Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VRŠNJAČKO NASILJE I INSTITUCIJE: Kad nadležni zataškavaju

Objavljeno prije

na

,,Kada je sin došao kući vidio sam modrice i hematome na licu. Sve mi je ispričao i odmah smo otišli u bolnicu”, priča roditelj koji se obratio Monitoru zbog vršnjačkog nasilja kom je njegov sin, učenik osmog razreda, bio izložen.

Pokazujući medicinsku dokumentaciju i policijski izvještaj priča da je prije par nedjelja njegov sin u dvorištu škole u Podgorici koju pohađa, zatekao dječaka iz devetog razreda kako uz pomoć dva vršnjaka, tuče njegovog druga iz odjeljenja. Pokušao je da objasni nasilniku da je i veći i jači od njegovog druga i zamolio da ga pusti. Ovaj mu je odgovorio šamarom. Uzvratio je šakom, nakon čega su pritrčala dvojica drugova i držali ga dok ga je nasilnik udarao pesnicama po licu.

Za sada, ima samo riječi hvale za ljekarku koja je primila njegovog sina i koja je odmah o slučaju obavijestila policiju. Prijatno je iznenađen i odnosom službenika policije koji su sa puno obzira i takta uzeli izjavu od dječaka i roditelja. A onda je uslijedilo neprijatno iznenađenje.

,,Inspektor koji je uzimao izjavu je kazao da su im ruke vezane. Jedino što mogu je da računaju da će reagovati roditelji nasilnika, i da će se nasilnik uplašiti. Eventualno da dodatni pritisak izvrši socijalna služba”, kaže. Ističe da su mu i u bolnici i u policiji rekli da je ovakvih slučajeva sve više.

Stručnjaci odavno upozoravaju da je jedna od grešaka sistema što se samo posredstvom policije i tužilaštva pokušava rješiti problem vršnjačkog nasilja, te da je neophodno veće učešće škole i stručnih lica u njoj u prevenciji i suzbijanju ove pojave. Duže od deceniju u Crnoj Gori se sprovodi projekat Škola bez nasilja, koji obuhvata izabrane škole u svim crnogorskim opštinama. Realizuju ga Ministarstvo prosvjete, Zavod za školstvo i UNICEF, a cilj projekta je podizanje nivoa svjesnosti i znanja o pojavi vršnjačkog nasilja u školi, definisanje i funkcionisanje zaštitne mreže kao odgovora cijele škole na pojavu vršnjačkog nasilja, kao i povezivanje škole i lokalne zajednice u cilju unapređivanja i održivosti aktivnosti u školi. I sadržaji na ovu temu ušli su u udžbenike značajnog broja predmeta osnovnih i pojedinih srednjih škola. Pa ipak, javnost se svake godine šokira pričama o vršnjačkom nasilju u školama. Poput onog kada je grupa vršnjaka pretukla učenika sedmog razreda koga je majka zatekla onesvješćenog u školi ili kada je srednjoškolac ispred škole izudarao svoga vršnjaka – drškom od pištolja.

Monitor je već pisao o tome da nastavnici tvrde da ovakve priče jesu novina za javnost ali da su u školama postale skoro uobičajene i da se uglavnom kriju. Da škole često zataškavaju probleme konstatovao je u više izvještaja i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

U izvještaju Ombudsmana za prošlu godinu o nasilju u vaspitno-obrazovnim ustanovama, navodi se: ,,Zaštitnik je zabrinut zbog stepena nasilja i agresije među djecom/učenicima osnovnih škola (teške tjelesne povrede, davljenje ili onesvješćivanje učenika) koji se demonstriraju u prostorijama obrazovnih ustanova za vrijeme trajanja nastave. Sprovodeći ispitne postupke u predmetima, dolazi se do zaključka da obrazovne ustanove ne predstavljaju uvijek sigurno okruženje za djecu, što je nedopustivo, jer djeca upravo tu provode najviše vremena”, konstatuje se. ,,U određenim slučajevima zapaženo je da sukobi među učenicima škole traju i po više godina, te se stiče utisak da nijesu preduzimane konkretne radnje i mjere kako bi se ispitali uzroci određenih ponašanja i pravovremeno reagovalo, spriječili dalji konflikti kao i pomoglo učeniku/cima koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje. Primijećeno je i da u nekim slučajevima i pored preduzetih radnji nije bilo očekivanih rezultata”, navodi Ombudsman.

Ono što je zabrinjavajuće, a konstatovano je i u izvještaju Zaštitnika, jeste česta činjenica da obrazovna ustanova ima saznanja o učestalim sukobima određenih učenika, a ne preduzima mjere kako bi djeci bila pružena adekvatna pomoć.

Zataškavanjem nasilja, ono se i promoviše jer prolazi bez sankcija. Time su najviše pogođenje žrtve. Ali trpe i djeca koja vrše nasilje jer im se ne pruža adekvatna pomoć. Uglavnom se koriste metode prebacivanja u drugu školu ili se jednostavno čeka da ,,briga” pređe na drugoga, kada takav učenik iz osnovne nastavi školovanje u srednjoj školi.

Tokom prošle godine Zaštitnik je pokrenuo postupak, nakon saznanja iz medija, da se u blizini osnovne škole dogodio fizički sukob učenika u kojoj je jedan učenik zadobio povrede (gubitak svijesti). Ustanovljeno je da je u konkretnom slučaju škola propustila da preduzme aktivnosti koje bi bile prilagođene veoma ozbiljnoj situaciji po zdravlje djeteta (gubitak svijesti), a takođe nije obaviješten nadležni centar za socijalni rad koji bi mogao preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Da se sa starom praksom nije prekinulo govore i podaci da prosvjetni radnici u određenim slučajevima posežu za tradicionalnim metodama „prevaspitavanja” učenika. Još je crnje što prosvjetni radnik koji je fizički kaznio učenika negira da je ponašanje prema učeniku nasilnog karaktera već edukativnog.

Posljednje istraživanje o vršnjačkom nasilju u crnogorskim školama, koje je 2013. radio UNICEF, pokazalo je da je fizičko nasilje u porastu, ali i da učenici često trpe socijalnu izolaciju, emocionalne i druge oblike psihološkog nasilja. Zabrinjavajuće je to što su rezultati ovog istraživanja pokazali da o nasilju u školama roditelji ne razgovaraju sa djecom, u čak 78 odsto slučajeva, a nastavnici i do 87 odsto.

Na prošlogodišnjoj konferenciji Reci NE nasilju koja je održana povodom 20. novembra – Međunarodnog dana djeteta, djeca su svjedočila o tome da u školama i mimo nje postoje mnogi oblici nasilja. Poručila su da se ni na jedno od njih ne smije reagovati ćutanjem.

S druge strane odrasli ili ćute ili se svađaju: ,,Uočava se da obrazovne ustanove u svojim navodima nerijetko veliki dio odgovornosti prebacuju na roditelje koji iskazuju nepovjerenje u postupanja škole, kada su u pitanju konfliktne situacije”, navodi se u izvještaju. Tako je stvoren krug nepovjerenja među odraslima u kome deblji kraj izvuku djeca.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo