Povežite se sa nama

INTERVJU

MIRELA HOLY, POLITIČARKA IZ ZAGREBA:  Opasna retorika predsjednice Grabar Kitarović  

Objavljeno prije

na

U manjem dijelu hrvatske javnosti jačaju sentimenti prema zločinačkom režimu Nezavisne Države Hrvatske, a neodgovorni političari s desnog spektra zbog vlastitih političkih ambicija iskorištavaju takve sentimente, jer time žele dokazati da su veliki domoljubi

 

MONITOR: Predsjednički izbori, zakazani za 22. decembar, ovih dana su najaktuelnija politička tema u Hrvatskoj. To je bio i jedan od povoda za razgovor sa Mirelom Holy, hrvatskom političarkom,  univerzitetskom profesoricom i članicom Odbora Misije za adaptaciju klimatskim promjenama Evropske komisije. Razgovor smo počeli pitanjem koji bi od kandidata, a na izborima učestvuje neuobičajeno veliki broj njih – jedanaest,  po njenom mišljenju,  bio najbolji predsjednik Hrvatske?

HOLY: Smatram da se kao politička komentatorica i analitičarka trebam suzdržati od izražavanja vlastitih preferencija za političke kandidate. Idealan predsjednik ili predsjednica bi trebao ili trebala biti osoba koja odgovorno, učinkovito, nepristrano i u javnom interesu obnaša funkciju društvenog i političkog medijatora, posrednika između međusobno suprotstavljenih interesa i ideja. Uloga predsjednika ili predsjednice je da moderira, pozitivno usmjerava i brine o poštivanju Ustava kao temeljne povelje države, dakle da bude svojevrsna savjest države. To podrazumijeva da bi takva osoba prije svega trebala imati integritet, sposobnost objektivnog prosuđivanja društvenih procesa, ali i vlastite uloge u tim procesima. Na građanima i građankama Hrvatske je da procjene koja kandidirana osoba ima takve karakteristike.

MONITOR: Ovlaštenja predsjednika Hrvatske su mala. Otkud onda toliko interesovanje za tu funkciju?

HOLY: Činjenica je da su ovlasti predsjednika ili predsjednice države relativno skromne, no to je pozicija koja donosi prilično veliku medijsku vidljivost, a time i potencijalno moć. Moje iskustvo u politici mi govori da ljude visokim pozicijama privlači upravo pristup moći. No, načini konzumacije te moći se razlikuju od osobe do osobe. Neki političari to koriste za svoje osobne svrhe, u karijernom ili financijskom smislu, ili u smislu (ob)vezivanja ljudi i interesnih skupina, a neki kako bi transformirali društvo. Nažalost, manji je broj ovih drugih, iako se najveći politički zločinci mogu ubrojiti u ovu drugu kategoriju. Smatram da je za političare presudna ravnoteža između osobnih ambicija i ambicije transformacije društva, to vodi do zdrave politike.

MONITOR: Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ima najveću podršku, sudeći prema anketama, iako je stalno žestoko kritikuju. Čime to objašnjavate i da li će ona osvojiti još jedan mandat?

HOLY: Doista nemam staklenu kuglu da bih to mogla prognozirati. Činjenica je da su prema posljednjim anketama Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro prilično izjednačeni tako da je moguće da bilo tko od njih osvoji mandat.

MONITOR: Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske osudila je nedavno predsjednicu Grabar Kitarović zbog podrške osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku i poručila joj da se, umjesto što odaje počast ratnom zločincu, izvini žrtvama za šta su njeni politički prethodnici odgovorni i učini sve da se masovna kršenja ljudskih prava tokom devedesetih ne ponove. O čemu to govori?

HOLY: To ukazuje na želju Kolinde Grabar Kitarović da se svidi radikalno desnom biračkom tijelu, jer joj je u tom dijelu biračkog spektra protukandidat Miroslav Škoro uzima glasove. Smatram da je takva vrsta retorike sadašnje predsjednice izuzetno opasna i društveno neodgovorna.

MONITOR: Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i bivši diplomata Budimir Lončar izjavili su da se u Hrvatsku vraća ustašizacija. Jeli to istina?

HOLY: U manjem dijelu hrvatske javnosti jačaju sentimenti prema zločinačkom režimu Nezavisne Države Hrvatske, a neodgovorni političari s desnog spektra zbog vlastitih političkih ambicija iskorištavaju takve sentimente, jer time žele dokazati da su veliki domoljubi. Eksploatacija ovakvog tipa nacionalističkih sentimenata nažalost nije ništa novo, ne samo u Hrvatskoj, već i u susjednim državama, a i globalno jer se pozivanjem na blještave općenitosti poput ljubavi prema domovini i narodu te paralelnim fiksiranjem neprijatelja najlakše manipulira s masama. To su na najužasniji mogući način pokazali nacisti u Njemačkoj. No, korištenje takvih metoda je iznimno opasno i neodgovorno, jer je tako oslobođenog duha iz boce izuzetno teško kontrolirati.

MONITOR: I u cijelom našem regionu jačaju desne snage, nacionalizmi, vraća se retorika iz ratnih devedesetih… Prijete li nam novi sukobi?

HOLY: Nadam se da ne, iako je dosadašnja povijest ljudskog roda pokazala da nismo u stanju učiti na greškama i ne ponavljati užase iz prošlosti.

MONITOR: Prije šest godina osnovali ste stranku Održivi razvoj Hrvatske. Šta je suština njenog programa?

HOLY: ORaH, a to je skraćenica za Održivi razvoj Hrvatske, osnovala sam kao zelenu progresivnu stranku koja se neće stalno vraćati u prošlost, već nuditi konkretna rješenja za probleme sadašnjosti kako bi imali bolju budućnost. Program stranke bio je održivi razvoj, a održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu između tri stupa na kojima počiva svako društvo: očuvanja okoliša i prirode; poštivanja društvene pravde i jednakopravnosti među ljudima; te gospodarskog razvoja koji treba biti uravnotežen za sve pripadnike zajednice. Iz stranke sam izašla 2016. godine, jer sam se razočarala kada su pojedinci počeli preobražavati ORaH u još jednu as usual stranku koja se bori za fotelje, a ne za ideje i održivu transformaciju društva. Već tri i pol godine nisam uključena u politiku kao članica stranke, jer sam shvatila da nisam dobar materijal za članicu stranke jer su moje ideje previše neobične za glavne struje hrvatske politike.

MONITOR: Hrvatska je članica Evropske unije. Analitičari sve češće govore  o mogućem raspadu Evropske unije? Može li  se to dogoditi?

HOLY: Ne vjerujem u to. Štoviše, smatram da je traljavi Brexit potpuno suzbio ambicije nekih drugih političkih opcija u državama članicama u tom pravcu.

Politika je svojevrsna verzija gladijatorskih igara

MONITOR: Nedavno ste izjavili da u ukupnoj političkoj komunikaciji u Hrvatskoj, dakle ne samo u predsjedničkoj izbornoj kampanji, svjedočimo fenomenu tzv. amerikanizacije ili mekdonaldizacije politike. Šta  pod tim podrazumijevate?

HOLY: To podrazumijeva da se politika više uopće ne bavi sadržajem politike, natjecanjem stranaka i političkih kandidata nuđenjem različitih rješenja za rješavanje društvenih problema, već funkcionira kao spektakl, neka varijanta reality ili talent showa u kojem se kandidati nastoje svidjeti gledateljima svojom frizurom, šminkom, stilom, nastupom, vještinom „spuštanja“ protukandidatima, odnosno verbalnom drskošću koja zabavlja gledatelje.

To je svojevrsna verzija gladijatorskih igara u kojoj dominira vizualno, a sadržaj politike postaje potpuno nebitan i dosadan. Radi se o vrlo uspješnoj metodi skretanja pažnje javnosti s društvenih problema, hipnotiziranja birača izmišljenim dobro vizualno osmišljenim sukobima, stvaranja iluzije kako kao konzumenti politike imamo utjecaj na održanje ovog sustava koji je najbolji od svih mogućih sustava, jer nam se daje mogućnost kupovine u sferi politike, zabave, ukupnog života.

To je dijametralno suprotno onom modelu puštanja duha nacionalizma iz boce kako bi se manipuliralo masama, ovdje se radi o pasivizaciji ljudi pretvorenih u konzumente, tzv. mašine sreće, uvjerava nas se da možemo kupiti sreću kupovinom proizvoda, ali je konačni cilj isti – dobiti pristanak masa za održanje nepravednog sustava u kojem živimo, a koji vrlo malenoj i često skrivenoj eliti daje ogromnu financijsku i svaku drugu moć.

 

Najveća globalna prijetnja

MONITOR: Klimatske promjene su u vrhu liste aktuelnih globalnih pitanja i stručnjaci kažu da je čovječanstvo na pragu samouništenja… Kako komentarišete  takva alarmantna upozorenja stručnjaka?

HOLY: Klimatske promjene su najveća globalna prijetnja čovječanstva i ukoliko ne počnemo mijenjati naše načine života, naše obrasce svakodnevnog ponašanja pasivnih konzumenata koje su uvjerili da je kontinuirani rast moguć u situaciji ograničenih prirodnih resursa, ljudski rod neće preživjeti ovo, šesto po redu veliko izumiranje vrsta kojemu svjedočimo. No, ukoliko nemamo snagu za tu promjenu onda nismo ni zaslužili preživjeti ovo šesto veliko izumiranje. U srazu prirode i ljudske kulture, na kraju uvijek pobjeđuje priroda, jer je ravnoteža temeljni zakon prirode. Ili ćemo taj zakon poštovati, ili nećemo opstati.

 

                               Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

Sead Hodžić, urednik portala Fokus, eksluzivno za Monitor iz Njujorka: Kao u apokaliptičnim filmovima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze. Svakog je dana  sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Svjedoci smo optužbi i kontraoptužbi  čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć

 

MONITOR: Kako je Amerika postala najveće žarište na svijetu po broju zaraženih od korone?

HODŽIĆ: Uprkos upozorenjima koja su stigla mjesecima ranije, dok se virus SARS-CoV-2 širio u Kini, Sjedinjene Američke Države su, čini mi se, ovu zarazu dočekale nespremne. Bogata i razvijena država, koju su na Indeksu globalne zdravstvene zaštite kotirali kao najspremniju za pandemiju, danas je u velikim problemima. Pominju se brojevi od čak 100.000 do 200.000 umrlih u naredna tri mjeseca. Ovih dana na CNN-u i u drugim medijima pratim sve vezano za virus. Za ovako brzo širenje stručnjaci kao glavni razlog navode nedostatak testiranja i identifikovanje zaraženih osoba, kao i gustinu naseljenosti u leglu zaraze – Njujorku. Kažu da se puno kasnilo i da na vrijeme nijesu preduzete mjere, uprkos upozorenjima ljekara i stručnjaka o mogućim posljedicama korona virusa. Stručnjaci kažu da su bolnice, nakon upozorenja, morale biti spremne za pandemiju, s dovoljnim brojem obučenog osoblja koje će se isključivo baviti oboljelima od korona virusa. Pominje se i nedostatak zaliha, odgovarajućih maski, dezinfekcionih sredstava, respiratora…

MONITOR: U Njujorku je stopa širenja virusa pet puta veća nego u ostalim krajevima države?

HODŽIĆ: Njujork je svijet u malom i primjer da ljudi sa čitave planete mogu živjeti mirno na jednom malom prostoru. Baš zbog te šarenolikosti i odnosa prema stanovnicima – bez obzira na njihove različitosti, isključivo se na njih gleda kao na ljude, za mene je to najljepši grad na svijetu, u kojem, uzgred da pomenem, živi i najviše iseljenika iz Crne Gore. Trenutno u Njujorku živimo kao u apokaliptičnim filmovima. Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je, nažalost, stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze, gdje je svakog dana sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Ovih dana smo svjedoci optužbi i kontraoptužbi čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć. Nedostatak testova, dezinfekcionih sredstava i maski, kao i gustina naseljenosti, neblagovremeno zatvaranje škola, restorana i drugih mjesta gdje se ljudi masovno okupljaju, uzrokovali su ovakvu situaciju. Primjera radi, Njujorčani se svakodnevno sretnu sa hiljadama ljudi kako na ulici, tako i u metrou, gdje se putnici zbog velike gužve tiskaju jedni uz druge. U takvoj sredini, a uz nedostatak sredstava zaštite koje sam već nabrojao, normalno je da dođe do masovne zaraze.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Pribojavam se svijeta poslije korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijeme krize je dobrodošlo autoritarnim režimima, jer je to njihovo prirodno okruženje – mogu da čine šta hoće i ne polažu nikome račune za to. Oni se te lagodnosti neće lako odreći ni kada opasnost od epidemije prođe

 

MONITOR: Premijer Duško Marković zahvalio se crnogorskim medijima na profesionalnom i kvalitetnom izvještavanju u vrijeme korone. Kako Vi vidite izvještavanje ovdašnjih medija otkako je pandemija postala naša svakodnevnica i jedina tema?

VUKOVIĆ: Razumljivo je meni što se premijer zahvaljuje medijima. Ljudi iz vlasti vole da im mediji budu pri ruci i izvještavaju o njihovih pregnućima, a klone se kritike i zavirivanja ispod tepiha, kako se ne bi svrstali u tabor otežavajućih okolnosti.

Možda ova situacija pomogne premijeru da ozbiljnije shvati značaj medija u društvu i potrebu da se ta oblast uredi na način koji odgovara društvu koje želi da bude demokratsko i kome su svi ljudi jednako važni.

Od hvale koju sada izgovara premijer, više bih volio da je on održao obećanje iz obraćanja parlamentu dok je još bio mandatar 2016. godine. Tada je najavio izradu strategije razvoja medijskog sektora u Crnoj Gori, a do sada niti imamo strategiju niti nove, bolje medijske zakone.

Nemam cjelovit uvid u medijsku produkciju u doba korone, ali sam siguran da su oni koji  su  i ranije radili u javnom interesu nastavili to da čine, a oni koji su radije služili državi, kako je to lani definisao generalni direktor nacionalnog javnog emitera RTCG Božidar Šundić, dodatno usavršavali te vještine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Disciplina, solidarnost i strpljenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadam se da ćemo naći način da iznjedrimo prave borce za društvo i zajednicu, da će oni  biti prepoznati od društva, da će njihova djela postati primjer novim generacijama. Dugo se u našem društvu njeguju poremećene ljudske vrijednosti. Po prirodi sam optimista, vjerujem da će nas COVID 19 naučiti pameti

 

MONITOR: Dom zdravlja Podgorica je protekle sedmice otvorio telefonske linije za psihosocijalnu pomoć građanima. Koliko ste imali poziva i zašto su vam se ljudi najviše obraćali?

BURDŽOVIĆ: Aktuelna situacija kod nas i u svijetu zahtjevala je niz novih potreba u organizaciji zdravstvenih ustanova. Razumjevajući potrebe stanovništva, uprava Doma zdravlja je intervenisala otvaranjem ovih linija. Kontakt sa ljekarom u našem drušvu je uvijek imponovao, sad je neophodan kako bi zaštitili sebe i zdravstveni sistem svojim ostajanjem kod kuće. Prvog dana imali smo desetine poziva u kojima su građani tražili različite informacije, vidno uznemireni, sa vrlo malo stpljenja i koncentracije što je i očekivano kada vlada panika u društvu. Najveći broj poziva odnosio se na informisanje o epidemiološkoj  situaciji i novonastalim problemima kada je u pitanju socijalna i psihološka problematika. Ovakva kriza dovešće i do zloupotreba, na nama je da ih brzo prepoznajemo i eliminišemo.

MONITOR: Da li se razmišlja o sličnoj pomoći za medicinske radnike ili psihološka pomoć za medicinare već postoji u okviru zdravstvenog sistema?

BURDŽOVIĆ: Institut za javno zdravlje je pojavom epidemije, angažovao  psihologe za pomoć svojim zaposlenima. Otvarenjem telefonskih linija za građane, Dom zdravlja Podgorica je obratio posebnu pažnju na medicinare, pa ove linije stoje od prvog dana i njima na raspolaganju. To su učinili i drugi domovi zdravlja, kao i KCCG. Zdravstveni radnici u velikoj mjeri trpe strah, ali se oni, nažalost, teže odlučuju da zatraže ovakvu vrstu pomoći. To pokazuje da  većina njih i dalje nije u stanju da otvoreno priča o problemu mentalne prirode sa kojim se susreće. No, s druge strane, većina medicinskih radnika svojom hrabrošću pokazuju koliko je posao zdravstvenog radnika human, takve među nama krasi poseban entuzijazam u ovakvim okolnostima. Oni pokazuju visok nivo organizacije, a njihovo djelovanje je krajnje konstruktivno i korisno za cijelu zajednicu.

Otvaranjem ovih telefonskih linija direktno pomažemo i kolegama na drugim nivoima zaštite. Moje kolege psihijatri koji će opservirati psihijatrijske pacijente zaražene COVIDO-19 imaju težak zadatak. A to je po odluci Nacionalnog koordinacionog tima, odjeljenje psihijatrije u Opštoj bolnici Nikšić. Ovaj virus negativno utiče na  sistem organa za disanja, a, nažalost, mnogi psihijatrijski ljekovi u takvim stanjima, su  kontraindikovani. Pred ljekarima će se javiti moralna i profesionalna dilema, a odluke će biti u njihovim rukama. Ovim putem im dajem punu podršku i stojim na raspolaganju.

Nažalost u Koordinacionom timu nema kolega psihijatara. Mislim da bi svojim prisustvom i sugestijama oni mogli biti od velike koristi. Sugestijama na načine plasiranja uznemirujućih informacija uticali bi na prevenciju  panike i njenih efekata. Istovremeno, ne oglašava se struka. Udruženje psihijatara Crne Gore do sada nije imalo niti jedno javno saopštenje, mislim da mu je to bila obaveza.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo