Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini biće urađen od 1. do 15. aprila 2011. godine. Država je za taj posao izdvojila 3,19 miliona eura, biće angažovano oko 3.600 popisivača. Srećom, rezultati popisa će ostati i onima nakon nas,koje će možda zanimati i koliko nas je skupa, koliko smo stari, gdje i u kakvim uslovima živimo, šta od škole imamo, čime se bavimo.Trenutno, međutim, izgleda da ćemo sve te pare spiskati kako bi utvrdili ko je koje nacije, kojem se bogu moli i kojim jezikom govori.

U kampanju su prvi krenuli Srbi. Narodna stranka je, prije desetak dana, obnarodovala da je prevashodni zadatak svih stranaka, udruženja i pojedinaca, koji se bore za očuvanje istorijskih vrijednosti Crne Gore, maksimalna mobilnost u susret novom popisu. Objasnili su da je popis važniji od bilo kojih izbora i najavili štampanje Zbornika o naciji, jeziku i vjeri, koji će biti distribuiran na više hiljada adresa preko stranačkih aktivista u svim gradovima Crne Gore.

Srpski nacionalni savjet je organizovao dvodnevno savjetovanje na temu Srbi i popis stanovništva u Crnoj Gori 2011. ,,Mi smo u Crnoj Gori jezička, pravoslavna i katastarska većina. U nacionalnom smislu smo relativna većina i ako to sada pokažemo, biće jasno da će morati da se mijenja Ustav. Tako će se Srbima vratiti konstitutivnost i prava koja su izgubili donošenjem Ustava. To treba da bude osnovni zadatak svakog Srbina i svih koji se bore za status srpskog naroda”, rekao je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović. Istoričar Predrag Vukić upozorio je da je popis borba za pravoslavlje i ,,odbranu od katoličkog i islamskog imperijalizma”.

Vijeće je uputilo Svetosavsku poslanicu: ,,Poslušajmo pamćenje, slijedimo budućnost, recimo ono što je vazda bilo i što će uvijek biti – mi smo Srbi”, poručeno je iz SNV-a.

Iz Nove su rekli kako očekuju da će represivni i državni aparat ucjenjivati zaposlene i one koji hoće da se zaposle da se na popisu izjasne onako kako ne misle.

Sa crnogorske strane uzvratili su Crnogorsko društvo nezavisnih književnika i Crnogorski PEN centar. Ocijenili su da je popis pretvoren u ,,brutalnu političku propagandu s ciljem da izazove nestabilnost i stare-nove podjele u pitanjima državnosti, nacionalnog i kulturnog opredjeljenja među pravoslavnom većinom”. Smatraju da je ta kampanja koordinisana iz Beograda, iz sjedišta Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve, Srpske akademije nauka i umjetnosti i ,,vrhovništva Srbije na čelu s predsjednikom Borisom Tadićem”.

Prema popisu iz 1981. u Crnoj Gori je živjelo 68 odsto Crnogoraca i nešto više od tri odsto Srba. Deset godina kasnije, Crnogoraca je bilo 61, Srba oko devet procenata. Na posljednjem popisu, 2003., Crnogorci su brojali 43, Srbi 32 procenta.

Po popisu iz 2003, srpskim jezikom u Crnoj Gori govori 63, crnogorskim 21 odsto ljudi. Pravoslavnih je 74 odsto. Pravoslavnih Crnogoraca ima 267 hiljada, Srba blizu dvjesta hiljada. Ukupan broj pravoslavnih je za oko šest hiljada manji od zbira Crnogoraca i Srba. Prosječna starost Crnogoraca je 36, Srba 37 i po godina.

Crnogorcima je, tvrde upućeni, stalo da pređu magičnu cifru od 50 odsto, Srbi bi da ne ,,padnu”, kako je kazao jedan od njihovih prvaka, ,,ni za promil”.

Pored Crnogoraca i Srba, sa fluktuirajućim identitetom bore se i Bošnjaci i Muslimani.

U susret popisu, potpredsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Ervin Spahić je rekao da očekuje povećanje broja Bošnjaka. ,,Logično je da će se sada, nakon ove vremenske distance, i ona jedna trećina onih koji se izjašnjavaju kao Muslimani, bez ikakvih pritisaka ,izjasniti kao Bošnjaci jer to je nacionalno ime, a musliman je vjerski naziv” .

Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore rekao je da su oni uoči popisa već izloženi pritiscima i Crnogoraca i Bošnjaka. Pritisci, po njegovoj ocjeni dolaze najčešće sa bošnjačke strane.

Prema popisu iz 1991 u Crnoj Gori je živjelo 14,57 odsto Muslimana; 2003. bilo je 7,77 odsto ili 48 hiljada Bošnjaka i malo manje od četiri procenta, odnosno preko 24 hiljade Muslimana. Da im je vjeroispovijest islamska reklo je oko 110 hiljada ljudi. Bosanski i bošnjački jezik u popisu 2003 bilježeni su odvojeno, jednim je govorilo oko 14, drugim oko 20 hiljada ljudi.

Oglasili su se i Hrvati. Pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, NVO Krašići iz Tivta i Hrvatski dom 1893,

formirali su operativno tijelo koje će odrediti smjernice zajedničkog djelovanja u vezi sa popisom. Kako je prenio predsjednik NVO Krašići, Pavle Jurlina, ocijenjeno je da bi smanjenje udjela autohtonog hrvatskog naroda u ukupnom stanovništvu imalo nasagledive posljedice, posebno zbog toga što, nakon popisa, slijedi donošenje izbornog zakona i promjene u Zakonu o manjinama.

Hrvata je u Crnoj Gori 2003. bilo 6.800, hrvatski govori oko 2800 ljudi.

Sa prosječnom starošću od 45 godina, oni su značajno starija populacija od ostalih.

Albanci se zasad oko popisa nijesu javljali, vjerovatno i neće, zato što nemaju ,,konkurentsku” naciju. Njihov broj između popisa 91. i 2003. opao je za oko devet hiljada – sa 40 na 31 hiljadu. Udio Albanaca u stanovništvu Crne Gore smanjio se sa šest i po na pet odsto. Albanski je maternji za preko 32 hiljade ljudi.

U priču oko popisa uključio se i premijer Igor Lukšić podsjećanjem da ,,popis nije politička kampanja ili izbori umjesto izbora, već statističko istraživanje koje će biti od koristi Crnoj Gori”.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić obavijestio je javnost da će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uskoro javno pozvati građane da se, na predstojećem popisu, slobodno izjasne i poručiti da će odgovarati svako ko na bilo koji način na njih bude vršio pritisak.

U kratkoj izjavi za Monitor direktor Monstata Radomir Đurović je kazao da su pripreme za popis u završnoj fazi i da bi bilo važno da građani i statističari budu ostavljeni na miru. ,,Mi i dalje smatramo da popis nije nacionalno prebrojavanje nego mnogo važnije pitanje. Mislio sam da će tenzije iz 2003 splasnuti, međutim, nije tako”.

Rajko Laković, pomoćnik direktora Monstata, učesnik u organizaciji prethodna tri popisa ocjenjuje da je atmosfera koja se u Crnoj Gori stvara uoči popisa ,,van pameti”. ,,Digla se i ala i vrana, ove budalaštine nijesu zabilježene ni u Africi. Kao da je naš narod malouman. Samo za djecu mlađu od 15 godina podatke daje roditelj ili staratelj”.

Laković objašnjava da je, nakon sastanka sa predstavnicima nacionalnih savjeta, imao utisak da Crna Gora ovoga puta mora imati šest miliona stanovnika da bi svi bili zadovoljni.

,,Tražimo samo da nas ostave na miru, to nije prvi posao koji Zavod za statistiku radi. Znamo to da uradimo bez pomoći bilo koje partije i pozicije i opozicije. Koliko god puta ponovimo da nas puste da radimo svoj posao nije mnogo”, kaže Laković. On tvrdi da su ,,ordinarne laži” priče o tome da ima zloupotreba prilikom obrade podataka. ,,Ogroman je broj učesnika, postoji kontrola, nema šanse da se to može uraditi. Lažu oni kojima brojke ne odgovaraju”.

U Monstatu objašnjavaju da će opštinske popisne komisije imati po sedam članova, osim u Podgorici koja će imati devet zbog postojanja gradskih opština. Dva člana opštinskih popisnih komisija biće iz parlamentarnih opozicionih stranaka. Svaki popisivač biće obavezan da anketiranima ponudi kopiju popisnice koju potpisuju osoba koja je dala podatke i popisivač.

Prava priredba oko ubjeđivanja ljudi da su ovo ili ono tek nas čeka. Lijepu ideju o identitetima koji se prepliću, a ne isključuju ovdje još dugo neće imati ko da čuje.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari