Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA U ČEKAONICI: Đukanovićevi taoci

Objavljeno prije

na

Dok se čeka da li će SNP prihvatiti da SDP ili SD uđu u manjinsku vladu, a lider SDP-a optužuje mandatara Abazovića da je talac te partije, problem je u stvari  u tome što je  cijeli koncept manjinske vlade –  talac predsjednika Đukanovića i njegovog DPS-a. On će određivati pravac i postavljati pravila.  Put već demonstrira u postizbornom Ulcinju

 

 

Prije 34 dana lider URA-e Dritan Abazović dobio je mandat od predsjednika države Mila Đukanovića da formira novu, manjinsku vladu. Zakonski, taj rok ističe nakon 60 dana. Ostalo je, dakle, manje od mjesec. Svake sedmice, Abazović ili neko iz njegove partije saopšti da će manjinska vlada biti formirana – naredne sedmice.

Tako i ove. Abazović je saopštio da će manjinska vlada biti sastavljena do sredine mjeseca, a njegov partijski kolega Miloš Konatar da bi se to moglo desiti i do početka naredne sedmice. Isto je najavila i Božena Jelušić,  poslanica Pokreta URA.

Ukoliko se posljednja obećanja konačno i ispune, mala je vjerovatnoća da manjinska vlada može biti formirana  u onom obimu u kom ju je Abazović na početku planirao. Lider URA-e u priču o ovom modelu vlade ušao je sa obećanjem da bi manjinska vlada omogućila većinu od 49 poslanika u parlamentu, čime bi bilo moguće odblokirati pravosuđe i institucije, te pomjeriti evrointegracijski proces sa mrtve tačke. Stagnacija na evropskom putu bila je jedna od glavnih kritika Abazovića na račun Vlade Zdravka Krivokapića, kojoj je nepovjerenje u parlamentu izglasano prije ravno dva mjeseca, glasovima opozicije i koalicije Crno na bijelo koju predvodi Abazović.

Partije potpisnice Memoranduma o saradnji, koji je poslužio kao osnov za formiranje manjinske vlade, imaju ukupno 14 mandata od 81 u crnogorskoj Skupštini. Za većinu od 49,  osim podrške Demokratske partije socijalista koja ima 30 poslanika sa Liberalnom partijom, potrebna je podrška i dvije partije opozicije SDP-a i SD-a, koje imaju ukupno  pet poslanika.  Pregovori, međutim, idu u tom smjeru da SNP ne želi sa SDP-om i SD-om u vladu. Ukoliko te partije ne uđu u manjinsku vladu, ona bi imala podršku 44 poslanika, kao i u slučaju da u njoj ne bude SNP. Ako uđe jedna od tih partija, SDP ili SD –  46, ili 47 mandata.

Lider SNP-a Vladimir Joković, prošle sedmice saopštio je da je odluka Glavnog odbora (GO) te stranke da ne bude u vladi u kojoj bi bile partije Damira Šehovića (SD) i Raška Konjevića (SDP). Nešto kasnije poslanik SNP-a Dragan Ivanović odškrinuo je, ipak,  vrata dogovora. On je saopštio da je SNP spremna za određene ustupke i da je ostavljena mogućnost da se razgovara o ulasku SD-a i SDP-a u vladu.

,,Da, ako ne i jedna i druga, barem jedna partija – posebno SDP – bude sastavni dio vlade. O toj mogućnosti dali smo svoje mišljenje. Ostajemo pri tome, s tim što smo otvoreni za razgovor i nalaženje nekih mogućnosti”, istakao je on.

DPS-u  nijesu prihvatljiva uslovljavanja SNP-a da SD i SDP ne mogu biti dio manjinske vlade, saopštio je ove sedmice i šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.

Prema pisanju Vijesti koje se pozivaju na izvore u pokretu URA, SDP bi navodno ipak trebalo da uđe u vladu. No,  sudeći po ovonedjeljnoj izjavi Konjevića ulazak SDP-a  nije tako izvjestan. Konjević je kazao da je Abazović pretvorio proces formiranja vlade u cirkus, te da je talac SNP jer insistira da ta partija bude u vladi. On je pozvao Abazovića da vrati mandat ukoliko ne može da sastavi vladu. Sličnu izjavu dao je  i lider SD-a Damir Šehović. Sve su prilike da se na Abazovića pravi pritisak da vladu formira  bez SNP-a.

Problem je, međutim, u tome što je  cijeli koncept manjinske vlade u stvari talac predsjednika Đukanovića i njegovog DPS-a. Navodno je i zahtjev Đukanovića da u Abazovićevom kabinetu bude makar jedan od predstavnika njegovih bivših koalicionih partnera (SDP, SD). Čudan zahtjev imajući u vidu to da su svi koji učestvuju u procesu formiranja manjinske vlade, izuzev URA-e, bivši koalicioni partneri DPS-a. SNP je nekada bio dio jedinstvenog DPS-a.

To je u stvari suštinski  problem koncepta manjinske vlade. Ona ne samo da najvjerovatnije neće imati potrebnu većinu u parlamentu za odblokiranje institucija, nego će je dominatno, uz podršku u parlamentu od strane DPS-a, činiti oni koji su predano radili da zarobe pravosuđe i ostale institucije.

,,Lopta je u dvorištu predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Sve što se dešava sa manjinskom vladom je posljedica onih diktata koji dolaze od njega”, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

,,Vidim da se pominje potencijalni ulazak SDP-a, do juče se pominjao ulazak predstavnika SD-a. Dakle svih onih partija koje su godinama bile jak saveznik DPS-a, to je drugim riječima ulazak DPS-a u vladu. Treba otvoreno reći stvari”,  zakjučila je ona.

Miodrag Lekić, lider DEMOS-a, u intervjuu za RTV Nikšić, kazao je da koncept manjinske vlade koji se zagovora, a koji je u sjenci optužbi i uslovljavanja, destabilizuje Crnu Goru i odraz je neozbiljnosti političkih partija. Tehnička vlada bi je, smatra Lekić, mogla pomiriti.

Nesumnjivo je, po njegovoj ocjeni, da se manjinskom vladom DPS vraća na vlast. ,,Tu nema dileme, apsolutno i dominantno se vraća. Ako se ostvari taj koncept, ta partija će imati veću vlast nego URA ili SNP, ili neka druga partija koja će biti u vladi. DPS će da odlučuje, pa im je možda i zgodnije što neće biti u vladi da se bore sa problemima – biće lišeni te odgovornosti ali će biti upravljači u parlamentu”, ocijenio je lider DEMOS-a.

U međuvremenu, Đukanović u Ulcinju demonstrira snagu, i pokazuje put.  Nakon izbora u tom gradu objavljen je snimak navodne krađe glasova.  Na snimku se navodno čuju lider GP URA Dritan Abazović, čelnik ulcinjskog odbora tog pokreta i nosilac liste Za novi početak Omer Bajraktari, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije Jednoglasno Fatmir Đeka, komunalni inspektor u Ulcinju Amir Mehmeti i nepoznata osoba.

U razgovoru, Đeka na pitanje nepoznatog lica: ,,Koliko vi dajete za glas?”, navodno odgovara: ,,Onoliko koliko ti niko nije dao. Jesi li razumio? Neće ti ništa faliti. Ako ti neko dođe i nudi nešto, ti dođi kod nas”.

Snimak je dio istrage ulcinjskog i državnog tužilaštva koje sada pokušava da utvrdi njegovu autentičnost.

Navodni akteri snimka tvrde da on nije autentičan, i da je montiran. Za to optužuju političku konkurenciju u tom gradu – DPS, DUA i FORCA. Te partije Abazovića i njegove partnere u Ulcinju svakodnevno optužuju za krađu izbora i glasova.

O izbornoj krađi DPS-a ispisani su tomovi novinskih stranica i međunarodnih izvještaja.  Nakon godinu i po od gubitka vlasti, DPS danas ne samo da u šaci drži koncept buduće manjinske vlade, a tako i budućnost Crne Gore, nego joj se opet prodaje kao jedini evropski pravac.

Odgovornost snose  avgustovski pobjednici.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo