Povežite se sa nama

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA: Paralelni sistem u zarobljenoj državi

Objavljeno prije

na

Izmjenama Zakonao slobodnom pristupu informacijama se uoči izborne godine želi omogućiti političkim partijama da izbjegnu zakonsku obavezu da objave podatke o svom finansiranju. Ukoliko Vlada ostane pri tome, u potpunosti će se onemogućiti bilo kakva građanska kontrola trošenja novca političkih partija u izbornim kampanjama

 

MONITOR: Sa konferencije koju je nedavno organizovao MANS, poručeno je da je od izuzetne važnosti ko će biti novi direktor Agencije za sprečavanje korupcije. Vjerujete li da na tu poziciju u ovom trenutku može doći neko ko neće nastaviti praksu bivšeg direktora Sretena Radonjića?

MILOVAC: Važno je ko će doći na čelo ASK-a jer bi ta institucija, da nije zarobljena, mogla dati značajan doprinos borbi protiv korupcije. Ovo se naročito odnosi na ulogu ASK-a u izbornom procesu i kontroli finansija političkih partija. Crna Gora će naredne godine ući u još jedne parlamentarne izbore, opterećena činjenicom da nijedna od afera koje se odnose na političku korupciju nije adekvatno procesuirana. Zbog toga bi bilo važno da izbor kvalitetnog kadra na čelu ASK pošalje poruku građanima da se ne mogu ponoviti situacije iz 2016. i 2018. godine i mogućnost da se partije i njihove kampanje finansiraju iz crnih fondova. Pored toga, važno je da se pošalje poruka korumpiranim javnim funkcionerima da više neće moći da sakrivaju svoju imovinu stečenu nekim krivičnim djelom, te da će ASK biti prepreka, a ne podsticaj za takvo ponašanje. Nakon vrlo konkretnih sugestija Evropske komisije koja je čak direktno problematizovala i poziciju direktora Radonjića, bilo bi za očekivati da bi odgovorna vlada dobro razmislila prije nego što na njegovu poziciju instalira nekoga ko bi samo nastavio po istom tragu.

Nažalost, zato što živimo u Crnoj Gori, izvjesniji je da ćemo dobiti Radonjićevog klona koji će da nastavi da bespogovorno štiti interese klike na vlasti. Ova vjerovatnoća je još veća zbog predstojećih izbora. Bilo bi naivno vjerovati da bi se Demokratska partija socijalista odrekla jedne takve institucije onda kada pokušava da osvoji još jedan mandat da vodi ovu državu.

MONITOR: Kako biste ocijenili Radonjićev  rad?

MILOVAC: Za ocjenu rada direktora Agencije u protekle tri godine je dovoljno pogledati koliko je visokih javnih funkcionera snosilo bilo kakvu, makar i političku, odgovornost zbog činjenice da posjeduju imovinu i prihode za koje ne postoje dokazi da dolaze iz legalnih tokova. Najveći javni funkcioneri i dalje ne moraju da dokazuju ko im je plaćao ljetovanja i zimovanja, od kojeg novca su kupovali nekretnine i vozila, gdje im se i od kojeg novca školuju djeca u inostranstvu, pa sve do najbanalnijih situacija gdje mogu sebi da dozvole da javno nose satove vrijedne desetine i stotine hiljada eura, a da ne očekuju bilo kakvu sankciju od ove Agencije.

Poseban doprinos očuvanju DPS-a je Agencija dala tokom prethodnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora kada je utvrdila da ta partija ima najsavršenije finansijsko izvještavanje. Ovakvu ocjenu je brutalno demantovala prvo afera “Konik”, pa zatim tim i “Koverta” koje su do kraja ogolile do koje mjere su crni fondovi prisutni u finansiranju izbornih kampanja DPS-a.

MONITOR: Kazali ste da je jedan od najvećih problema Agencije to što se proglasila nenadležnom za sve slučajeve korupcije i konflikta interesa koji su se desili prije njenog osnivanja 2016.godine. U tom smjeru ASK se oglušila na odluku Upravnog suda da to ne smije raditi. Šta se sve na taj način onemogućava javnosti da sazna?

MONITOR: Radi se o jednom stavu ASK-a koji nema utemeljenje u zakonu što je više puta potvrdio i Upravni sud u presudama koje su postale pravosnažne. Takav stav ASK-a nije rezulat nerada te instituicije već prije svega odluke da se ASK iskoristi za svojevrsno pranje biografija korumpiranih javnih funkcionera I omogući im se da nesmetano uživaju u svojoj imovini čije porijeklo ne mogu da dokažu. Podsjetiću vas da su se od 2005 -2016. godine u kom periodu je funkcionisala Komisija sa sprječavanje konflikta interesa, dogodile najveće crnogorske privatizacije koje su za rezultat imale ogromne sumnje u konflikt interesa i korupciju, a da gotovo ništa od toga nije adekvatno procesuirano.

Zakonom o antikorupciji iz 2016, jasno je definisano da ASK preuzima sve poslove prethodne Komisije, ali direktor Sreten Radonjić i nakon najmanje dvije presude Upravnog suda odbija da procesuira slučajeve prije 2016. godine. Tako je javnost ostala za konačno razrješenje pitanja o tome kako je predsjednik države zaradio prvi million, odakle mu satovi vrijedni na stotine hiljade eura, kako je osnivao kiparske kompanije, kako su mu plaćanja ljetovanja i putovanja u Dubai i San Trope, ali i zašto je Vesna Medenica krila prihode od prodaje zemljišta Zoranu Bećiroviću, kako su se bogatili mnogi drugi javni funkcioneri uključujući Branimira Gvozdenovića, Dragana Kovačevića, Branka Vujovića, Veselina Veljovića, Slavoljuba Stijepovića…

MONITOR: MANS je, uz još nekoliko organizacija iz civilnog sektora, tražio da Vlada povuče predložene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Šta bi za slobodan pristup informacijama značilo  da te izmjene ipak ne budu povučene?

MILOVAC: Prije svega, izmjenama ovog Zakona se uoči izborne godine želi omogućiti političkim partijama da izbjegnu zakonsku obavezu da objave podatke o svom finansiranju. Ukoliko Vlada ostane pri tome, u potpunosti će se onemogućiti bilo kakva građanska kontrola trošenja novca političkih partija u izbornim kampanjama, a sve pomenute afere ukazuju na to da postoji ogroman rizik od političke korupcije.

Pored toga, Vlada namjerava da dodatno ograniči pristup informacijama tako što će državnim institucijama dati ogromna ovlašćenja da diskreciono odlučuju šta je to “razuman zahtjev za informacijama” i do koje mjere taj zahtjev može da “ugrozi rad institucije”. Sve se to pokušava uvesti kroz uspostavljanje takozvanog instituta “zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama”.

Ovakav predlog je naišao na osudu i Evropske komisije, i ako Vlada istraje na njegovom donošenju biće to veoma jasna poruka da Crna Gora svjesno odbija da usvoji jedan dio veoma važnih evropskih vrijednosti.

MONITOR: Bivši direktor ASK mogao bi doći na poziciju Agencije za slobodan pristup informacijama. Kako vidite tu situaciju obzirom na dosadašnji angažman Radonjića?

MILOVAC: Agencija za slobodan pristup informacijama ni do sada nije bila prvi saveznik kada je u pitanju ovo građansko pravo. MANS je do sada stekao ogromno iskustvo u radu sa ovom Agencijom, i ono govori da je ova institucija jako često ulagala više truda da sakrije neku informaciju, nego da djeluje kao pravi organ koji bi trebao da građanima garantuje uživanje prava da imaju tačnu I pravovremenu informaciju.

Smatram da će dolazak Radonjića dodatno osnažiti takvu poziciju Agencije, te da ne možemo očekivati ništa dobro od jedne takve kombinacije.

MONITOR: Auto put je jedna od tajni koja to ne bi smjela biti. Šta je pokazao posljednji izvještaj MANS-a o tom projektu?

MILOVAC: Posljednji izvještaj koji smo prezentovali početkom mjeseca nastavlja da svjedoči o organizovanim naporima državnih institucija da sakriju prije svega podatke o finansiranju ovog projekta. Podsjećam vas da je CRBC izabran van postupka javnog tendera, a da su se podizvođači koji inkasiraju stotine milione eura, birali u dogovoru izmedju CRBC-a i Ministarstva saobraćaja. Većina isplata, oslobađanje od poreza, carina i ostalih davanja su i dalje nepoznanica za građane, što je praktično onemogućilo bilo kakvu nezavisnu kontrolu kako se troši najveći kredit u istoriji Crne Gore. Ovakva praksa se nastavlja i pored veoma jasnih upozorenja Evropske unije kada je u pitanju transparentnost ovog projekta, kao što se nastavlja i devastacija rijeke Tare, uprkos nalaza i izvještaja Evropske komisije, Evropskog parlamenta i UNESCO-a.

Kada je usvajan Zakon o autoputu, MANS je od Skupštine Crne Gore tražio da se formira poseban odbor koji bi se bavio isključivo time kako se troši milijarda eura kineskog kredita. Tada smo odbijeni zahvaljujući prije svega glasovima vladajuće koalicije koja je uvjeravala javnost da u Skupštini postoji dovoljno mehanizama za kontolu ovog posla. Četiri godine kasnije, niti jedna sjednica bilo kojeg skušptinskog tijela nije zakazana, ni održana na kojoj bi se poslanici makar upoznali sa time šta se dešava na gradilištima autuputa.

MONITOR: Osim što vlast sužava polje slobodnog pristupa informacijama, nastavljaju se i napadi na novinare. Ovoga puta napadu je prisustvovao i tužilac koji nije preduzeo ništa. Za sada nije ni sankcionisan. Kako to ocjenjujete ?

MILOVAC: Napad na novinara DAN-a, Vladimira Otaševića je bolno podsjećanje da živimo u državi kojom vlada paralelni sistem u kome je potpuno normalno da vas kao novinara na zadatku malteretira pripadnik MUP-a, a da to mirno sa strane posmatra državni tužilac. Nije tajna da je tužilaštvo u Crnoj Gori duboko kompromitovano, ne samo zbog toga što je malo uradilo da pokaže da je Crna Gora pravna država i da se korupcija najoštrtije sankcioniše, već prije svega zbog toga što se i samo našlo u središtu optužba za korupciju.

Ponašanje tužioca Miloša Šoškića u ovom incidentu je samo dodatno učvrstilo vjerovanje javnosti da određeni broj tužioca u našem pravosudnom sistemu ne radi u interesu javnosti, te da mit o nedodirljivosti pojedinih osoba u Crnoj Gori,  nije samo mit.

Od početka godine do danas smo imali veoma ozbiljne optužbe na račun Vrhovnog državnog tužioca da je uključen u korupciju, pa smo imali treći mandat Vesne Medenice  iskrivene poslove sa Zoranom Bećirovićem, ali I reinstalaciju kadrova poput Zorana Lazovića i Duška Golubovića na državne funkcije. Činjenica da se na takvim funkcijama I dalje nalaze kadrovi koji imaju, u najmanju ruku, kontroverzne biografije, šalje poruku da živimo u zarobljenoj državi.

 Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

Sead Hodžić, urednik portala Fokus, eksluzivno za Monitor iz Njujorka: Kao u apokaliptičnim filmovima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze. Svakog je dana  sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Svjedoci smo optužbi i kontraoptužbi  čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć

 

MONITOR: Kako je Amerika postala najveće žarište na svijetu po broju zaraženih od korone?

HODŽIĆ: Uprkos upozorenjima koja su stigla mjesecima ranije, dok se virus SARS-CoV-2 širio u Kini, Sjedinjene Američke Države su, čini mi se, ovu zarazu dočekale nespremne. Bogata i razvijena država, koju su na Indeksu globalne zdravstvene zaštite kotirali kao najspremniju za pandemiju, danas je u velikim problemima. Pominju se brojevi od čak 100.000 do 200.000 umrlih u naredna tri mjeseca. Ovih dana na CNN-u i u drugim medijima pratim sve vezano za virus. Za ovako brzo širenje stručnjaci kao glavni razlog navode nedostatak testiranja i identifikovanje zaraženih osoba, kao i gustinu naseljenosti u leglu zaraze – Njujorku. Kažu da se puno kasnilo i da na vrijeme nijesu preduzete mjere, uprkos upozorenjima ljekara i stručnjaka o mogućim posljedicama korona virusa. Stručnjaci kažu da su bolnice, nakon upozorenja, morale biti spremne za pandemiju, s dovoljnim brojem obučenog osoblja koje će se isključivo baviti oboljelima od korona virusa. Pominje se i nedostatak zaliha, odgovarajućih maski, dezinfekcionih sredstava, respiratora…

MONITOR: U Njujorku je stopa širenja virusa pet puta veća nego u ostalim krajevima države?

HODŽIĆ: Njujork je svijet u malom i primjer da ljudi sa čitave planete mogu živjeti mirno na jednom malom prostoru. Baš zbog te šarenolikosti i odnosa prema stanovnicima – bez obzira na njihove različitosti, isključivo se na njih gleda kao na ljude, za mene je to najljepši grad na svijetu, u kojem, uzgred da pomenem, živi i najviše iseljenika iz Crne Gore. Trenutno u Njujorku živimo kao u apokaliptičnim filmovima. Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je, nažalost, stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze, gdje je svakog dana sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Ovih dana smo svjedoci optužbi i kontraoptužbi čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć. Nedostatak testova, dezinfekcionih sredstava i maski, kao i gustina naseljenosti, neblagovremeno zatvaranje škola, restorana i drugih mjesta gdje se ljudi masovno okupljaju, uzrokovali su ovakvu situaciju. Primjera radi, Njujorčani se svakodnevno sretnu sa hiljadama ljudi kako na ulici, tako i u metrou, gdje se putnici zbog velike gužve tiskaju jedni uz druge. U takvoj sredini, a uz nedostatak sredstava zaštite koje sam već nabrojao, normalno je da dođe do masovne zaraze.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Pribojavam se svijeta poslije korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijeme krize je dobrodošlo autoritarnim režimima, jer je to njihovo prirodno okruženje – mogu da čine šta hoće i ne polažu nikome račune za to. Oni se te lagodnosti neće lako odreći ni kada opasnost od epidemije prođe

 

MONITOR: Premijer Duško Marković zahvalio se crnogorskim medijima na profesionalnom i kvalitetnom izvještavanju u vrijeme korone. Kako Vi vidite izvještavanje ovdašnjih medija otkako je pandemija postala naša svakodnevnica i jedina tema?

VUKOVIĆ: Razumljivo je meni što se premijer zahvaljuje medijima. Ljudi iz vlasti vole da im mediji budu pri ruci i izvještavaju o njihovih pregnućima, a klone se kritike i zavirivanja ispod tepiha, kako se ne bi svrstali u tabor otežavajućih okolnosti.

Možda ova situacija pomogne premijeru da ozbiljnije shvati značaj medija u društvu i potrebu da se ta oblast uredi na način koji odgovara društvu koje želi da bude demokratsko i kome su svi ljudi jednako važni.

Od hvale koju sada izgovara premijer, više bih volio da je on održao obećanje iz obraćanja parlamentu dok je još bio mandatar 2016. godine. Tada je najavio izradu strategije razvoja medijskog sektora u Crnoj Gori, a do sada niti imamo strategiju niti nove, bolje medijske zakone.

Nemam cjelovit uvid u medijsku produkciju u doba korone, ali sam siguran da su oni koji  su  i ranije radili u javnom interesu nastavili to da čine, a oni koji su radije služili državi, kako je to lani definisao generalni direktor nacionalnog javnog emitera RTCG Božidar Šundić, dodatno usavršavali te vještine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Disciplina, solidarnost i strpljenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadam se da ćemo naći način da iznjedrimo prave borce za društvo i zajednicu, da će oni  biti prepoznati od društva, da će njihova djela postati primjer novim generacijama. Dugo se u našem društvu njeguju poremećene ljudske vrijednosti. Po prirodi sam optimista, vjerujem da će nas COVID 19 naučiti pameti

 

MONITOR: Dom zdravlja Podgorica je protekle sedmice otvorio telefonske linije za psihosocijalnu pomoć građanima. Koliko ste imali poziva i zašto su vam se ljudi najviše obraćali?

BURDŽOVIĆ: Aktuelna situacija kod nas i u svijetu zahtjevala je niz novih potreba u organizaciji zdravstvenih ustanova. Razumjevajući potrebe stanovništva, uprava Doma zdravlja je intervenisala otvaranjem ovih linija. Kontakt sa ljekarom u našem drušvu je uvijek imponovao, sad je neophodan kako bi zaštitili sebe i zdravstveni sistem svojim ostajanjem kod kuće. Prvog dana imali smo desetine poziva u kojima su građani tražili različite informacije, vidno uznemireni, sa vrlo malo stpljenja i koncentracije što je i očekivano kada vlada panika u društvu. Najveći broj poziva odnosio se na informisanje o epidemiološkoj  situaciji i novonastalim problemima kada je u pitanju socijalna i psihološka problematika. Ovakva kriza dovešće i do zloupotreba, na nama je da ih brzo prepoznajemo i eliminišemo.

MONITOR: Da li se razmišlja o sličnoj pomoći za medicinske radnike ili psihološka pomoć za medicinare već postoji u okviru zdravstvenog sistema?

BURDŽOVIĆ: Institut za javno zdravlje je pojavom epidemije, angažovao  psihologe za pomoć svojim zaposlenima. Otvarenjem telefonskih linija za građane, Dom zdravlja Podgorica je obratio posebnu pažnju na medicinare, pa ove linije stoje od prvog dana i njima na raspolaganju. To su učinili i drugi domovi zdravlja, kao i KCCG. Zdravstveni radnici u velikoj mjeri trpe strah, ali se oni, nažalost, teže odlučuju da zatraže ovakvu vrstu pomoći. To pokazuje da  većina njih i dalje nije u stanju da otvoreno priča o problemu mentalne prirode sa kojim se susreće. No, s druge strane, većina medicinskih radnika svojom hrabrošću pokazuju koliko je posao zdravstvenog radnika human, takve među nama krasi poseban entuzijazam u ovakvim okolnostima. Oni pokazuju visok nivo organizacije, a njihovo djelovanje je krajnje konstruktivno i korisno za cijelu zajednicu.

Otvaranjem ovih telefonskih linija direktno pomažemo i kolegama na drugim nivoima zaštite. Moje kolege psihijatri koji će opservirati psihijatrijske pacijente zaražene COVIDO-19 imaju težak zadatak. A to je po odluci Nacionalnog koordinacionog tima, odjeljenje psihijatrije u Opštoj bolnici Nikšić. Ovaj virus negativno utiče na  sistem organa za disanja, a, nažalost, mnogi psihijatrijski ljekovi u takvim stanjima, su  kontraindikovani. Pred ljekarima će se javiti moralna i profesionalna dilema, a odluke će biti u njihovim rukama. Ovim putem im dajem punu podršku i stojim na raspolaganju.

Nažalost u Koordinacionom timu nema kolega psihijatara. Mislim da bi svojim prisustvom i sugestijama oni mogli biti od velike koristi. Sugestijama na načine plasiranja uznemirujućih informacija uticali bi na prevenciju  panike i njenih efekata. Istovremeno, ne oglašava se struka. Udruženje psihijatara Crne Gore do sada nije imalo niti jedno javno saopštenje, mislim da mu je to bila obaveza.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo