OKO NAS
PREUREĐENJE BALKANA: Šta sadrži njemački paket

Objavljeno prije
8 godinana
Objavio:
Monitor online„Želimo da Zapadni Balkan postane dio EU i da pristupni proces donese osjetni boljitak građanima”, kaže koordinator za jugoistočnu Evropu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Kristijan Helbah.
Novi plan za Zapadni Balkan – agendu Berlin plus predstavio je početkom juna njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel. On je kazao da je to dodatni podsticaj Berlinskom procesu sa ciljem da se od regiona napravi atraktivan ekonomski prostor, a stanovništvu donese boljitak. Uz, podrazumijeva se, finansijsku injekciju iz Berlina i Brisela.
Helbah smatra da treba iskoristiti svaku šansu koja se pomoli kako bi se brzo poboljšalo teško ekonomsko i socijalno stanje u kojem žive mnogi na Balkanu. U to spada i poboljšana regionalna saradnja u sferi ekonomije, transporta i telekomunikacija. Pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana su premale za potencijalne investitore. Ako se region zajednički „ponudi”, onda se isplati ulagati tamo. To stvara radna mjesta i prihod. Zemlje mogu odmah da čine napretke i to bez obzira na to koliko brzo ili sporo preduzimaju sljedeće korake u procesu proširenja EU.
Na samitu predsjednika vlada zapadnobalkanske šestorke koji će se održati 12. jula u Trstu biće predstavljeni konkretni projekti. Prije svega u oblasti energetike i infrastrukture. Berlin i Brisel, koji snažno podržava ovu njemačku inicijativu, žele uputiti poruku da geografija i ekonomija moraju biti jače od ideologije. „Tu, na primjer, spadaju i prekogranični infrastrukturni projekti poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije (Beograd-Niš-Priština-Tirana-Drač). Neshvatljivo je što je tako komplikovano putovati iz Beograda do Prištine ili Tirane, iako su ti gradovi u komšiluku. Ako pružimo podršku u takvim oblastima ljudi će primijetiti: nešto se radi”, ističe Helbah dodajući da je vrlo važno da se na tom samitu podstakne regionalna saradnja koja će pomoći regionu na putu ka EU, koja će ga učiniti spremnijim, i koja će pomoći zemljama pojedinačno na njihovom putu ka EU.
Načelne deklaracije o jačanju saradnje i povjerenja u regionu i maglovita obećanja o budućem članstvu, što se navodilo i prilikom diplomatske inicijativa Brdo-Brioni prije sedam godina, više ne mogu zadovoljiti balkanske zemlje koje brže žele u EU.
Njemačka inicijativa, koja, kako ocjenjuju analitičari, ima realnih šansi za uspjeh, dolazi u veoma važnom trenutku: balkanske države su u dubokoj strukturalnoj krizi, već duže vrijeme prepuštene sebi samima, dok se i EU nakon Bregzita mora redefinisati.
Ima mišljenja da bi Berlin plus mogao značiti i ,,time out” dok se situacija u EU ne razbistri, a da odgovara onima na Balkanu koji bi da vode politiku ,,i Zapad i Istok”. Do kraja nedefinisana inicijativa regionalnog udruživanja (stvaranje ekonomskog područja, zajedničko tržište ili carinska unija), ostavlja prostor za različite komentare. Prije svega onih čije su zemlje odmakle u procesu pridruživanja Uniji, među kojima je Crna Gora. ,,Ideja kreiranja zajedničkog tržišta je politički, a ne ekonomski projekat i predstavlja svojevrsno odlaganje integracija. To je pokušaj usaglašavanja integracione dinamike u regionu, što za jedne zemlje predstavlja podsticaj integracijama, ali za druge ne, već naprotiv – odlaganje integracija u EU, i pokušaj pravljenja balkanskog integracionog konvoja, umjesto važećeg regata pristupa”, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša crnogorska ministarka za evropske integracije Gordana Đurović.
Ona primjećuje i da se ,,ovakav eksperiment nije sprovodio kada su bile u pitanju zemlje Centralne i Istočne Evrope i da stoga ne vidim razlog zbog čega bi sada trebalo ulaziti u takvu neizvjesnu i nejasnu avanuturu”.
I direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kaže za Monitor da formiranje zajedničkog tržišta na jugoistoku Evrope ima niz svojih prednosti, ali i mana za poziciju Crne Gore.
,,Postavlja se pitanje: koja je poenta formiranja zajedničkog tržišta ukoliko će sve države regiona pripadati već jednom zajedničkom tržištu Evropske unije. U prevodu bi to značilo da Crna Gora treba da usaglašava svoje ekonomske politike i sa državama regiona sa jedne strane, i sa EU na drugoj strani. To iziskuje dodatne administrativne kapacitete, ali i vrijeme. Dodatno, skoro je pa i nemoguće zamisliti saradnju Srbije i Kosova na takvom jednom tržištu, naročito nakon nedavnih parlamentarnih izbora na Kosovu gdje je desna i radikalno desna opcija osvojila najveći broj glasova što bi moglo da ugrozi i temelje Briselskog sporazuma”, ocjenjuje Uljarevićeva.
Ona ne sumnja da je posrijedi dobra namjera EU u vezi sa tim, ali ističe da su pozicije država regiona u procesu evropskih integracija značajno različite. ,,Ekonomska politika kao jedan od ključnih stubova integracije je povezana i sa političkim dijelom integracija. Pregovori se ne mogu završiti ukoliko se njegova i politička, institucionalna i ekonomska politika ne usaglasi sa onom EU. Crna Gora je u tom dijelu značajno ispred recimo BiH i Kosova, a vjerujem da uprkos brojnim problemima koje tangiraju crnogorsko društvo, Crna Gora ne zaslužuje da, na vratima EU, čeka zemlje sa dubokim političko-ekonomskim rascjepima”, smatra čelnica CGO-a.
I poslanik u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope Predrag Sekulić iz Demokratske partije socijalista ocjenjuje da bi formiranje ,,jedinstvenog balkanskog tržišta”, o čemu govori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zaustavilo Crnu Goru u procesu evropskih integracija.
,,Što se tiče pozicije Crne Gore vjerujem da, s obzirom na činjenicu da smo otvorili više od dvije trećine poglavlja u pregovorima sa EU i na činjenicu da zatvaramo neka poglavlja, ovaj predlog ne vjerujem da će naići na neko šire odobravanje. Iz prostog razloga što bi se vratili na početak i poziciju onih država koje tek počinju sa pregovorima sa EU”, naglašava Sekulić.
Odlazeći premijer Kosova Isa Mustafa rekao je da takvo zajedničko tržište ne nosi jednak interes za sve zemlje Balkana, te da Kosovo treba da odbije takvu ideju s obzirom da ona podsjeća na prošlost. Premijer Albanije Edi Rama je takođe kazao da mu nije prihvatljiva ideja o zajedničkom tržištu, odnosno da neće da prihvati nikakvu ,,alternativu evropskim integracijama”.
Američki analitičar Januš Bugajski smatra da iza takvih izjava zapravo stoji Rusija. ,,Moskva nastoji da potopi kompletan projekat evropskih integracija, tako što Beograd predlaže formiranje regionalne zone slobodne trgovine i carinske unije, koja bi mogla da bude iskorišćena da izazove kašnjenja ili izuzeće članstva Crne Gore”, rekao je on.
No, još od tzv. zagrebačkog samita EU, koji je održan krajem 2000., jasno je upućenijima da nema prijema u EU za zemlje ,,zapadnog Balkana” u paketu, nego će one biti primljene u zavisnosti od dinamike vlastite transformacije, shodno visokim standardima prilagođavanja (Kopenhaški i Madridski kriterijumi, monitorinzi, izvještaji…) Dakle, ne u formi konvoja nego regate, pa ko prije ispuni kriterijume prilagođavanja, biće prije i primljen u EU. Niko ne vjeruje u to da bi Berlin, iako kancelarka Angela Merkel ima izuzetno dobre odnose sa Vučićem, taj princip koji važi u EU, posebno od Solunske agende do danas, mogao da pogazi.
Njemački ambasador u Beogradu Aksel Ditman uvjerava da se inicijativom želi podstaći regionalna saradnja i da se njome pomaže svakoj zemlji pojedinačno na njezinom putu ka EU.
O tome svjedoče redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o tzv. individualnom napretku zemalja zapadnog Balkana. Niko u tim izvještajima ne dovodi individualni pristup u pitanje, ali se redovno preporučuje zemljama regije tzv. debalkaniziranje putem regionalne saradnje.
Istina je da je približavanje ovih zemalja EU posljednjih godina značajno usporeno, jer nemaju svi akteri iskreni interes za održivim reformama. No, njemački šef diplomatije Gabrijel naglašava da nema popusta kod centralnih uslova kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Ove teme spadaju u temelje približavanja EU. Što taj proces više odmiče, sve više dolaze u fokus. Jasno je da zemlja koja ne ispunjava standarde EU na ovim poljima ne može postati članica. Tu nema gledanja kroz prste. Donosioci odluka u regionu to odlično znaju”, poručuju iz Berlina.
Evropski komesar za pridruživanje Johanes Han pruža punu podršku ovoj inicijativi Njemačke. ,,Mi podržavamo regionalnu ekonomsku zonu, koja nije alternativa pristupanja Uniji, već priprema za pridruživanje”, tvrdi on.
Lider URE Dritan Abazović, koji je ove sedmice boravio u Njemačkoj, uvjeren je da pomoć te države može biti od presudnog značaja ne samo u procesu integracija, već i rješavanja političke krize u Crnoj Gori.
U svakom slučaju, za države na jugoistoku Evrope i njihove građane je najvažnije da su ponovo na agendi u centrima evropske politike. To jača reformske snage u regionu. Bliska prošlost je pokazala da svaki nedostatak evropske perspektive, odnosno pad tzv. evroentuzijazma izaziva raslojavanje i destabilizaciju u svim ovim zemljama.
,,Ne znamo ni sami kako će EU izgledati narednih godina. Ali hoćemo da je natjeramo da ispuni obećanja koja je dala zemljama zapadnog Balkana”, kaže italijanski diplomata Đuzepe Manco.
Berlin je postavio rok: svi sporazumi između ovih zemalja treba da se dogovore do 2020. godine, a Akcioni plan „balkanske infrastrukturne agende” će biti predstavljen već u ponedjeljak, 26. juna, na sastanku visokih funkcionera vlada regiona i Savjeta za regionalnu saradnju, čije je sjedište u Sarajevu.
Mustafa CANKA
Komentari

Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta
Nakon skoro dvije sedmice štrajka, zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.
„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.
On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.
U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.
On objašnjava da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.
„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.
Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.
“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.
I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme: “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.
Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona

Objavljeno prije
2 danana
17 Oktobra, 2025
Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne
Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.
Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.
Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.
Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.
Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su za Monitor u državnoj kompaniji.
Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
OSLOBOĐENI SVI OSUMNJIČENI ZA SLUČAJ TUNEL: Zatrpana sramota

Objavljeno prije
1 sedmicana
10 Oktobra, 2025
U obrazloženju presude sudije Borka Lončara, kojom su oslobođeni svi osmoro osumnjičeni za ovaj slučaj, navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela prokopanog u Višem sudu, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih
„Tunel ostaje sramota za one koji su radili na njemu zbog štete koji je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju. Za optužene nema dokaza da su izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret”. Tako je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar obrazložio oslobađajuću presudu grupi kojoj se sudilo zbog prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u Podgorici. Slučaj je razobličio sve manjakovasti i amaterizam javne i tajne službe bezbjednosti.
Prokopani tunel u Višem sudu nije otkriven radom bezbjednosnih organa, već igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11.septembra 2023. iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina.
U depou se čuva oko 100.000 predmeta: dokaza, droga, oružje… Do danas nije utvrđeno šta je sve ukradeno iz njega. Viši sud se nalazi u samom centru Podgorice, u blizini najviših državnih institucija – Skupštine, Vlade, Centralne banke i zgrade Predsjednika države.
„Investitor akcije je ozbiljna kriminalna grupa iz Crne Gore“ „Riječ je o jednoj od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Vi procijenite o kojoj je riječ“„Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, ubjeđivao je crnogorsku javnost tadašnji vrh Uprave policije, Ministrastva Unutrašnjih poslova i odlazeće vlade, nakon što je 11.septembra otrkiven tunel u depou podgoričkog Višeg suda. Ministar policije u to vrijeme bio je Filip Adžić, premijer Dritan Abazović, a vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić.
Prvi čovjek policije Nikola Terzić tada je, odgovarajući na novinarsko pitanje – što nedostaje iz depoa, kazao da nedostaju određena vatrena oružja iz određenih predmeta, ali i da je njegovo lično mišljenje da je cilj bio da se dođe u posjed određenih predmeta koji potencijalno sjutra mogu baciti na koljena čitave istrage protiv jedne kriminalne grupe potvrđujući da govori o „kavčanima“.
„Na korak smo bliže motivu kopanja tunela. Većina identifikovanih ima kriminalnu prošlost“, samo je jedna od izjava koju je medijima nakon otvaranja istrage dao ministar Adžić.
Šta je bio motiv prokopavanja tunela nije poznato ni nakon okončanja sudskog postupka.
Premijer u tehničkom mandatu, njegovi saradnici, pojedini ministri i viskorangirani policajci, tih dana su za račun lične promocije, šetkajući po tunelu – mjestu „zločina“, kontaminirali tragove. Na kraju su donijeli odluku da se rupa zakopa. Odluka o zakopavanju tunela, sudeći prema obrazloženju sudije Lončara, već tada je oslobodila krivice grupu protiv koje je kasnije vođen i okončan sudski postupak. Prošlog petka sudija je bio precizno jasan – tunel nije trebalo zatvoriti.
Vlada je 28. septembra 2023. donijela odluku da se tunel zatrpa, što je i učinjeno početkom oktobra, čime su, kako je konstatovao sud, onemogućene dalja istražna postupanja i analiza.
Podsjetio je da je odluka tadašnje izvršne vlasti bila da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma, te da usljed takve odluke vještak građevinske struke nije mogao obaviti svoj zadatak.
“Sud zaključuje da bezbjednosni sektor ne samo da nije spriječio kopanje tunela i ne samo da ga nije otkrio nego je i dozvolio da se prokopani tunel prije okončanja sudskog postupka zatvori i zatrpa i da se neke istražne radnje ne preduzmu kvalitetno. Niz propusta dovodi do zaključka o ozbiljnoj nestručnosti osoba u toj oblasti”- kazao je sudija Lončar.
U obrazloženju presude navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih.
U presudi sudije Lončara navodi se da je jedan od osumnjičenih, Vladimir Erić bio u policijskoj stanici u Loznici 8. septembra 2023., tri dana prije otkrivanja tunela, u vrijeme kada mu je optužnicom stavljeno na teret da je kopao.
Za Predraga Mirotića, optuženog da je upravljao jednim od vozila korišćenih u izvršenju krivičnog djela, utvrđeno je da video-snimci zbog lošeg kvaliteta ne omogućavaju identifikaciju osobe, vozila ili registarskih oznaka. Ni za Nikolu Milačića nije utvrđeno učešće, osim tvrdnje Katarine Baćović da joj je pomogao da iznajmi stan u Njegoševoj ulici. Sud je ocijenio da na osnovu tog iskaza nije moguće zasnovati krivičnu odgovornost.
Sud je takođe oslobodio Marijana Vuljaja, jer nije bilo dokaza da je znao za bilo kakvo krivično djelo Baćović. Za Veljka Markovića, Milana Markovića i Dejana Jovanovića sud je utvrdio da su boravili u Crnoj Gori, ali dokazima nije utvrđeno njihovo prisustvo u tunelu, iznajmljenom stanu, depou.
Ostaju brojna pitanja na koja ni nakon više od dvije godine nema odgovora. Jedno od njih je svakako motiv, koji ni do danas nije utvrđen. Isključen je onaj u koji je mjesecima javnost uvjeravao tadašnji premijer tehničke Vlade Dritan Abazović, koji je u medijima tvrdio da je iz Depoa ukradena puška iz sudskog postupka koji se vodio zbog ubistva direktora i glavnog i odgovorog urednika Dana Duška Jovanovića.
Sudija Lončar naveo je u obrazloženju presude da ni droga niti drugi predmeti iz spisa nijesu dokazano bili cilj, a oni koji su kopali, da su željeli, mogli su da saznaju gdje se nalaze predmeti većeg značaja.
Zbog svojih javno iznijetih tvrdnji četiri mjeseca od otkrivanja tunela, Abazović se pojavio i kao svjedok u istrazi. Međutim, pozvao se na obavezu čuvanja službene tajne jer je riječ o operativnim informacijama koje su saopštene na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Tužilaštvo je najavilo da će se žaliti na odluku suda.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRIVATIZACIJA HOTELSKE GRUPE BUDVANSKA RIVIJERA: Soliteri i u turističkom naselju slovenska plaža
-
Izdvojeno4 sedmice
EVROPA I MI: Tramp, Orban i Vučić, uzori domaćim baštinicima srpskog sveta
-
Izdvojeno4 sedmice
ULAGANJE OPŠTINA U ŽENSKO PREDUZETNIŠTO: Bačene pare
-
DRUŠTVO3 sedmice
BUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
Izdvojeno4 sedmice
RASTE ŠTRAJK U UPRAVI ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA: Gladovanje i bojkot suđenja
-
DRUŠTVO3 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA IZGRADNJU SPOMENIKA MITROPOLITU AMFILOHIJU U KOLAŠINU: Đedo među partizanima
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom
-
FOKUS3 sedmice
RENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi