MONITORING
Vlasnik tajni i majstor spletki

Anketnom parlamentarnom odboru, koji ispituje aferu Snimak, bivši ministar zdravlja i gradonačelnik Podgorice je kao „savjetnika” predstavio nepozvanog psihijatra iz podređene mu zdravstvene ustanove. Zbog čega je Miomir Mugoša, od tačno 649 drugih službenika i namještenika lokalne uprave, zatim još 2.029 zaposlenih u javnim ustanovama, preduzećima, agencijama i privrednim društavima čiji je osnivač Glavni grad Podgorica, pozvao baš dr Ljubinka Kaluđerovića?
„Ja sam hirurg, kolega je narkolog i tu smo da pomognemo”, rekao je Mugoša 18. jula, kada je saslušavan zbog dokumenta podgoričkog odbora DPS-a o zapošljavanju partijskih simpatizera, članova i aktivista, ukupno 140 osoba, od čega 37 pripravnika i 106 u trafikama jedne privatne firme.
U visokoj politici Mugoša je 23 godine, ratne, tranzicione, krizne: ministar je bio 10, a gradonačelnik već 13 godina. Ugovor s njim je faustovski, doživotan, a narečenog dr Kaluđerovića, piše u nekom tekstu, Mugoša je u Podgoricu lično doveo, skućio, plaća ga…
Proglasivši za ličnog „savjetnika” tog psihijatra iz JU Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, čiji je osnivač SO Podgorica, Mugoša je razgorio glasine da, ne od juče, nabavlja povjerljive medicinske informacije o zdravstvenim tretmanima svojih političkih i poslovnih protivnika i članova njihovih porodica – poput bolesti zavisnosti, prekida neželjenih trudnoća u vanbračnim aferama, polnim i mentalnim bolestima, itd – pa ih, navodno, koristi ili je spreman da ih koristi.
Mugoša nije samo mogući podmukli atentator na Hipokrata, već je i dalje demijurg sektora zdravstva, možda i komercijalno povezanih nabavljačkih privatnih firmi, dobitnika multimilionskih tendera, gdje ima još „savjetnika”, ili, tvrde zli jezici – prikrivenih ortaka.
Uzmimo za ekspoziciju slučajan uzorak: dvojicu odbornika opozicione koalicije Bolja Podgorica koji su jula 2011. podržali Mugošin reizbor –Dragana Ostojića i Slavišu Guberinića. Za rješenje pozadine bizarnog prebjega možda ne igra nikakvu ulogu da su im supruge zaposlene u Fondu za zdravstveno osiguranje i privatnoj kompaniji Farmegra – ali je to činjenica, indicija; kako ko voli…
Pomenuta Farmegra se reklamira kao „jedna od vodećih veletrgovina lijekovima u Crnoj Gori”. Ona to svakako jeste, jer sa 3,12 miliona eura je, ukupno uzevši, na 11. mjestu rang-liste ponuđača sa najvećim ugovorenim javnim nabavkama za prošlu godinu u državi. Važna napomena glasi: osnovana je 1998, za Mugošinog ministarskog vakta.
Kao ministar zdravlja, a tada nije postojala procedura obaveznih tendera, on je čitavu deceniju praktično sâm odlučivao o trebovanjima, narudžbinama, komercijalnim ugovorima sa dobavljačima. Javno su osporene njegove milionske nabavke na primjer iz 1999. i 2000. preparata koji nijesu ,,lijek” za potrebe zdravstvenog sistema: losiona, pasti za zube, toaletne vode… Ako je to bilo u redu, zbog čega bi čudilo da se sada jedna veledrogerija pojavljuje u svojstvu „izvođača radova” na saobraćajnici?
Naime, u zahvatu DUP-a Donja Gorica, urb. parcela br. 3/557, investitor je Mugošina Agencija za izgradnju Podgorice, vlasnik parcele Glavni grad, a Farmegra – izvođač radova. Građevinsku dozvolu Up. 08-361/13-2 izdao je 15. januara ove godine gradski Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Ukoliko dalje zagrebemo u poslovanje Farmegre – preskočićemo Podgoričanima opštepoznatu činjenicu da ima, ili je imala, aranžman sa Glavnim gradom za kupovinu poklona novorođenim – dolazimo do izvjesnih preko 3.900 kvadrata u KO Donja Gorica (LN br. 5650), klasifikovanih kao livada, šuma, pašnjak, sa ubilježenim teretima – enormnim hipotekarnim ugovorima.
Povjerilac je Societe generale, preimenovana Podgorička banka, čiji je Miomir Mugoša bio višegodišnji predsjednik Skupštine akcionara. Ko su dužnici na parceli u Mugošinoj rodnoj Donjoj Gorici? Zetagradnja Blagote Radovića 1,8 milion, Industriaiport- Industriaimpex i Farmegra zajedno, kroz identifikovanih pet hipotekarnih ugovora, čak 3,95 miliona eura.
Zetagradnja je jedan od glavnih dobitnika iz perioda kada je Mugoša planove višeg reda (GUP) mijenjao u skladu sa potrebama planova nižeg reda (DUP). Građevinski preduzimači, poput Radovića, upućivani su na Mugošu, jer je od njega zavisila egzegeza donošenja odluke o istovremenoj reviziji planskih dokumenta različite hijerarhije. Gradonačelnik je postavljao iste članove komisije za stručnu ocjenu različitih planova i dupliranjem honorara ih „stimulisao” da izmisle kakav maštovit stručni izgovor da se pristupi pretumbacijama oba plana.
Ključni parametar za određivanje cijene građevinskog zemljišta je njegova namjena definisana urbanističkim planom, a Mugoša je donosio odluke o promjeni namjene kroz izmjene prostornog ili urbanističkog plana. Ako tome dodamo da je u potpunoj diskreciji odrezivao visinu obračuna komunalija, dolazimo do osnovanosti pretpostavke: investitorima, poput Zetagradnje, obezbijedio je multimilionske profite. Jedno davno postavljeno pitanje – u kolikom broju slučajeva je, umjesto novca, Mugoša kao „kompenzaciju”, na primjer od Zetagradnje, za obračun komunalija, možda i na imena povezanih lica, prihvatao stanove ili poslovne prostore? – još nema odgovor.
A Industriaimport- Industriaimpex? To što se ova firma pojavljuje kao hipotekarni dužnik, skupa sa Farmegrom, ne čudi uzme li se u obzir da u njenoj vlasničkoj strukturi Industriaimport- Industriaimpex ima 80, a Janko Radunović i Sreten Đikanović po 10 odsto. Radunović i vjerovatno Đikanović su povezani sa Ekomedikom, firmom koja je u konzorcijumu sa italijanskim OMP Eco od Ministarstva zdravlja onomad dobila koncesiju – potpisao je ministar Miodrag Radunović – za preradu medicinskog otpada na 15 godina (vidi u Monitoru od 12. jula o.g.).
Ministar Radunović nadzire rad Fonda za zdravstveno osiguranje – čija komisija sastavlja liste lijekova za nabavku – ali i rad Montefarma, koji po narečenoj listi raspisuje i kešira tendere na kojima Farmegra veoma često pobjeđuje.
Ko je on-line veza Miomira Mugoše i Miodraga Radunovića? Odgovor je – Željko Vuković, koji je poput ministra zdravlja, te narečenog Janka Radunovića, takođe Beranac.
Miodragu Radunoviću je Vuković pet godina bio pomoćnik, pa je u tom periodu bio predsjednik odbora direktora Radoja Dakića. Upravo je 2007. prodato zemljište ove bivše fabrike beogradskoj Delti Miroslava Miškovića a investitore, Čelebić company i CMC, navodno su protivpravno oslobodili plaćanja naknade u iznosu od dva miliona eura.
Protiv Vukovića je vođena policijska istraga i podnijeta krivična prijava zbog osnovane sumnje da je, navodno, zahvatajući sa posebnih računa, pronevjerio više od milion eura. Ali, Mugoša ga je od Radunovića preuzeo krajem 2010. – imenovao ga je za svog glavnog administratora – pa su podgorička policija, Tužilaštvo, akcionari i ostali u lancu ishrane lovom na sitne zvjerke, naglo izgubili interes da išćeruju pravdu.
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom