Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU
MONITOR: CGO je brzo nakon izbijanja COVID19 epidemije u Crnoj Gori objavio izvjestaj ,,Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”. Iako je i tada bilo stvari za kritiku, danas je situacija sa virusom ozbiljnija i lošija. Koja je Vaša ocjena sada?
ULJAREVIĆ: Danas živimo posljedice onog na što smo tada upozoravali – partija je pregazila struku. Umjesto da je pandemija, kao naš zajednički problem, iskorišćena za društvenu homogenizaciju ona je ogolila do srži probleme partijski okovanog sistema. Tužno je što su brojni ljekari iz NKT strukture, a posebno oni nama najvidljiviji, pristali da služe partijskim interesima gazeći Hipokratovu zakletvu i unižavajući profesiju. Prošlo je nezapaženo, a cijenim da bi trebalo utvrditi i odgovornost onih koji su u Institutu za javno zdravlje dali mišljenje DIK-u i NKT-u na osnovu kojeg su osobe u samoizolaciji mogle da glasaju na biračkom mjestu bez prethodnog testiranja. A to je jedna u nizu štetnih odluka onih kojima smo mnogo vjerovali u martu, a koji su do danas izigrali naše povjerenje i dnevno nam vrijeđaju zdrav razum. Ostaće zapamćeno i ponašanje predsjednika i članova NKT-a koji su svojom podrškom određenim javnim skupovima, a i učešćem na njima, poručili da ni ljudski životi nijesu ništa u odnosu na partijski interes.
MONITOR: Epidemiološka situacija eskalirala je nakon izbora i političkih okupljanja koja su uslijedila. Čini li Vam se da se osim sa Kovidom, Crna Gora bori i sa drugim vrstama virusa, nacionalizma, recimo? I da li je promjena vlasti prilika da se sa tim virusom nacionalizma izborimo, ili je to, kako neki, kažu povratak u devedesete?
ULJAREVIĆ: Virus nacionalizma, nažalost, nikad nije ni nestajao ne samo iz Crne Gore nego iz regiona čiji smo sastavni dio. Sam DPS je dobar dio svoje vlasti, pa i one nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, bazirao na elementima nacionalizma i podjela iz 90-ih. Doskorašnja vlast suštinski nije puno toga uradila ni na suočavanju sa nasljeđem 90-ih u crnogorskom društvu i na prevazilaženju podjela nastalih na njima. Štaviše, u nekim aspektima, aktivno je te podjele i gajila i podržavala.
Pred novom vlašću će biti rješavanje društvenih boljki izazvane nacinalizmom, sa kojima se DPS nije obračunao ali i koje su kreirale i širile određene članice nove vladajuće većine. No, ne mislim da je moguć povratak u 90. kojima nas DPS i njegovi kerberi plaše, a zaboravljaju da nam kažu i što je DPS tada radio i kakvu je retoriku imao i da li je upravo to uticalo da do danas nemamo niti jednu optužnicu u ratnim zločinima za komandnu odgovornost. Prošlo je 30 godina, i ako dođe do porasta nacionalizma, to će biti u nekoj drugačijoj, blažoj formi sa drugačijim ciljevima.
MONITOR: Kako vidite reakcije spolja, prvenstveno iz regiona, u kojima se Milo Đukanović i dalje vidi kao ,,garant stabilnosti”?
ULJAREVIĆ: Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU.
Region je bio druga priča, a posebno Srbija. ,,Prva” i ,,druga” Srbija su našle tačku spajanja u Crnoj Gori i pokazali su nam da su za njih prihvatljivi samo oni naši izbori koje bi oni odobrili. Licimjerni su bili oni koji se raduju pobjedi opozicije kao pobjedi nad svojim političkim protivnikom Milom Đukanovićem uz prateći nacionalistički foklor, iako su mu, ne tako davno, rentirali najprizemnije medije za potrebe obračuna sa neistomišljenicima u Crnoj Gori. Licimjerni su bili i oni koji su se zgražavali nad pobjedom opozicije i stali u odbranu Đukanovića, a u Srbiji su protivnici iste takve vlasti Vučića i borci za ljudska prava čije kršenje nikada nisu vidjeli u Crnoj Gori.
Ni jedni ni drugi nikada nisu bili naše istinske bitke za demokratizaciju društva i bilo bi elementarno pristojno da se bave svojom kućom, da prihvate da je Crna Gora nezavisna i da ima pravo na svoje izbore za koje će i političari i građani snositi posljedice.
Nije mali broj ni onih iz regiona koji osjećaju da kao sinekuristi dosadašnje vlasti i njima bliskih centara u Crnoj Gori gube apanaže pa organizuju razne akcije spasa. Tako vidim i dio reakcija, poput pisma podrške Tamari Nikčević, koja ima emisiju na RTCG-u sa javnosti nepoznatim ugovorom, a čije je potpisnike potresao jedan neduhovit post na Facebooku a nije ih potresao niti jedan od 92 napada na novinare, medije i njihovu imovinu od 2004. do kraja 2019. godine. Teško je razumjeti i kako neko ko sebe smatra intelektualcem može potpisati i generalno etiketiranje svih NVO u Crnoj Gori, a imajući u vidu da NVO u Crnoj Gori komparativno gledano uživaju najveće povjerenje javnosti u regionu, uz prateći ugled i u međunarodnoj zajednici.
Na kraju, postoji i jedan broj onih koji su bili objektivni i bez strasti dali svoje mišljenje, ukazajući na prednosti i strahove, ali ne navijajući ni za jednu stranu. Takva mišljenja treba da pratimo iako se ona u toj histeriji nisu mogla lako čuti.
MONITOR: Kazali ste da je Sporazum tri pobjedničke liste dobra vijest za Crnu Goru. Koliko će biti teško realizovati Sporazum? Šta će po Vama biti najveće prepreke na tom putu?
ULJAREVIĆ: Da, taj Sporazum koji operacionalizuje četiri principa koje su lideri nove parlamentarne većine proklamovali odmah nakon izbora jeste dobra vijest za državu Crnu Goru i njene građane koji hoće na zdravim osnovama da idu naprijed. Nije to dobra vijest za one aktere koji su izgubili izbore a koji su pokušali da nam se predstave kao monopolisti evropskog puta Crne Gore istovremeno dnevno gazeći po evropskim principima i standardima, ali i građanskom društvu. Nije to dobra vijesti ni za tvrdolinijaše u pojedinim dijelovima pobjedničke koalicije koji su i dosad ograničavali uticaj opozicije radikalnim i nazadnim pristupom. I jedni i drugi će, vjerujem, pokušavati da prave opstrukcije, a što prije vide da je to politički pogubno i za njih biće bolje. Takođe, „zabrinutost“ DPS-a i njihovih trbuhozboraza da su tim Sporazumom prekšena predizborna obećanja prema dijelu glasača nove većine predstavlja najbolji pokazatelj da su ove tri koalicije na dobrom putu efektivnog razvlašćivanja DPS-a.
MONITOR: Da li taj Sporazum poništava neka predizborna obećanja dijela koalicija koje čine sada većinu?
ULJAREVIĆ: Zajednička nit koja je povezivala ove tri koalicije bila je saglasnost oko toga da je vlast DPS-a bila loša i da je treba mijenjati, a uspostavljati novu demokratsku vlast koja će raditi u javnom interesu. Logično je da kad dođete u situaciju da imate većinu za formiranje Vlade to bude osnova a da sva nadgradnja ide u pravcu nastavka onog što je nesporno ranije bilo dobro, poput spoljno-političkih prioriteta, uz dalju identifikaciju zajedničkih prioriteta. To, naravno, zahtijeva kompromise, a novina je činjenica da su napravljeni kompromisi u javnom a ne partikularnom i partijskom interesu. Novina je i što je najjača koalicija nove većine učinila tu najveći zaokret čime je, kako sada stvari stoje, lider te liste Zdravko Krivokapić pokazao da razumije važnost ovog trenutka i da je spreman na teške odluke kako bi dokazao punu spremnost da radi u pravcu dinamiziranja evropskih integracija. Uspijeh svake od ovih koalicija i lidera će se odrediti sposobnošću da te lične, partijske i partikularne interese stave iza javnog jer bi to bila ona promjena koju svi očekuju u odnosu na politiku DPS-a.
MONITOR: Aludirate li time i na kadriranje, jer vidimo da se u medijima pominje sve više imena iz različitih koalicija?
ULJAREVIĆ: Proces raspodjele pozicija u Vladi i Skupštini ide sporije nego što bi to moralo ići u datim okolnostima i čini se da mnogi dosadašnji opozicionari pokazuju više želje za raspodjelom plijena nego racionalnog pristupa koji mora nositi kompromise na više ravni. Prije svega, „apetiti“ svih u procentualnoj zastupljenosti koalicija treba da budu realni što ne znači prosto preslikavanje rezultata ali ni drastične varijacije, zatim treba da postoji puna otvorenost prema stručnosti u odnosu na politički predznak, i treba da se vodi računa o da u postojećem sistemu postoje kvalitetni ljudi i da se mudro i hirurški precizno odstrane štetni elemente a nađu profesionalci koje su ti partijski vojnici DPS-a marginalizovali.
Nova Vlada mora bitu prozapadna, građanski orijentisana, inkluzivna i okrenuta jačanju crnogorske države kroz prevazilaženje dubokih podjela, uz kompetetne, odgovorne i pristojne ljude ukoliko ta Vlada želi da se održi dovoljno da ostavi kvalitetan trag. To nije opis nekih političara koji čine sada većinu i sa tim se moraju pomiriti i dalje doprinositi na drugi način.
MONITOR: Posebno se spekuliše oko sektora bezbjednosti. Kako tome pristupiti?
ULJAREVIĆ: Mora se znati gdje je mjesto političarima a gdje profesionalcima. Na primjer, promjene u bezbjednosnom sektoru su od ključne važnosti. To je i najosjetljiviji sektor kojem treba pristupiti sa osobitim oprezom i uz svijest o međunarodnim obavezama Crne Gore. Velika bi greška bila ako bi mjesta direktora Uprave policije i ANB-a dali partijskim drugovima ili onima koji imaju populistički pristup njihovoj reorganizaciji. Na ta mjesta moraju doći profesionalci, ljudi koji nijesu kompromitovani, koji dobro poznaju službu i koji su prihvatljivi zapadnim partnerima sa kojima se gradi crnogorski bezbjedonosni okvir.
MMONITOR: Koliko je važno da manjinske partije budu dio nove vlasti?
ULJAREVIĆ: Znak da je Crna Gora građanska država u punom kapacitetu biće kada ne bude manjinskih partija. Činjenica da manjine osjećaju da im trebaju partije koje će zastupati njihove interese ukazuje da moramo svi mnogo da radimo na poštavanju njihovih prava i integraciji. Zato je važno da i u novoj Vladi imamo kao integralne činioce predstavnike manjine, kao i da ostanu otvorena vrata za one koje to sada ne budu htjele, da uđu onda kada osjete da ta Vlada ide putem koji je i u njihovom interesu kao građana i građanki Crne Gore.
Milena PEROVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice