Nijedna od dosadašnjih vladajućih stranaka nije osvojila prva dva mjesta. Moglo bi se desiti da nijedna od stranaka koje predvode bivši komandati OVK ne bude dio vladajuće koalicije. Nova generacija političara je ozbiljno izazvala dosadašnje čelnike
Politička scena Kosova doživela je tektonske promjene poslije vanrednih parlamentarnih izbora u nedelju, 6. oktobra. Nijedna od dosadašnjih vladajućih stranaka nije osvojila neko od prva dva mjesta.
Najviše glasova osvojio je pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija 25,64 odsto glasova koga prati Demokratski savez Kosova (LDK) Ise Mustafe, 24,94 odsto, pokazuju preliminarni rezultati Centralne izborne komisije Kosova. Na trećem mjestu sa 21,07 odsto je Demokratska partija Kosova (PDK) predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veseljija, i prethodno sadašnjeg predsjednika Kosova Hašpima Tačija.
Na izborima je glasalo 44 odsto upisanih birača. Najveća je zabilježena u srpskim sredinama. Kosovska skupština broji 120 mjesta od kojih je 20 rezervisano za predstavnike manjina – 10 za Srbe, 10 za ostale.
Na siguran ulazak u parlament računa još koalicija koju predvodi Alijansa za budućnost Kosova (AAK) doskorašnjeg premijera Ramuša Haradinaja i Socijaldemokratske partije 11,56 odsto.. Projekcije pokazuju da je Srpska lista osvojila svih 10 mandata namijenjenih srpskoj zajednici.
Moglo bi se desiti da nijedna od stranaka, koje predvode bivši komandati OVK, ne bude dio vladajuće koalicije. Nova generacija političara je ozbiljno izazvala dosadašnje čelnike.
Kosovo je imalo prosječan ekonomski rast od četiri odsto u protekloj deceniji, ali da je i dalje siromašno. Javni sektor je glavni poslodavac, a za zaposlenje je obično potrebna politička veza ili mito. Evropska unija je navela da je korupcija ,,rasprostranjena”, dok je Transparensi internešnal rangirao Kosovo kao veoma korumpiranu zemlju.
Predsjednik Kosova Hašim Tači raspustio je parlament nakon što je vlada Ramuša Haradinaja pala kada je premijer podnio ostavku zbog poziva Specijalnog suda za zločine na Kosovu. Obaranje sopstvene vlade koštalo je Haradinaja ostanka na vlasti. Povrh toga, inicijator političke „igre” sa taksama od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije postao je njen najveći gubitnik.
„Uvođenje taksi na proizvode iz Srbije bila je Haradinajeva greška, ne samo zato što je blokirao pregovore, već i zbog toga što je to podiglo cijenu većini osnovnih namirnica”, kazala je prištinska novinarka Serbeze Hadžiaj. Hadžiaj smatra da je Haradinajevu vladu karakterisao visok nivo korupcije, nepotizma i klijentelizma, koji je bio otvoreniji i vidljiviji nego u prethodnim vladama.
Posmatrači smatraju da promjene u vladi otežavaju i položaj predsjednika Tačija.„Tači je na silaznoj putanji i mogao bi da bude jedan od putnika za Specijalni sud za zločine na Kosovu u Hagu. Međunarodnoj zajednici je dosta komplikacija i igrača koji bi kvarili posao”, kaže analitičar Behljulj Bećaj.
Prema Ustavu, prvoplasiranoj stranci pripada mogućnost da preuzme inicijativu za formiranje buduće vlade. To je sada Samoopredeljenje koje je dugo zbog svojih oštrih stavova bilo „neželjeno čedo” kosovskog političkog sistema.
Do ovakvog izbornog rezultata Aljbin Kurti stigao je sa donekle izmijenjenom retorikom, ublaženom u segmentima o velikoj Albaniji, ali osnaženoj u porukama da će demontirati sistem koji je opisao kao „zarobljenu državu” u kojoj vladaju korupcija i kriminal.
Očekuje se da Kurtijeva partija, koja se smatra pozicionirana lijevo od centra, formira koaliciju s LDK s desnog centra, Dvije pobjedničke stranke su veoma različite po karakteru. Zapadni mediji predstavljaju Samoopredeljenje kao antiestablišmentski albanski nacionalistički pokret čiji su poslanici ometali rad skupštine suzavcem, dok je LDK najstarija kosovska partija koju je osnovao Ibrahim Rugova, poboljšala rezultat, pa je u poziciji da pregovara o svom dijelu „kolača”. LDK je istakla politički neafirmisanu 38-godišnju advokaticu Vjosu Osmani kao kandidatkinju za premijerku, prvu ženu na čelu vlade na Kosovu.
Na osnovu preliminarnih rezultata, Samoopredeljenje i DSK će zajedno dobiti najmanje 61 mjesto u Skupštini. Minimalni broj glasova potreban za formiranje vlade. To što nijedna od ove dvije partije nije dobila više od 30 odsto glasova, vjerovatno će pokrenuti žestoku borbu za funkciju premijera kada se budu razgovaralo o vladajućoj koaliciji.
Pitanje hoće li LDK koja je povezana sa vladajućom njemačkom Hrišćansko-demokratskom unijom CDU, prihvatiti Kurtija za premijera. Nekim članovima LDK prijete tužbe za korupciju. Stranka je pred teškim izazovom – od nje zavisi da li izbori predstavljaju istorijsku prekretnicu u istoriji Kosova i regiona ili ne.
Kosovski analitičar Ramuš Tahiri napominje da je neophodno da dođe do saradnje između dvije stranke. “Ako se ponovo ide u nove izbore i ako krivica padne na Demokratski savez Kosova zbog tvrdoglavog stava, onda Samoopredeljenje još više raste“, naglasio je Tahiri.
Samopredelenje nema iskustva u upravljanju zemljom. Analitičarima je interesantno da vide hoće li prilično radikalna agenda Samoopredeljenja preživjeti kad preuzmu vlast. Pobjednici nasleđuju nezgodnu situaciju na Kosovu. Pregovori s Beogradom su zastali, a Srbija je uspješno lobirala kod 12 zemalja da povuku priznanje nezavisnosti Kosova. Pored socijalnih i ekonomskih problema, novi lideri će biti pod velikim pritiskom Zapada da bude riješen “zamrznuti sukob” Kosova i Srbije.
SAD i EU vide tenzije između Beograda i Prištine kao veliku prijetnju po regionalnu stabilnost i traže normalizaciju odnosa. Predsednici Kosova i Srbije, Tači i Aleksandar Vučić, su 2018. naznačili da bi mogli dogovoriti razmjenu teritorija. No, na Kosovu su se tome usprotivili LDK, Samoopredeljenje i AAK. Ukoliko dijalog bude nastavljen, jedno od najosjetljivijih pitanje će biti rješavanje ovlašćenja na teritoriji na kojoj su Srbi u većini.
Kurti je zauzeo čvrst stav prema Srbiji. Ipak obje strane su naznačile spremnost da se vrate za pregovarački sto. Na pitanje novinara kako će se odvijati dijalog sa Srbijom, Kurti je kazao da su do sada u dijalog bili uključeni ljudi bez kredibiliteta i bez ovlašćenja. ,,Imali smo dijalog koji nije bio dobro pripremljen, bez principa, asimetričan. Kosovo je više bilo tema nego stranka, a to će se od sada promijeniti. Kao novi premijer Republike Kosova preuzimam odgovornost koja mi pripada Ustavom i vodiću dijalog koji više neće biti na štetu Kosova i kojem se neće postavljati pogrešno pitanje: ‘Koju cenu treba Kosovo da plati za priznanje od Srbije?’, već pitanje koje se odnosi na dug Srbije koji ima prema nama”.
Kurti je poručio da će kao premijer usko sarađivati sa međunarodnim faktorom, sa onima koji su priznali Kosovo i bili uz Kosovo, sa SAD-om, NATO-om, EU, Francuskom, Njemačkom, Italijom i ostalima.
Analitičari očekuju da će u dijalogu sa Srbijom, uloga predjsednika Tačija oslabiti, a da će lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti sigurno biti izraziti protivnik teritorijalne razmjene ili korekcije između Kosova i Srbije, koju Tači zagovara.. ,,Najznačajnije je da se suština pregovora sada pomakne od razgovora o razmjeni teritorija, razgraničenju, teritorijalnim korekcijama” , ocijenio je Tobi Vogel iz Berlinskog saveta za politiku demokratizacije.
Vogel je za Radio Slobodna Evropa (RFE) kazao i da je američko uključivanje zabrinjavajuće. U principu, smatra on EU nije bila uspješna u medijaciji tog dijaloga i angažovanje Sjedinjenih Država ima smisla. „Međutim, čini mi se da je cilj postavljanja njenog izaslanika da što prije donese rezultat, a u krugovima američke administracije se u velikoj mjeri smatra da je razmjena teritorija najperspektivniji pravac za rješenje problema. To bi, zapravo, bilo duboko destabilizujuće rešenje za čitav region Zapadnog Balkana. Protiv toga su se izjasnili i Njemačka i druge zemlje“.
Nedavno imenovani specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Metju Palmer je izjavio kako Vašington želi rješenje ,,koje je smišljeno lokalno, koje je dugoročno, koje može da se ‘proda’ objema stranama. Rješenje iza kojeg mogu da stanu i SAD i međunarodna zajednica. Mi smo partneri Beograda i Prištine, u ovom procesu, ali oni su ti koji moraju da ga vode”.
„Nije jasno kakvi će impulsi ubuduće dolaziti iz SAD-a, koje imaju najveći uticaj na Kosovu“, ocenjuje se u tekstu Noje cirher cajtunga. „Prije nekoliko mjeseci, Metju Palmer, dobar poznavalac regiona, postao je specijalni savjetnik za Zapadni Balkan. Njegovo imenovanje je protumačeno kao znak da Vašington želi da posveti više pažnje tom regionu. Prošle nedelje, ambasador SAD-a u Nemačkoj, Ričard Grenel, imenovan je za specijalnog savjetnika za pregovore Srbije i Kosova. Grenel se do sada nije bavio Zapadnim Balkanom i ništa se ne zna o podjeli odgovornosti između njega i Palmera“.
Njemački mediji očekuju da će za EU i za proces pomirenja između Kosova i Srbije vlada pod Kurtijem verovatno biti neugodan partner. Na Kosovu i na Zapadu preovladava mišljenje da je Kurti nekorumpirana, ali sporna ličnost. Politički establišment kod kuće i u inostranstvu ga je izbjegavao.
Švajcarski list Noje cirher cajtung (NZZ) prenosi da je Kurti postao umjereniji. „Niko ne mora da se plaši da će njegova stranka izazivati sukobe kada dođe na vlast“, navodi NZZ.
Srpska lista – ubjedljivo
U srpskim sredinama je ubjedljivo pobijedila Srpska lista. Prema navodima predjsednika Srbije Aleksandra Vučića, u svim sredinama je ta lista dobila preko 90 odsto glasova. Vučić je, govoreći o Srpskoj list, govorio u prvom licu množine. „Jasno je da je ovo 10:0 osim ako neki glasovi ne dođu iz svemira“, dodao je Vučić.
Drugi politički predstavnici Srba na Kosovu optužili su Srpsku listu za nesnosnu kampanju u kojoj su protivnici etiketirani kao „albanski Srbi“, a građani primoravani da glasaju i ucjenjivani radnim mjestima.
Nenad Radosavljević, predjsednik Narodne pravde i nekada poslanik koalicije Povratak (2001) u Skupštini Kosova, kazao je da je pritisak zvaničnog Beograda i Srpske liste bio toliki da su svi ostali predstavnici Srba praktično eliminisani iz političke borbe. „Svako ko ima neke veze sa javnim službama koje finansiraju Srbija ili Kosovo preko lokalnih samouprava, obavezan je da glasa isključivo za Srpsku listu“, tvrdio je Radosavljević za Dojče vele (DW).
Ekskluzivna podrška Beograda obojila je ovu i sve prethodne kampanje u posljednjih šest godina. Sve što nije palo pod „bajrak monolitne Srpske liste“ – poput nekih saboraca ubijenog Olivera Ivanovića – proglašeno je za „prodavce srpskih interesa“ ili „albanske Srbe“.
Milan BOŠKOVIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice