balkana i da njeni problemi nisu etnonacionalni već da su to interesi koji dolaze od rasprostranjene korupcije. Ima li istine u tome?

BIBER: Tačan je utisak da se dominantne etnonacionalne partije, SNSD, HDZ i SDA kroz razna pokroviteljstva, korupciju i zarobljenu državu, ne razlikuju od stranaka u Srbiji i svuda u regionu. Razlika je u tome što su one bazirane na etničkoj podeli moći koja im omogućuje da njihove politike opstaju. Sem toga, zapadni akteri-uključujući EU i SAD posrednike često će, ovim koruptivnim liderima, radije dati veći legitimitet nego da deluju preko institucija i istovremeno uključuju druge partije. Tako da oni isti koji kritikuju postojeći sistem, istovremeno pomažu da on opstane.

MONITOR: Kako i ocjenjujete poteze Zapada kojima se suprotstavljaju Rusiji: da li su oni zakasneli, da li su adekvatni težini situacije, koliko je ponašanje Zapada i politika širenja NATO na Istok, dobar izgovor Putinu za napad,  pred građanima/kama Rusije?

BIBER: Reagovanja NATO i EU bolja su nego što se očekivalo, ali je Ukrajini potrebna veća pomoć. Gledamo zločine koje su ruske snage počinile u Ukrajini, ubijanje nevinih civila i razaranje gradova koji liče na genocid, a to se prepliće sa ruskom propagandom koja negira postojanje ukrajinske nacije. Nasilje i retorika eskaliraju jer Rusija ima mnogo problema u ovom ratu. Tragično je da se težina ratnih zločina često povećava kada su ljudi poraženi ili pružaju slab otpor. Dakle, Ukrajincima je potrebno da ih se podrži da ne bi bili poraženi od Rusije – pre svega zbog bojazni da bi moglo doći do još veće patnje i razaranja. Ukrajini je potrebno više vojne pomoći i Rusiji bi trebalo preseći dotok milijardi koje dobija prodajom gasa i nafte Evropi. To za mene znači da ja kao stanovnik Austrije pomažem Putinu da finansira ovaj rat, a nepodnošljivo je misliti da se tako, u stvari,  plaćaju ratni zločini. Ovde, EU i NATO članice pripremaju svoje građane za ekonomske posledice, ali bojim se da će, bez ove mere, rat trajati duže i da će koštati još života.

MONITOR: Pitanje energetske zavisnosti od Rusije pomalo je ove sankcije učinilo paradoksalnim jer EU, prema njenim zvaničnicima- još najmanje pet godina neće moći da se osloni na druge i sopstvene energente. Zanimljivo je da je u posjetu Putinu, odmah poslije posjete Kijevu i sastanka sa Volodimirom Zelenskim, otišao austrijski kancelar Karl Nehamer. Austrija je, tvrdi se, veoma zavisna od ruskih energenata i nije bila oduševljena prijedlozima o novim sankcijama. Kako da razumemo ovaj potez?

BIBER: Nehamerova poseta je u Austriji i drugde većinski viđena kao loše pripremljena i procenjena. Austrijski uticaj je minoran u ovom širem konfliktu a on je u Moskvu otišao nepripremljen –šta je on mogao da ponudi ili čemu je mogao da se nada? Važna procena za svaku diplomatsku aktivnost jeste da se bude sigurno da će ona biti manje štetna nego korisna, a ja nisam siguran da je on to uspeo. Umesto toga, obezbedio je municiju ruskoj propagandi kao prvi EU lider koji je posetio Moskvu od početka rata. Sve to je ostavilo utisak slabosti Zapada a da se, pri tom, ništa vredno nije postiglo. Svaka poseta nekog EU lidera morala bi biti pažljivo isplanirana i trebalo bi da Putinu pošalje jednu jedinstvenu poruku i istovremeno da se za to osigura i podrška ukrajinskih lidera. Ne sme biti pregovora sa Rusijom bez uključivanja Ukrajine.

MONITOR: Emanuel Makron i Marin le Pen idu u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora. Makronu se, bez obzira na visok rezultat Le Penove, predviđa i drugi mandat. Koliko su ti izbori značajni za situaciju u Francuskoj i EU, a koliko za zemlje Zapadnog Balkana – pa i Ukrajinu, koje bi da postanu članice EU? 

BIBER: Na prvi pogled, rezultati su dobri, Makron je uvećao podršku u zadnje vreme i sve izgleda da će Le Pen izgubiti. Međutim, ono što zabrinjava jeste da je ultra desnica jača sa Zamurom koji je dobio 7,1% glasova, što je ultra desnicu popelo do blizu 30%. Dogmatski levičar Melenšon je osvojio 22%, tako da su radikalni kandidati dobili više od polovine glasova. Obe ove radikalne opcije nisu marile da li će njihovi kandidati dati podršku Putinu. Za razliku od Srbije, to ne znači da su im glasači proputinovski, ali to znači da im njihovo ponašanje ne smeta. Le Penova je pozajmicu za svoju prošlu kampanju dobila od jedne banke koja je povezana sa Rusijom a koja je sada povezana sa Mađarskom, a možda još sa ruskim bekgraundom, na neki način. Ona je time jasno pokazala da svuda služi interesima nacionalističkih autokrata. Ako Le Pen pobedi, što je samo jedna dosta daleka mogućnost, bila bi to propast za Evropu, kao što je to bila Trampova pobeda u SAD – samo u gore vreme. Putin bi tako dobio saveznicu u srcu Evrope, a nova slika jedinstva kroz integraciju Evrope bila bi ozbiljno ugrožena.

 

Sumnjam da će faktor Ukrajina uticati na odnos proruskih snaga  u Crnoj Gori prema Putinu

MONITOR: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović mandat za sastav nove vlade povjerio je Dritanu Abazoviću koji je na izborima 2020. dobio samo pet odsto glasova a njegov uspjeh  kao mandatara je još  neizvjestan. Koliko faktor rata u Ukrajini može uticati na događaje u Crnoj Gori?

BIBER: Teško je predviđati šta će se događati, ali se čini logičkim i neophodnim – sada više nego ranije, da se Demokratski front isključi iz Vlade, s obzirom na to da je ta partija zadržala svoj pro-ruski kurs, što nije saglasno sa politikom koju bi Crna Gora trebalo da vodi kao članica NATO. U tom smislu bi imao logike ovaj potez za sastavljanje nove vlade. Međutim, ja sumnjam da će rat u Ukrajini u značajnijoj meri promeniti odnos javnog mnjenja, iako bi se trebalo nadati da bi oni građani koji su pro-ruski opredeljeni, mogli da shvate da je Putinova Rusija kriminalna diktatura i procenjivati ovu  invaziju na susednu zemlju kao agresorski rat što bi svako trebalo da razume kao pretnju. Ali, ovaj rat se posmatra suviše cinično i odvojeno od stradanja u Ukrajini.

 

Dobra odluka Kristijana Šmita

MONITOR: Kako biste ocjenili odluku Visokog predstavnika Kristijana Šmita, da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, a koji je nekoliko dana prije njegove odluke da upotrebi Bonska ovlašćenja, potpisala Predsednica RS, Željka Cvijanović?

BIBER:To je dobra odluka, s obzirom da je uloga Visokog predstavnika upravo u tome da korišćenjem Bonskih ovlašćenja osigurava primenu Dejtonskog sporazuma. Iako bi naravno bilo poželjnije da ovo nije bilo potrebno, to je, u ovom trenutku, važan signal da su jednostrani potezi RS kojima ona sabotira državu, neprihvatljivi. Ako RS želi da opstane, to od nje zahteva da ostane u okviru Dejtona i doprinese da Bosna funkcioniše. Međutim, ključni izazov za Visokog predstavnika Šmita biće da osigura da njegove odluke budu sprovedene i da pokaže da veća međunarodna pažnja kada se radi o stabilnosti, uključujući i Bosnu, može pomoći. Rusija je godinama opstruirala te napore i to radi i danas, a takvo njeno ponašanje je sada još manje prihvatljivo nego pre rata.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TOMISLAV JAKIĆ, NOVINAR I POLITIČKI ANALITIČAR: Nadam se da će svijet biti multipolaran

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska je unija nedvosmisleno na razmeđi: hoće li pokušati još jednom, možda i posljednji put, uzeti zalet prema poziciji samostalnog faktora na svjetskoj sceni ili će se zadovoljiti sadašnjom ulogom ‘rezervnog igrača’ Amerike

 

MONITOR: Koliko se kriza izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu, koja je prije svega humanitarna, a onda i bezbjednosno-ekonomska i politička, „prelila“ i na odnose u hrvatskom državnom vrhu?

JAKIĆ: Ne bih rekao da se ta kriza prelila na odnose u hrvatskom državnom vrhu, ona je samo pridonijela tome da se ti odnosi dalje zaoštre – na štetu digniteta nositelja dviju visokih funkcija u državi i na štetu cijele Hrvatske.

MONITOR: Bili ste savjetnik Stipe Mesića za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata. Sadašnji hrvatski predsjednik, socijaldemokrata Zoran Milanović unaprijed najavljuje veto Hrvatske u vezi sa eventualnim zahtjevom Finske i Švedske za prijem u NATO, uslovaljavajući hrvatski pristanak rješavanjem pitanja položaja Hrvata u BiH. Kako Vama izgleda ova Milanovićeva „kombinacija“?

JAKIĆ: To je nešto što se s pravom može nazvati nemogućom kombinacijom. Najaviti veto u slučaju primanja Švedske i Finske u NATO s obrazloženjem da će to samo još više pogoršati sigurnosnu situaciju u Evropi, to bi imalo itekako smisla. Ucjenjivati na način da se kaže: ili ćete vi djelovati u smjeru promjene izbornog zakona u BiH onako kako to nama odgovara, ili ćemo mi spriječiti vaš ulazak u Atlantski pakt, nema ni smisla, ni svrhe.

MONITOR: Kritikovali ste prve izjave Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Ipak, on je nedavno upotrijebio Bonska ovlašćenja i suspendovao Zakon o javnoj imovini u RS, do odluke Ustavnog suda BiH. Da li i dalje smatrate da bi Šmit trebalo više da učini i od čega bi to, po Vama, moglo zavisiti?

JAKIĆ: Svaki Visoki predstavnik može da učini ono i onoliko koliko mu omogućava podrška zemlje iz koje dolazi, ne međunarodne zajednice, nego njegove matične zemlje. Pri čemu je, naravno, izuzetno važno i to kakvu specifičnu težinu ima ta zemlja na svjetskoj sceni. Paddy Ashdown je imao punu podršku Londona i on je koristio i Bonske ovlasti, povlačio radikalne poteze i nastojao spriječiti najgore. Lajčak, Petritsch, pa i Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, jedva da su imali podršku svojih zemalja, Slovačke i Austrije. Dapače, kada je Inzko, praktično na odlasku, nametnuo amandman na Kazneni zakon, šef austrijske diplomacije je izjavio kako mu je žao zbog toga poteza. Schmidt će, dakle, uz to što ga hendikepira rusko neprihvaćanje njegovog imenovanja, moći ići dotle, dokle će se to uklapati u politiku Berlina.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Država je bila – kriminalac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega

 

MONITOR: Dobili smo novu, manjinsku Vladu – kako vidite sastav nove Vlade i njene domete?

GRAHOVAC: Sastav nije toliko bitan, bitni su postavljeni ciljevi i odlučnost da se isti ostvare. Vidim da ima veoma kompetentnih pojedinaca ali je bitno da se sve radi timski, transparentno, i da se trenutno preuzima odgovornost za ono što nije dobro urađeno.

MONITOR: Slažete li se sa stavovima da će kontrolu nad ovom  Vladom imati DPS od čije parlamentarne podrške Vlada i zavisi?

GRAHOVAC: Decenijama javno DPS kvalifikujem kao kriminalnu, zločinačku i neofašističku organizaciju. U isto vrijeme ističem da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je Crnoj Gori i te kako potrebno. Ovakav DPS će Vladu „glodati“ iznutra a ovakvi DF i Demokrate će je lomiti spolja. To je velika šansa za ovu vladu. Ovakav stav će vam djelovati čudno. Ova Vlada ima šansu da što prije (trenutno) otkriva  sva nepočinstva mnogih članova DPS-a kao i sa njima povezanih lica. Kada građani to prepoznaju onda postaje manje bitno da li će DPS u parlamentu davati podršku Vladi ili neće. Pošto će ova vlada kratko trajati, građani će znati i kazniti i nagraditi  na izborima, koji su skora neminovnost. Ukoliko Vlada ovih dana ne uradi ovo što sam  sugerisao  onda građani neće imati za čime žaliti ukoliko ona padne.

MONITOR:  Može li ovakva Vlada, sa nekim starim imenima, i uz DPS po dubini, obezbijediti ono što premijer Abazović obećava  – vladavinu prava, ekonomski razvoj  i  odblokiranje evrointegracijskog procesa?

GRAHOVAC:  Građani Crne Gore više vjeruju u ono što vide svojim očima negoli u ono šta piše u programima svih partija. Dobro je što su se u Vladi našla neka imena iz ranijih  saziva a koja su sačuvala čist obraz i čiste ruke. Sve što je premijer obećao biće  lakše ostvarivo ukoliko vrlo brzo budu privedena pravdi lica koja su bila sklona korupciji i organizovanom kriminalu. Građanima su poznata njihova imena i građani neće oprostiti bilo kojoj vlasti koja im gleda kroz prste i najmanji grijeh. Predugo traje ova nevolja i dosadašnja nepravda. Ovoj Vladi je otvorena šansa kao niti jednoj do sada. Ova Vlada se nalazi između šanse i kazne. Od nje sve zavisi.

MONITOR: Demokrate su najavile da će osporiti sve odluke nove Vlade. Koliko ova Vlada može biti stabilna?

GRAHOVAC: Iracionalno je, po svaku cijenu, juriti stabilnost Vlade. Dobro je što je u Crnoj Gori mnogo toga ogoljeno. Ova Vlada će ispuniti svoju misiju ako ogoli i ono što je građanima dobro poznato a na šta su institucije decenijama žmurile. Ogolijevanje problema je najbolja investicija ovoj Vladi za parlamentarne izbore koji su uskoro neminovni.

MONITOR: Jedan od argumenata premijera Abazovića za koncept manjinske vlade, odnosno izglasavanje nepovjerenja prethodne, bile su i geopolitičke prilike, odnosno rat u Ukrajini. Da li je u tom smislu ova Vlada pomak?

GRAHOVAC: Može biti pomak ako prepozna geopolitičke procese globalno, a posebno procese u regionu. To je široka oblast kojom se decenijama bavim, a sada napominjem samo jedan princip – ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega.

MONITOR: Svijet se našao u svekolikim problemima. Šta možemo očekivati u budućnosti?

GRAHOVAC: Odavno upozoravam da se skoro čitava planeta našla u opasnom fašizmu; da se duštvo nalazi u  klasičnom robovlasničkom odnosu; da je neoliberalizam kome je generika na Zapadu, u stvari, opaki fašizam; da je Istok izvorište organizovanog kriminala i korupcije; te da u Rusiji i Kini vlada najvulgarniji oblik kapitalizma. Svijet se nalazi u jednom obliku svjetskog rata a klasno-socijalne revolucije, koje će uskoro biti vidljivije, će biti osnovno obilježje tog rata.

MONITOR: Da li je ovo što se dešava u Ukrajini nagovještaj globalnog zapleta?

GRAHOVAC: Jeste. Svaki oblik fašizma pokazuje nasilje i imperijalizam, koji nikada nije napuštao politiku Rusije, i to prvenstveno demonstrira oružjem. U ovom sukobu Rusija će biti zaglavljena decenijama, sve do momenta kada će SAD i Rusija početi pregovarati – kako obje da izađu iz ovog ćorsokaka. Možda Amerikanci imaju dojam da imaju neko preimućstvo. To je tačno, ali je to taktičko preimućstvo jer u slučaju da ranjenog tigra (Rusiju) bace u naručje Kini onda će SAD ući u strategijski inferioran položaj.

MONITOR: Kako bi se to moglo završiti?

GRAHOVAC: Mislim da će ishod ipak biti povoljan a posebno po naš region – Rusija će priznati nezavisnost Kosova, SAD će biti tolerantniji prema ruskoj okupaciji Krima, Donjecka i Luganjska, otpočeće gradnja američko-evropsko- ruskog partnerstva na novim osnovama kao garanta svjetskog mira. Velike sile često sebi daju za pravo da urušavaju principe međunarodnog javnog prava. Srbija će konačno prestati da živi u svojim hegemonističkim iluzijama, Albanci na Kosovu će biti tolerantniji prema svojim sugrađanima Srbima, a država BiH će konačno profunkcionisati. Sve ovo sam dataljno objasnio prije nekoliko godina u knjizi Tri cunamija – Evropa je ranjena u izdanju  IK Laguna.

MONITOR: Geopolitički gledano, u kakvom položaju je Crna Gora?

GRAHOVAC: U veoma povoljnom je položaju ali treba da transparentnije i efikasnije rješava svoje unutrašnje probleme.

MONITOR: A kako vidite zaostavštinu prethodne Vlade?

GRAHOVAC: Višedecenijsko štetočinstvo DPS-a je odavno vidljivo a sada je ogoljeno štetočinstvo DF-a što je za državu Crnu Goru veoma dobro. Posebna korist je u činjenici što danas gube tlo pod nogama kako spski klerofašizam kome je generika u srpskom nacionalizmu tako i crnogorski neofašizam kome je generika u korupciji i organizovanom kriminalu.

MONITOR: Kako komentarišete slučaj Medenice, odnosno to što je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda i bivša državna tužiteljka, osumnjičena da je članica organizovane kriminalne grupe, te da je u tom svojstvu uticala na pojedine odluke sudija?

GRAHOVAC: Tvrdo se držim principa – u dobroj namjeri upozoravam šta je nužno uraditi, šta se nikako ne smije uraditi i konkretne pojedince javno posavjetujem šta lično da preduzmu.

U više objavljenih kolumni  bavio sam se Vesnom Medenicom. Citiraću jednu rečenicu iz kolumne Vrhovnica objavljene  na praznik  Dan žena 2010. godine: ,,Javno pozivam predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku jer onima koji ne poslušaju moj savjet ostaje kajanje. Ali u zatvoru”. U jednoj kolumni iz 2008. godine jedna rečenica glasi: ,,Kada vidite da je gospođa na visokoj državnoj funkciji na svaki čukalj nabacila zlatnu kajlu, znajte da se radi o malograđanskoj sitnosopstveničkoj psihologiji koju će jednoga dana država Crna Gora skupo platiti”.

Ako sam radeći analize sa strane prije četrnaest godina ja uočavao velike probleme u sudsko–tužilačkoj grani vlasti, onda nije teško zaključiti da je državnim institucijama to, i još mnogo toga, bilo poznato sve. Zaključak je jednostavan – država Crna Gora je bila kriminalac.

Opet imam savjet za Vesnu Medenicu. Sama je sebi i svojoj porodici uništila život. Savjetujem je da istinom i nemilosrdno nadležnim organima otkrije sve i za svakoga uključujući i svoju porodicu jer će na taj način, kako-tako, sprati bar malo ljage kojom je okaljala sebe i sve svoje. Pa neka košta koliko košta! Bar će nekada u nekom vremeplovu neko reći da je imala kičmu. Pored ogromne štete koju je decenijama činila sada ona ima šansu da bar malo iscijeli grijeh i pomogne državi Crnoj Gori,  a građani će to znati da cijene.

MONITOR: Očekujete li da će se taj slučaj do kraja rasvijetliti i pokazati kako je zaista kontrolisano i zloupotrebljavano crnogorsko pravosuđe?

GRAHOVAC: Najveći interes za to ima Vesna Medenica. Ona je sama sebe nagrdila, a ukoliko postupi kako sam je posavjetovao bar će spriječiti razne kreacije slučaja „na narodne teme“ u kojima je glavni lik baš ona.

Siguran sam da će sva nepočinstva prethodnih vlasti biti otkrivena i da će veći broj istih biti i procesuiran i sankcionisan. Saradnja građana i državnih institucija po ovom pitanju dovešće do prvog, i poslije više decenija, pravog izmirenja podijeljene (i posvađane) Crne Gore.

Više puta sam izjavio da će ovo biti srećna zemlja. Ostajem pri toj ocjeni i dalje jer se proces utvrđivanja istine o mnogim problemima već otvorio i nezaustavljiv je.

Ovoj Vladi je data šansa da te procese ubrza. U protivnom, ostaće joj kajanje!

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo