Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA U ČEKAONICI: Đukanovićevi taoci

Objavljeno prije

na

Dok se čeka da li će SNP prihvatiti da SDP ili SD uđu u manjinsku vladu, a lider SDP-a optužuje mandatara Abazovića da je talac te partije, problem je u stvari  u tome što je  cijeli koncept manjinske vlade –  talac predsjednika Đukanovića i njegovog DPS-a. On će određivati pravac i postavljati pravila.  Put već demonstrira u postizbornom Ulcinju

 

 

Prije 34 dana lider URA-e Dritan Abazović dobio je mandat od predsjednika države Mila Đukanovića da formira novu, manjinsku vladu. Zakonski, taj rok ističe nakon 60 dana. Ostalo je, dakle, manje od mjesec. Svake sedmice, Abazović ili neko iz njegove partije saopšti da će manjinska vlada biti formirana – naredne sedmice.

Tako i ove. Abazović je saopštio da će manjinska vlada biti sastavljena do sredine mjeseca, a njegov partijski kolega Miloš Konatar da bi se to moglo desiti i do početka naredne sedmice. Isto je najavila i Božena Jelušić,  poslanica Pokreta URA.

Ukoliko se posljednja obećanja konačno i ispune, mala je vjerovatnoća da manjinska vlada može biti formirana  u onom obimu u kom ju je Abazović na početku planirao. Lider URA-e u priču o ovom modelu vlade ušao je sa obećanjem da bi manjinska vlada omogućila većinu od 49 poslanika u parlamentu, čime bi bilo moguće odblokirati pravosuđe i institucije, te pomjeriti evrointegracijski proces sa mrtve tačke. Stagnacija na evropskom putu bila je jedna od glavnih kritika Abazovića na račun Vlade Zdravka Krivokapića, kojoj je nepovjerenje u parlamentu izglasano prije ravno dva mjeseca, glasovima opozicije i koalicije Crno na bijelo koju predvodi Abazović.

Partije potpisnice Memoranduma o saradnji, koji je poslužio kao osnov za formiranje manjinske vlade, imaju ukupno 14 mandata od 81 u crnogorskoj Skupštini. Za većinu od 49,  osim podrške Demokratske partije socijalista koja ima 30 poslanika sa Liberalnom partijom, potrebna je podrška i dvije partije opozicije SDP-a i SD-a, koje imaju ukupno  pet poslanika.  Pregovori, međutim, idu u tom smjeru da SNP ne želi sa SDP-om i SD-om u vladu. Ukoliko te partije ne uđu u manjinsku vladu, ona bi imala podršku 44 poslanika, kao i u slučaju da u njoj ne bude SNP. Ako uđe jedna od tih partija, SDP ili SD –  46, ili 47 mandata.

Lider SNP-a Vladimir Joković, prošle sedmice saopštio je da je odluka Glavnog odbora (GO) te stranke da ne bude u vladi u kojoj bi bile partije Damira Šehovića (SD) i Raška Konjevića (SDP). Nešto kasnije poslanik SNP-a Dragan Ivanović odškrinuo je, ipak,  vrata dogovora. On je saopštio da je SNP spremna za određene ustupke i da je ostavljena mogućnost da se razgovara o ulasku SD-a i SDP-a u vladu.

,,Da, ako ne i jedna i druga, barem jedna partija – posebno SDP – bude sastavni dio vlade. O toj mogućnosti dali smo svoje mišljenje. Ostajemo pri tome, s tim što smo otvoreni za razgovor i nalaženje nekih mogućnosti”, istakao je on.

DPS-u  nijesu prihvatljiva uslovljavanja SNP-a da SD i SDP ne mogu biti dio manjinske vlade, saopštio je ove sedmice i šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.

Prema pisanju Vijesti koje se pozivaju na izvore u pokretu URA, SDP bi navodno ipak trebalo da uđe u vladu. No,  sudeći po ovonedjeljnoj izjavi Konjevića ulazak SDP-a  nije tako izvjestan. Konjević je kazao da je Abazović pretvorio proces formiranja vlade u cirkus, te da je talac SNP jer insistira da ta partija bude u vladi. On je pozvao Abazovića da vrati mandat ukoliko ne može da sastavi vladu. Sličnu izjavu dao je  i lider SD-a Damir Šehović. Sve su prilike da se na Abazovića pravi pritisak da vladu formira  bez SNP-a.

Problem je, međutim, u tome što je  cijeli koncept manjinske vlade u stvari talac predsjednika Đukanovića i njegovog DPS-a. Navodno je i zahtjev Đukanovića da u Abazovićevom kabinetu bude makar jedan od predstavnika njegovih bivših koalicionih partnera (SDP, SD). Čudan zahtjev imajući u vidu to da su svi koji učestvuju u procesu formiranja manjinske vlade, izuzev URA-e, bivši koalicioni partneri DPS-a. SNP je nekada bio dio jedinstvenog DPS-a.

To je u stvari suštinski  problem koncepta manjinske vlade. Ona ne samo da najvjerovatnije neće imati potrebnu većinu u parlamentu za odblokiranje institucija, nego će je dominatno, uz podršku u parlamentu od strane DPS-a, činiti oni koji su predano radili da zarobe pravosuđe i ostale institucije.

,,Lopta je u dvorištu predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Sve što se dešava sa manjinskom vladom je posljedica onih diktata koji dolaze od njega”, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

,,Vidim da se pominje potencijalni ulazak SDP-a, do juče se pominjao ulazak predstavnika SD-a. Dakle svih onih partija koje su godinama bile jak saveznik DPS-a, to je drugim riječima ulazak DPS-a u vladu. Treba otvoreno reći stvari”,  zakjučila je ona.

Miodrag Lekić, lider DEMOS-a, u intervjuu za RTV Nikšić, kazao je da koncept manjinske vlade koji se zagovora, a koji je u sjenci optužbi i uslovljavanja, destabilizuje Crnu Goru i odraz je neozbiljnosti političkih partija. Tehnička vlada bi je, smatra Lekić, mogla pomiriti.

Nesumnjivo je, po njegovoj ocjeni, da se manjinskom vladom DPS vraća na vlast. ,,Tu nema dileme, apsolutno i dominantno se vraća. Ako se ostvari taj koncept, ta partija će imati veću vlast nego URA ili SNP, ili neka druga partija koja će biti u vladi. DPS će da odlučuje, pa im je možda i zgodnije što neće biti u vladi da se bore sa problemima – biće lišeni te odgovornosti ali će biti upravljači u parlamentu”, ocijenio je lider DEMOS-a.

U međuvremenu, Đukanović u Ulcinju demonstrira snagu, i pokazuje put.  Nakon izbora u tom gradu objavljen je snimak navodne krađe glasova.  Na snimku se navodno čuju lider GP URA Dritan Abazović, čelnik ulcinjskog odbora tog pokreta i nosilac liste Za novi početak Omer Bajraktari, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije Jednoglasno Fatmir Đeka, komunalni inspektor u Ulcinju Amir Mehmeti i nepoznata osoba.

U razgovoru, Đeka na pitanje nepoznatog lica: ,,Koliko vi dajete za glas?”, navodno odgovara: ,,Onoliko koliko ti niko nije dao. Jesi li razumio? Neće ti ništa faliti. Ako ti neko dođe i nudi nešto, ti dođi kod nas”.

Snimak je dio istrage ulcinjskog i državnog tužilaštva koje sada pokušava da utvrdi njegovu autentičnost.

Navodni akteri snimka tvrde da on nije autentičan, i da je montiran. Za to optužuju političku konkurenciju u tom gradu – DPS, DUA i FORCA. Te partije Abazovića i njegove partnere u Ulcinju svakodnevno optužuju za krađu izbora i glasova.

O izbornoj krađi DPS-a ispisani su tomovi novinskih stranica i međunarodnih izvještaja.  Nakon godinu i po od gubitka vlasti, DPS danas ne samo da u šaci drži koncept buduće manjinske vlade, a tako i budućnost Crne Gore, nego joj se opet prodaje kao jedini evropski pravac.

Odgovornost snose  avgustovski pobjednici.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo