Razgovori su završeni bez očekivanog dogovora, zajedničkog saopštenja i svečanog ručka. Ovaj, drugi samit Trampa i Kima održan je osam mjeseci poslije prvog, istorijskog juna 2018. u Singapuru. Na samitu u Singapuru je postignuta saglasnost oko zajedničkog saopštenja koje je neodređeno govorilo o denuklearizaciji Korejskog poluostrva
Dvodnevni samit u Vijetnamu između američkog predsjednika Donalda Trampa i sjevernokorejskog vođe Kim Džong una završio je u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu, bez očekivanog dogovora, zajedničkog saopštenja i svečanog ručka. Dvojica državnika su ostvarili mali napredak na putu sjevernokorejskog odricanja od nuklearnog programa za šta Kimov režim traži ukidanje međunarodnih sankcija u kojima prednjače Sjedinjene Američke Države.
,,U osnovi su oni željeli da sankcije budu potpuno ukinute, a mi to nismo mogli da uradimo,” naveo je predsjednik Tramp na konferenciji za štampu poslije posljednjeg razgovora sa Kimom u jednom od poznatih starih azijskih hotela Sofitel Legend Metropole Hanoi. Predsjednik SAD je kazao da je odlučio da ne potpiše zajedničko saopštenje jer je skloniji da ,,učini to na pravi način, a ne na brzinu” i da to pokazuje da njegovi kritičari nisu u pravu kada tvrde da je ,,mekan” prema sjevernokorejskom vođi.
Drugi samit Trampa i Kima održan je osam mjeseci poslije prvog, istorijskog juna 2018. u Singapuru. Tramp je postao prvi predsjednik SAD koji se sastao sa nekim vođom Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) za 70 godina postojanja DNRK. Na samitu u Sigapuru je postignuta saglasnost oko zajedničkog saopštenja koje je neodređeno govorilo o denuklearizaciji Korejskog poluostrva.
Potom se pregovori o denuklearizaciji nisu mrdnuli sa mrtve tačke. Sada je bilo velikih očekivanja u međunarodnoj zajednici. Analitičari su vjerovali da je došlo vrijeme za nalaženje rješenja složenom pitanju denuklearizacije Severne Koreje.
Predsjednik Narodne Republike Kine Si Džinping, glavnog saveznika DNRK pozvao je zvanične Vašingtona i Pjongjanga ,,da se sretnu na pola puta“. Južna Koreja, koja ima najveći interes za denuklearizaciju istočnoazijskog poluostrva, je polagala velike nade da će samit u Hanoju ubrzati nastanak režima mira i ekonomske saradnje sa sjevernim susjedom.
Uoči samita su stizale vijesti da izaslanici dvojice čelnika izgleda ostvaruju napredak u pregovorima o zajedničkom saopštenju. Upućeni u Seulu, glavnom gradu Južne Koreje, su navodili da pregovarači ,,ozbiljnije diskutuju nego uoči prošlogodišnjeg prvog samita dvojice vođa”. ,,Smanjuju razlike,” navedeno je južnokorejskoj novinskoj agenciji Jonhap iz jednog izvora.
To je nagonilo na špekulacije o mogućem napretku u pregovorima o pitanju razgradnje nuklearnog kompleksa Jongbjun, središta višedecenijskog sjevernokorejskog nuklearnog programa. Dvije strane, takođe, mjesecima nastoje da utvrde koje dalje korake na denuklearizaciji može Pjongjang da preduzme, a da Vašington uzvrati odgovarajućim potezima, eventualno uključujući deklaraciju o formalnom kraju Korejskog rata koji je bijesnio od 1950. do 1953, a okončan je samo primirjem, ne i mirovnim ugovorom.
Pjongjang se odavno zalaže za takvu političku deklaraciju koja nije legalno obavezujuća, ali bi okočala decenije neprijateljstva između dvije države, obezbjedila sigurnost režimu u DNRK i vodila potpisivanju sporazuma o miru. Vašington se, međutim, uzdržava jer bi potom Pjongjang mogao eventualno da traži povlačenje američkih trupa sa Korejskog poluostrva.
Posljednjih mjeseci je Pjongjang više bio usredsređen na oslobađanje od sankcija koje teško opterećuju DNRK, nego na deklaraciju o končanju rata. Vašington, međutim, insistira na provjerljivim koracima u denuklearizaciji Severne Koreje.
Daljim važnim korakom je smatran eventualni dogovor o uzajamnom otvaranju kancelarija za vezu zvaničniog Vašingtona i Pjongjanga. ,,To bi značilo da mi priznajemo Sjevernu Koreju kao državu”, tumačio je američki strućnjak za sjevernokorejski nuklearni program Džoel Vit.
Lideri su samit počeli ističući uzajamne ,,veoma specijalne odnose”. No pokazalo se da su američki pregovarači tražili od sjevernokorejskih više od nuklearnog kompleksa Jongbjun, suprotno očekivanjima da će to biti prvi korak ka potpunoj denukleartizaciji Korejskog poluostrva. Uopšte, izgleda da su suprotstavljenje vizije kako bi izgledala potpuna denuklearizacija, glavna prepreka.
,,Kim ima svojevrsnu viziju, ali ona nije u potpunosti naša vizija”, kazao je Tramp. ,,No, vizija DNRK je sada ‘potpunija’ nego što je bila prije godinu dana”, rekao je on. ,,Nažalost nismo dobili nešto što bi bilo korisno za SAD… Zatražili smo od Kima da učini više, ali on nije bio na to spreman”, iznio je državni sekretar Majk Pompeo na konferenciji sa Trampom. Po njemu, SAD i Sjeverna Koreja su bliže nalaženju rješenja nego što su bile prije samita.
Tramp je kazao da želi da održi odnose sa Kimom. ,,Vjerujem mu,” kazao je američki predsjednik misleći na lidera DNRK. Iznio je i da mu je Kim dao uvjeravanja da neće obnoviti probe raketnih sistema ,,ili bilo šta što se tiće nuklearnih aktivnosti”.
Sam Kim je na početku jednog od sastanaka drugog dana samita kazao kako ne bi došao u Hanoj da želi denuklearizaciju njegove države. Navodno je prilikom jednog od sastanaka sa sekretarom Pompeom kazao kako on ima djecu i suprugu ,,i želi mirnu budućnost za njih”.
Tramp smatra da se radi o neslaganju u pogledu metoda i satnice. ,,On želi (denuklearizaciju) u oblastima koje su manje važne nego one koje mi želimo,” kazao je američki predsjednik novinarima.
Kim drži da je na samitu u Singapuru obećao da će raditi na potpunoj denuklarizaciji – on tumači čitavog Korejskog poluostrva – u zamjenu za bezbjednosne garancije od SAD. Sjeverna Koreja želi da joj sankcije budu ukinute ili ublažene jer je obustavila probe nuklearnog oružja i raketa za njihovo nošenje. Vašington je čvrst u stavu da će sankcije ostati dok se Sjeverna Koreja ne odrekne nuklearnog programa.
Tramp kao da je u danima pred samit smanjio očekivanja. Poručio je kako on ne žuri sa denuklearizacijom Sjeverne Koreje i da bi ,,bio srećan” ukoliko se Pjongjang bude i dalje uzdržavao od nuklearnih i proba raketa. To je izazvalo zabrinutost u Seulu da će Tramp, možda, manje brinuti o denuklearizaciji Sjeverne Koreje dok god su na snazi prijetnje SAD.
Vit, smatra kako Tramp ocjenjuje da ,,libijski model” jednostrane sjevernokorejske denuklearizacije, bez uzvratnih mjera SAD, neće funkcionisati, već da treba ići ,,korak po korak.” Za maksimalistički pristup se zalagao Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton, što je izazvalo veliko protivljenje Pjongjanga.
Rasprostranjeno je mišljenje da je Boltonov pristup bio nerealan. Tako u Pekingu podsjećaju na predlog Kine o ,,dvijema tračnicama”, da Korejsko poluostrvo bude denuklearizovano, i na njemu vlada mirovni mehanizam koji bi jemčile SAD. Na putu postizanja sporazuma, prepreka bi moglo da bude Trampovo priklanjanje eventualnom insistiranju njegovih saradnika na bezuslovnoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje.
Neki analitičari sada smatraju kako je neuspjeh samita pokazao ograničenja koja ima pristup po kome se pregovori vode od vrha ka osnovi, gdje se vođe slože o širokim principima pregovora, a potom njihovi saradnici razrađuju detalje. Tramp i Kim su ,,tokom singapurskog samita dogovorili široke smjernice ka denuklearizaciji, no kada su njihovi iskusni saradnici sjeli za sto da raspravljaju o detaljima, sukobili su se i ostvarili mali napredak”, tumači Park von-gon, profesor međunarodnih odnosa na južnokorejskom Handong Global Universitetu.
Tramp i dalje ostavlja otvorenom mogućnost pregovaranja. Pompeo je dodao kako je ,,ipak optimista”. Ukazao je da će za pregovore trebati vrijeme i da će biti nastavljeni.
Trampu treba uspjeh
Rasprostranjeno je mišljenje da je Trampu, posle serije domaćih i nevolja na međunarodnoj sceni, potreban spoljnopolitički uspjeh. Samit u Singapuru je u SAD pratilo puno skepticizma i kritika. Radi se i o Trampovoj taštini da ostvari neki veliki međunarodni uspjeh, tim prije što je poslije izbora za Kongres u novembru 2018, već usredsređen na predsjedničke izbore 2020.
Drugi samit Trampa sa Kimom, zbio se usred dramatičnog svjedočenja u Kongresu Majkla Koena, svojevremeno jednog od najbližih saradnika američkog predsjednika. Koen je nazvao Trampa ,,manipulatorom”, ,,rasistom” i ,,prevarantom.”
Tramp je na konferenciji za štampu kazao da su opisi koje je o njemu dao Koen ,,netačni” nazvao ,,lažno svjedočenje” ,,sramotnim”. ,,Mislim da je užasna stvar imati lažno svjedočenje poput ovog i to usred ovog veoma važnog samita”, primijetio je Tramp.
Koena, ranijeg Trampovog advokata i ,,fiksera” su pozvali da svjedoči u Komitetu za nadzor Predstavničkog doma Kongresa. Uslijedilo je to pošto je Koen u decembru 2018. priznao krivicu i osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu zbog kršenja pravila finansiranja političke kampanje, davanja novca navodnoj Trampovoj ljubavnici u zamjenu za ćutanje o aferi s njim i laganje pred Kongresom.
Tokom više od šest sati svjedočenja Koen je napao Trampov karakter i umiješao ga u nekoliko potencijalnih krivičnih djela, navode američki mediji. Koen je, pored ostalog, Trampa optužio za laži u vezi sa porezom.
Izgleda da su potencijalne kritike u javnosti o novom lošem sporazumu bile na umu Trampu. ,,Mogao sam danas da potpišem sporazum, a onda bi ljudi kazali kako je on užasan. Treba da budete spremni da odustanete”, zaključio je.
Tenzije između nuklearnih sila
Samit u Hanoju je uveliko bio zasjenjen jačanjem tenzija 3.000 kilometara daleko, između nuklearnih sila Indije i Pakistana. U srijedu, su obje mnogoljudne države na jugu Azije objavile da su jedna drugoj oborile avione. Uzajamno agresivne akcije su uslijedile pošto je bombaš samoubica, pripadnik terorističke organizacije sa sjedištem u Pakistanu, 14. februara usmrtio preko 40 indijskih vojnika u Kašmiru, oblasti oko koje se dvije države spore više od 70 godina i zbog koje su vodile tri rata.
Jačanje indijsko-pakistanskih neprijateljstava bi moglo ne samo da odvuče dio publiciteta sa samita u Hanoju već i da se izrodi u najozbiljniju međunarodnu krizu za predsjednika Trampa. ,,Do sada je Trampova administracija imala sreću da nije morala da se bavi stvarnom velikom globalnom krizom“, primijetio je Piter Fiver, profesor sa američkog univerziteta Djuk. Po Fiveru ,,mnogi su zabrinuti da kockarski potezi preduzimani u politikama i akcijama mogu u potpunosti da krenu naopako ukoliko uslijedi istinska kriza, za razliku od lažne krize izmišljene radi zamajavanja javnosti”.
Milan BOŠKOVIĆ
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice