Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ofanziva staratelja

Objavljeno prije

na

momcilo-vuksanovic-Srpski-N

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini biće urađen od 1. do 15. aprila 2011. godine. Država je za taj posao izdvojila 3,19 miliona eura, biće angažovano oko 3.600 popisivača. Srećom, rezultati popisa će ostati i onima nakon nas,koje će možda zanimati i koliko nas je skupa, koliko smo stari, gdje i u kakvim uslovima živimo, šta od škole imamo, čime se bavimo.Trenutno, međutim, izgleda da ćemo sve te pare spiskati kako bi utvrdili ko je koje nacije, kojem se bogu moli i kojim jezikom govori.

U kampanju su prvi krenuli Srbi. Narodna stranka je, prije desetak dana, obnarodovala da je prevashodni zadatak svih stranaka, udruženja i pojedinaca, koji se bore za očuvanje istorijskih vrijednosti Crne Gore, maksimalna mobilnost u susret novom popisu. Objasnili su da je popis važniji od bilo kojih izbora i najavili štampanje Zbornika o naciji, jeziku i vjeri, koji će biti distribuiran na više hiljada adresa preko stranačkih aktivista u svim gradovima Crne Gore.

Srpski nacionalni savjet je organizovao dvodnevno savjetovanje na temu Srbi i popis stanovništva u Crnoj Gori 2011. ,,Mi smo u Crnoj Gori jezička, pravoslavna i katastarska većina. U nacionalnom smislu smo relativna većina i ako to sada pokažemo, biće jasno da će morati da se mijenja Ustav. Tako će se Srbima vratiti konstitutivnost i prava koja su izgubili donošenjem Ustava. To treba da bude osnovni zadatak svakog Srbina i svih koji se bore za status srpskog naroda”, rekao je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović. Istoričar Predrag Vukić upozorio je da je popis borba za pravoslavlje i ,,odbranu od katoličkog i islamskog imperijalizma”.

Vijeće je uputilo Svetosavsku poslanicu: ,,Poslušajmo pamćenje, slijedimo budućnost, recimo ono što je vazda bilo i što će uvijek biti – mi smo Srbi”, poručeno je iz SNV-a.

Iz Nove su rekli kako očekuju da će represivni i državni aparat ucjenjivati zaposlene i one koji hoće da se zaposle da se na popisu izjasne onako kako ne misle.

Sa crnogorske strane uzvratili su Crnogorsko društvo nezavisnih književnika i Crnogorski PEN centar. Ocijenili su da je popis pretvoren u ,,brutalnu političku propagandu s ciljem da izazove nestabilnost i stare-nove podjele u pitanjima državnosti, nacionalnog i kulturnog opredjeljenja među pravoslavnom većinom”. Smatraju da je ta kampanja koordinisana iz Beograda, iz sjedišta Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve, Srpske akademije nauka i umjetnosti i ,,vrhovništva Srbije na čelu s predsjednikom Borisom Tadićem”.

Prema popisu iz 1981. u Crnoj Gori je živjelo 68 odsto Crnogoraca i nešto više od tri odsto Srba. Deset godina kasnije, Crnogoraca je bilo 61, Srba oko devet procenata. Na posljednjem popisu, 2003., Crnogorci su brojali 43, Srbi 32 procenta.

Po popisu iz 2003, srpskim jezikom u Crnoj Gori govori 63, crnogorskim 21 odsto ljudi. Pravoslavnih je 74 odsto. Pravoslavnih Crnogoraca ima 267 hiljada, Srba blizu dvjesta hiljada. Ukupan broj pravoslavnih je za oko šest hiljada manji od zbira Crnogoraca i Srba. Prosječna starost Crnogoraca je 36, Srba 37 i po godina.

Crnogorcima je, tvrde upućeni, stalo da pređu magičnu cifru od 50 odsto, Srbi bi da ne ,,padnu”, kako je kazao jedan od njihovih prvaka, ,,ni za promil”.

Pored Crnogoraca i Srba, sa fluktuirajućim identitetom bore se i Bošnjaci i Muslimani.

U susret popisu, potpredsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Ervin Spahić je rekao da očekuje povećanje broja Bošnjaka. ,,Logično je da će se sada, nakon ove vremenske distance, i ona jedna trećina onih koji se izjašnjavaju kao Muslimani, bez ikakvih pritisaka ,izjasniti kao Bošnjaci jer to je nacionalno ime, a musliman je vjerski naziv” .

Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore rekao je da su oni uoči popisa već izloženi pritiscima i Crnogoraca i Bošnjaka. Pritisci, po njegovoj ocjeni dolaze najčešće sa bošnjačke strane.

Prema popisu iz 1991 u Crnoj Gori je živjelo 14,57 odsto Muslimana; 2003. bilo je 7,77 odsto ili 48 hiljada Bošnjaka i malo manje od četiri procenta, odnosno preko 24 hiljade Muslimana. Da im je vjeroispovijest islamska reklo je oko 110 hiljada ljudi. Bosanski i bošnjački jezik u popisu 2003 bilježeni su odvojeno, jednim je govorilo oko 14, drugim oko 20 hiljada ljudi.

Oglasili su se i Hrvati. Pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, NVO Krašići iz Tivta i Hrvatski dom 1893,

formirali su operativno tijelo koje će odrediti smjernice zajedničkog djelovanja u vezi sa popisom. Kako je prenio predsjednik NVO Krašići, Pavle Jurlina, ocijenjeno je da bi smanjenje udjela autohtonog hrvatskog naroda u ukupnom stanovništvu imalo nasagledive posljedice, posebno zbog toga što, nakon popisa, slijedi donošenje izbornog zakona i promjene u Zakonu o manjinama.

Hrvata je u Crnoj Gori 2003. bilo 6.800, hrvatski govori oko 2800 ljudi.

Sa prosječnom starošću od 45 godina, oni su značajno starija populacija od ostalih.

Albanci se zasad oko popisa nijesu javljali, vjerovatno i neće, zato što nemaju ,,konkurentsku” naciju. Njihov broj između popisa 91. i 2003. opao je za oko devet hiljada – sa 40 na 31 hiljadu. Udio Albanaca u stanovništvu Crne Gore smanjio se sa šest i po na pet odsto. Albanski je maternji za preko 32 hiljade ljudi.

U priču oko popisa uključio se i premijer Igor Lukšić podsjećanjem da ,,popis nije politička kampanja ili izbori umjesto izbora, već statističko istraživanje koje će biti od koristi Crnoj Gori”.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić obavijestio je javnost da će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uskoro javno pozvati građane da se, na predstojećem popisu, slobodno izjasne i poručiti da će odgovarati svako ko na bilo koji način na njih bude vršio pritisak.

U kratkoj izjavi za Monitor direktor Monstata Radomir Đurović je kazao da su pripreme za popis u završnoj fazi i da bi bilo važno da građani i statističari budu ostavljeni na miru. ,,Mi i dalje smatramo da popis nije nacionalno prebrojavanje nego mnogo važnije pitanje. Mislio sam da će tenzije iz 2003 splasnuti, međutim, nije tako”.

Rajko Laković, pomoćnik direktora Monstata, učesnik u organizaciji prethodna tri popisa ocjenjuje da je atmosfera koja se u Crnoj Gori stvara uoči popisa ,,van pameti”. ,,Digla se i ala i vrana, ove budalaštine nijesu zabilježene ni u Africi. Kao da je naš narod malouman. Samo za djecu mlađu od 15 godina podatke daje roditelj ili staratelj”.

Laković objašnjava da je, nakon sastanka sa predstavnicima nacionalnih savjeta, imao utisak da Crna Gora ovoga puta mora imati šest miliona stanovnika da bi svi bili zadovoljni.

,,Tražimo samo da nas ostave na miru, to nije prvi posao koji Zavod za statistiku radi. Znamo to da uradimo bez pomoći bilo koje partije i pozicije i opozicije. Koliko god puta ponovimo da nas puste da radimo svoj posao nije mnogo”, kaže Laković. On tvrdi da su ,,ordinarne laži” priče o tome da ima zloupotreba prilikom obrade podataka. ,,Ogroman je broj učesnika, postoji kontrola, nema šanse da se to može uraditi. Lažu oni kojima brojke ne odgovaraju”.

U Monstatu objašnjavaju da će opštinske popisne komisije imati po sedam članova, osim u Podgorici koja će imati devet zbog postojanja gradskih opština. Dva člana opštinskih popisnih komisija biće iz parlamentarnih opozicionih stranaka. Svaki popisivač biće obavezan da anketiranima ponudi kopiju popisnice koju potpisuju osoba koja je dala podatke i popisivač.

Prava priredba oko ubjeđivanja ljudi da su ovo ili ono tek nas čeka. Lijepu ideju o identitetima koji se prepliću, a ne isključuju ovdje još dugo neće imati ko da čuje.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo