Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIRIGOVANI HAOS NA MILOČERU: Ćebad na Kraljičinoj plaži

Objavljeno prije

na

Ćebad sa Kraljičine plaže ljudi će ponijeti sa sobom, ali stanove koje Predsjednikovi tajni investitori sa off-šor destinacija grade u neposrednom zaleđu te  plaže, ostaju tu zauvijek. Pod patronatom Vlade premijera Đukanovića u Miločeru je napravljen urbanistički zločin kako bi bjelosvjetski biznismeni zaradili izgradnjom stanova na najeksluzivnijoj lokaciji u državi, u parku koji je brižno čuvan dugih 86 godina. Iza njih Crnoj Gori ostaće samo beton i dugovi

 

Odavno neka izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nije izazvala  toliki odijum u javnosti kao nedavna žalopojka nad sudbinom male Kraljičine plaže u Miločeru na kojoj je, gle čuda, viđen običan svijet kako se  u jeku političkih igara oko Svetog Stefana, sunča i kupa na elitnoj plaži kojoj je dugi niz godina pristup  bio strogo zabranjen.

Predsjednik je poručio iz Bijelog Polja da je „samo neodgovorna vlast mogla da učini to da jedan reprezentativni dio naše turističke ponude postane gotovo ravan ruglu, da izgubimo investitora i da dovedemo u pitanje ostvarivanje projekcije Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije na Mediteranu. Aman ove godine ne otvara hotele Sveti Stefan i Miločer…“

„Na Kraljičinoj plaži na kojoj nam je zavidio čitav svijet danas se prodaju pivo i ćevapi za jedan euro. Svi su došli sa svojim ćebadima i suncobranima i pokušavaju da otuđe zapravo nešto što nije njihovo“, poentirao je predsjednik, komentarišući klip sa društvenih mreža na kome se prikazuje neuređena plaža bez skupocjenog Amanovog mobilijara sa kupačima koji su donijeli svoje.

Aktuelna situacija na plažama  Svetog Stefana i Miločera posljedica je dirigovanog, osmišljenog haosa čiji  je cilj nanošenje štete novoj vlasti i turističkoj sezoni. Da se široj javnosti i međunarodnoj zajednici pokaže kako Vlada ne zna svoj posao i rastjeruje strane investitore. Kao izgovor poslužila je  pobuna mještana koji su uoči sezone porušili divlje postavljenu gvozdenu kapiju na Kraljičinoj plaži, što je bio „ključni“ argument kompaniji Aman, hotelskom operateru u hotelima Svetog Stefana, da ne otvaraju hotele za ovu sezonu, jer svojim gostima ne mogu obezbijediti mir i diskreciju. U nastavku sage o zatvaranju ljetovališta, kompanija Adriatic properties  obustavila je brigu o plažama kojima gazduje po ugovoru sa JP Morsko dobro.

Plaže su trenutno slobodne te ih nesmetano koriste turisti i građani Crne Gore.

U samo jednoj rečenici predsjednik Đukanović uspio je da iznese nekoliko uvreda i neistina na račun građana, da ponizi namjernike koji su se ohrabrili da pokvase noge u moru čuvene plaže. Uvrijedio je ljude čiji peškiri nisu dizajnerski ili hotelski na koje je domaća kvazi elita na Kraljičinoj plaži navikla, procijenivši, da su to nekakva ofucana ćebad. Jer, sirotinja sa pažljivo osmišljene slike „miločerska plaža pod novom vlašću“ –  ne zna da se na plažama koriste peškiri pa uprtila ćebad od kuće za ekskluzivno kupalište za odabrane.

Predsjednik je kazao da kupači „pokušavaju da otuđe nešto što nije njihovo“.

Đukanović, naravno, griješi. Morska obala i te kako je njihova, jednako kao i predsjednikova i po Ustavu i po Zakonu o morskom dobru. Ona  je opšte dobro u javnoj upotrebi za sve ljude, bez izuzetka. Iako samo deklarativno, država Crne Gora garantuje javnu dostupnost plažama i moru svima. A što zakonske odredbe Đukanović kao premijer i sada kao predsjednik ne poštuje, to je druga priča.

Nije  baš jasna predsjednikova bojazan da će ovi privremeni turisti otuđiti Kraljičinu plažu. Odnijeti pijesak sa sobom, šta li. Međutim, ovo prirodno blago niko ne može ponijeti nigdje ali ga može unakaziti i uništiti za sva vremena, kako je to uradio investitor, grčki zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, koji se ne oglašava oko situacije u elitnom ljetovalištu, pa mu predsjednik Đukanović obavlja posao potparola.

Ćebad sa Kraljičine plaže ljudi će ponijeti sa sobom, ali stanove koje predsjednikovi tajni investitori sa off-šor destinacija grade u neposrednom zaleđu te iste plaže, ostaju tu zauvijek. Pod patronatom Vlade premijera Đukanovića u Miločeru je napravljen urbanistički zločin kako bi bjelosvjetski biznismeni zaradili izgradnjom stanova na najeksluzivnijoj lokaciji u državi, u parku koji je brižno čuvan dugih 86 godina. Iza njih Crnoj Gori ostaće samo beton i dugovi.

Kada se običan svijet na Kraljičinoj plaži sunča i kupa, ona, prema predsjednikovom poimanju elitizma, postaje ruglo. Postavlja se pitanje šta je onda predstavljala Kraljičina plaža posljednjih 20 godina dok se on sa svitom odmarao na njenom crvenkastom pijesku. Bio je to jedinstven prizor zarobljenog prirodnog dobra opasanog gvozdenim ogradama i kapijama na čijim se krajevima nalaze stražarske kućice. U moru se obično  ljuljuškao policijski brod dok se u miločerskoj šumi, među stoljetnim borovima, skrivala  četa specijalaca, Đukanovićevih čuvara.  Da li je tamo bilo ćevapa i piva za euro ili jastoga i francuskog šampanjca to ne možemo znati, jer su na svaki pokušaj da se plaži približite ili nešto uslikate, skakali čuvari plaćeni novcem i onih građana sa ćebadima. Ko nam to zavidi na plaži, simbolu zloupotrebe opšteg dobra od strane visokih državnih zvaničnika i grube demonstracije nejednakosti u društvu, kao u nekom feudu u kome vladar može sve a njegovi podanici  ništa.

Na Kraljičinoj se plaži godinama bahate propali biznismeni, ministri, ambasadori i njihove familije, na račun građana Crne Gore. Tamo niko ništa nije plaćao, jer cijena usluga za Kraljičinu plažu, za razliku od usluga na hotelskoj plaži Sveti Stefan i miločerskoj plaži, nikada nije bila ni formirana. Kraljičina jednostavno nije imala cijenu, bila je iznad svega. I kao takva bila je stecište zvijezda crnogorske političke i poslovne scene.

Na raspolaganju im je bio i luksuzni SPA kompleks, sa bazenima, saunama i skupocjenim tretmanima, o kojima svijet koji je evo nepozvan upao na predsjednikovu plažu ni ne sanja. Bio je to pravi mali raj na zemlji za crnogorsku prebogatu povlašćenu kastu. Elitni turizam po njihovoj mjeri.

Sve su to mještani gledali godinama, njima i njihovoj djeci zabranjivan je pristup Kraljičinoj plaži ne samo ljeti već i u zimskom periodu. Bila je zabranjena šetnja, prolaz, sve, tokom svih 12 mjeseci. Zakupac je od najljepše crnogorske plaže napravio amputirani, nepristupačni dio Crnogorskog primorja. Nedavno rušenje kapije i spuštanje mještana i građana na plaže Svetog Stefana i Miločera na neki način je simbol oslobođenja od nepravdi privilegovanog investitora koji nije uspio da se  integriše u društvenu zajednicu.

 

MORSKO DOBRO RASKIDA UGOVOR

Iz JP Morsko dobro reagovali su na zabrinutost predsjednika Mila Đukanovića u vezi sa neuređenim plažama Svetog Stefana i Miločera. Najavili su spremnost da raskinu ugovora o korišćenju dijela morskog dobra sa kompanijom Adriatic properties koja zanemaruje svoje ugovorne obaveze.

„Spremni smo na ovaj korak i garantujemo da ćemo u vrlo kratkom roku uspostaviti red na plažama i pokazati kako treba da se upravlja ovim dijelom naše obale“, navedeno je u saopštenju koje potpisuje direktor Mladen Mikielj.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo