Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Afrički model

Objavljeno prije

na

Hladni zimski dani osim što građanima Crne Gore donose visoke račune za struju – donijeli su i najavu da bi oni mogli uskoro biti još veći.

Uz to – dobili smo i potvrdu da je A2A kreator naše energetske sadašnjosti, a kako stvari stoje i budućnosti. Iako je još manjinski vlasnik Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), ova italijanska firma traži povećanje cijena struje i što brži povraćaj uloženog novca. Legitimno je što je privatnoj firmi njen interes na prvom mjestu. No, problem je kad predstavnici države koja je većinski vlasnik EPCG i državne Agencije za regulaciju – ne čine dovoljno da zaštite interese građana. Ili baš moraju da manjinskom akcionaru obezbijede ono što su Italijani nameračili?

Kada se digla prašina oko zahtjeva EPCG i Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG, priznao je da italijanski partneri – pretjeruju.

NEREALNI ZAHTJEVI ITALIJANA: „Stopa od oko 11 odsto povrata investicija je previsoka i uticala je na povećanje zahtjeva za oko 70 miliona eura. To je standard koji je određen na zapadu, ali u ovom trenutku to u Crnoj Gori nije realno i to je bio jedan od razloga zašto su se predstavnici državnog udjela u EPCG distancirali od zahtjeva izvršnog menadžmenta”, objasnio je Kovačević.

On je negirao da je Odbor direktora dao saglasnost na sporni zahtjev kojim se za domaćinstva traži čak 79 odsto veća cijena, jer za to nemaju ovlašćenja. A o tome da je Odbor dao saglasnost na dokumentaciju za pripremu zahtjeva Regulatornu agenciju za energetiku je obavijestio – direktor EPCG Enriko Malerba.

Kovačević je odgovornost prebacio i na RAE tvrdeći da je problem u pripremi zahtjeva za poskupljenjem izazvala postojeća metodologija RAE „koja za određene troškove ne definiše njihovo izračunavanje”.

ŠUPLJINE I STAVOVI: No, i pored svega – svi su ostali u svojim foteljama dok građani strepe pri pomisli da bi struja koja je ionako skupa za crnogorski standard mogla dodatno poskupjeti.

Doduše, nisu građani i NVO sektor usamljeni. I premijeru Igoru Lukšiću se čini da su zahtjevi EPCG pretjerani. On je rekao da treba do kraja rasvijetliti motiv EPCG zašto traži poskupljenje, ističući da je to posao RAE. „Ne mogu da se otmem utisku da je takav zahtjev očigledno nerealan s obzirom na to da je rasprava pokazala da ima mnogo šupljina u tom zahtjevu, i očekujem od dalje komunikacije EPCG sa RAE da se u potpunosti pojasne njihovi stavovi”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević traži da Ranka Čarapić pokrene postupak za utvrđivanje krivične odgovornosti protiv ljudi iz Regulatorne agencije za energetiku. Smatra da su napravili nakaradnu metodologiju koja nije tržišna, a EPCG i njenom vlasniku omogućava da uvećaju cijenu struje i tako zakonski i legalno pljačkaju građane Crne Gore. „Za EPCG nema tržišnog rizika. Ona djeluje u monopolskom okruženju jer građani naše zemlje nemaju alternativu pri kupovini struje, pa vlasnik zbog propusta države ima osnov da traži uvećanje cijena”, objašnjava Medojević.

I SDP je odlučio da se oglasi i zaškripi zubima. Valja se, s vremena na vrijeme. Tako je vicepremijer – Vujica Lazović najavio da će država inicirati izmjene statuta EPCG, kako bi se onemogućila poskupljenja električne energije bez prethodne saglasnosti predstavnika države u Odboru direktora. Na vakat! A upravo je on potpisao Ugovor o dokapitalizaciji i djelimičnoj privatizaciji u ime Vlade. Tada je upravljanje kompanijom prepušteno menadžmentu, na čijem je čelu izvršni direktor Enriko Malerba čiji se potezi sada Lazoviću, eto, ne dopadaju.

KOALICIONI MIR: Ipak, Lazović, u maniru SDP-a, tvrdi da je ugovor sa A2A dobar za Crnu Goru i da će kao dokaz za to predložiti Vladi da se dokument objelodani, kako bi prestale medijske špekulacije i sakupljanje jeftinih političkih poena. „Tvrdim da je to jedan od dobrih ugovora koji smo potpisali, gdje su maksimalno zaštićeni interesi države”. Šta Lazović podrazumijeva pod „državom” vidjećemo kada se EPCG i RAE raskusuraju.

Iako je SDP do sada o pitanjima energetike vodila donekle konzistentnu politiku (deklaracija o zaštiti rijeke Tere, drugi blok termoelektrane Pljevlja) veliko je pitanje kako će se sada nositi sa naraslim apetitima inostranih partnera i ovdašnjih interesnih grupa. Ministri iz SDP-a su krajem 2010. godine, dok je premijer bio Đukanović, ćutali kada je na dnevni red Vlade stigla izgradnja hidroelektrana na Morači. Uzdržanošću kada se glasalo za usvajanje koncesionog akta i nacrta ugovora o koncesiji za Moraču pokazali su da jasno vide da nešto nije u redu sa vladinim planovima, ali i da se ne mogu otvoreno usprotiviti DPS-u i njihovom silovitom srljanju u posao dodjele koncesija za gradnju elektrana Italijanima. Istoj firmi koja je manjinski vlasnik EPCG i koja ima, po priznanju i vlasti i opozicije, u tom aranžmanu nerealne zahtjeve i očekuje veliku zaradu.

PUTUJ EVROPO: Izgradnja hidroelektrana na Morači će narednih sedmica doći na red u parlament. Tada će sve političke partije imati priliku da, još jednom, pokažu koliko su posvećene interesima građana, a koliko interesnih grupa.

U međuvremenu se crnogorske energetske enigme pominju i u Evropskom parlamentu.

Na sjednici Odbora za međunarodne poslove EP, na kojoj se raspravljalo o predlogu Rezolucije o procesu evropskih integracija Crne Gore Čarlsa Tanoka i amandmanima na nju, pominjan je kabl. U dijelu rezolucije gdje Tanok pozdravlja izgradnju podvodnog kabla između Crne Gore i Italije, evropska poslanica Urlike Lunaček tražila je da se doda amandman kojim se traži od crnogorskih vlasti, prije svega Ministarstva ekonomije, da objavi sporazum o izgradnji kabla.

,,EP uzima u obzir sudske žalbe u Italiji koje su podnijele neke opštine i NVO vezano za ovaj projekat i poziva da se objave sve posljedice sporazuma, uključujući i uticaj na životnu okolinu”, piše u amandmanu, koji je podnijela Lunaček.

Ne treba zaboraviti da su taj posao utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović, da je posao pripao italijanskoj Terni, a da ni taj, kao ni ugovor o dokapitalizaciji EPCG sa A2A nisu dostupni javnosti. Prije nekoliko dana Terna je postala suvlasnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema sa oko 22 odsto akcija, jer je dokapitalizacija završena. Terna je 25. januara uplatila 34,2 miliona eura za akcije Elektroprenosa, sa kojim će graditi podvodni energetski kabl Crna Gora – Italija. Takođe ne treba zaboraviti da su koristi od ovoga posla višestruke: Republički zavod za urbanizam i projektovanje, u vlasništvu Aca Đukanovića, radiće detaljni prostorni plan.

MORA DA POSKUPI: Protivnici postavljanja podvodnog energetskog kabla Peskara – Tivat, sa obje strane Jadrana su se ujedinili. Kabl – ne žele. Labud Mihović, predsjednik Mjesne zajednice Lastva Grbaljska, tvrdi da su mu prekomorski saborci objasnili da je najavljeno poskupljenje struje u Crnoj Gori i Italiji direktna posljedica zahtjeva italijanske kompanije A2A da tako finansira Ternin projekat.

Mihović pojašnjava da su razgovarali sa vođom pokreta „Ne dirajte našu budućnost” i najistaknutijim protivnikom Terninog energetskog kabla, lokalnim političarem iz Peskare Lorencom Valorejom. On im je, kaže Mihović, još prije mjesec dana rekao da će prva dobrobit od kabla biti poskupljenje struje 90 odsto. „Hoće da iz te cijene poskupljenja u Italiji i ovdje finansiraju cijeli projekat”, objašnjava Mihović.

Mještani Lastve Grbaljske tvrde da podatke o kablu ne mogu dobiti ni od lokalnih, ni od državnih vlasti. Slična je situacija i sa projektom HE na Morači. Iako je odmakao do tendera, još se ne znaju najvažnije stavke – prije svega kakvu i koliku će koristi Crna Gora i njeni građani imati od tog projekta.

Žarko Rakčević, koordinator Foruma 2010, u nekoliko navrata je upozorio da se izgradnjom HE na Morači neće riješiti deficit električne energije, plaćaće se veća kamata nego što su doprinosi od koncesija i poreza, a ni zaposlenost se neće povećati, tako da tu nema ni riječi o javnom interesu.

Slika čitavog posla oko privatizacije EPCG, kabla i HE na Morači mogla bi kao epilog imati „afrički razvoj” Crne Gore, kako je to nedavno formulisao ekolog Darko Pajović. Izvlačenje resursa i siromašenje ionako privredno iznurene Crne Gore.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo