Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIRIGOVANI HAOS NA MILOČERU: Ćebad na Kraljičinoj plaži

Objavljeno prije

na

Ćebad sa Kraljičine plaže ljudi će ponijeti sa sobom, ali stanove koje Predsjednikovi tajni investitori sa off-šor destinacija grade u neposrednom zaleđu te  plaže, ostaju tu zauvijek. Pod patronatom Vlade premijera Đukanovića u Miločeru je napravljen urbanistički zločin kako bi bjelosvjetski biznismeni zaradili izgradnjom stanova na najeksluzivnijoj lokaciji u državi, u parku koji je brižno čuvan dugih 86 godina. Iza njih Crnoj Gori ostaće samo beton i dugovi

 

Odavno neka izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nije izazvala  toliki odijum u javnosti kao nedavna žalopojka nad sudbinom male Kraljičine plaže u Miločeru na kojoj je, gle čuda, viđen običan svijet kako se  u jeku političkih igara oko Svetog Stefana, sunča i kupa na elitnoj plaži kojoj je dugi niz godina pristup  bio strogo zabranjen.

Predsjednik je poručio iz Bijelog Polja da je „samo neodgovorna vlast mogla da učini to da jedan reprezentativni dio naše turističke ponude postane gotovo ravan ruglu, da izgubimo investitora i da dovedemo u pitanje ostvarivanje projekcije Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije na Mediteranu. Aman ove godine ne otvara hotele Sveti Stefan i Miločer…“

„Na Kraljičinoj plaži na kojoj nam je zavidio čitav svijet danas se prodaju pivo i ćevapi za jedan euro. Svi su došli sa svojim ćebadima i suncobranima i pokušavaju da otuđe zapravo nešto što nije njihovo“, poentirao je predsjednik, komentarišući klip sa društvenih mreža na kome se prikazuje neuređena plaža bez skupocjenog Amanovog mobilijara sa kupačima koji su donijeli svoje.

Aktuelna situacija na plažama  Svetog Stefana i Miločera posljedica je dirigovanog, osmišljenog haosa čiji  je cilj nanošenje štete novoj vlasti i turističkoj sezoni. Da se široj javnosti i međunarodnoj zajednici pokaže kako Vlada ne zna svoj posao i rastjeruje strane investitore. Kao izgovor poslužila je  pobuna mještana koji su uoči sezone porušili divlje postavljenu gvozdenu kapiju na Kraljičinoj plaži, što je bio „ključni“ argument kompaniji Aman, hotelskom operateru u hotelima Svetog Stefana, da ne otvaraju hotele za ovu sezonu, jer svojim gostima ne mogu obezbijediti mir i diskreciju. U nastavku sage o zatvaranju ljetovališta, kompanija Adriatic properties  obustavila je brigu o plažama kojima gazduje po ugovoru sa JP Morsko dobro.

Plaže su trenutno slobodne te ih nesmetano koriste turisti i građani Crne Gore.

U samo jednoj rečenici predsjednik Đukanović uspio je da iznese nekoliko uvreda i neistina na račun građana, da ponizi namjernike koji su se ohrabrili da pokvase noge u moru čuvene plaže. Uvrijedio je ljude čiji peškiri nisu dizajnerski ili hotelski na koje je domaća kvazi elita na Kraljičinoj plaži navikla, procijenivši, da su to nekakva ofucana ćebad. Jer, sirotinja sa pažljivo osmišljene slike „miločerska plaža pod novom vlašću“ –  ne zna da se na plažama koriste peškiri pa uprtila ćebad od kuće za ekskluzivno kupalište za odabrane.

Predsjednik je kazao da kupači „pokušavaju da otuđe nešto što nije njihovo“.

Đukanović, naravno, griješi. Morska obala i te kako je njihova, jednako kao i predsjednikova i po Ustavu i po Zakonu o morskom dobru. Ona  je opšte dobro u javnoj upotrebi za sve ljude, bez izuzetka. Iako samo deklarativno, država Crne Gora garantuje javnu dostupnost plažama i moru svima. A što zakonske odredbe Đukanović kao premijer i sada kao predsjednik ne poštuje, to je druga priča.

Nije  baš jasna predsjednikova bojazan da će ovi privremeni turisti otuđiti Kraljičinu plažu. Odnijeti pijesak sa sobom, šta li. Međutim, ovo prirodno blago niko ne može ponijeti nigdje ali ga može unakaziti i uništiti za sva vremena, kako je to uradio investitor, grčki zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, koji se ne oglašava oko situacije u elitnom ljetovalištu, pa mu predsjednik Đukanović obavlja posao potparola.

Ćebad sa Kraljičine plaže ljudi će ponijeti sa sobom, ali stanove koje predsjednikovi tajni investitori sa off-šor destinacija grade u neposrednom zaleđu te iste plaže, ostaju tu zauvijek. Pod patronatom Vlade premijera Đukanovića u Miločeru je napravljen urbanistički zločin kako bi bjelosvjetski biznismeni zaradili izgradnjom stanova na najeksluzivnijoj lokaciji u državi, u parku koji je brižno čuvan dugih 86 godina. Iza njih Crnoj Gori ostaće samo beton i dugovi.

Kada se običan svijet na Kraljičinoj plaži sunča i kupa, ona, prema predsjednikovom poimanju elitizma, postaje ruglo. Postavlja se pitanje šta je onda predstavljala Kraljičina plaža posljednjih 20 godina dok se on sa svitom odmarao na njenom crvenkastom pijesku. Bio je to jedinstven prizor zarobljenog prirodnog dobra opasanog gvozdenim ogradama i kapijama na čijim se krajevima nalaze stražarske kućice. U moru se obično  ljuljuškao policijski brod dok se u miločerskoj šumi, među stoljetnim borovima, skrivala  četa specijalaca, Đukanovićevih čuvara.  Da li je tamo bilo ćevapa i piva za euro ili jastoga i francuskog šampanjca to ne možemo znati, jer su na svaki pokušaj da se plaži približite ili nešto uslikate, skakali čuvari plaćeni novcem i onih građana sa ćebadima. Ko nam to zavidi na plaži, simbolu zloupotrebe opšteg dobra od strane visokih državnih zvaničnika i grube demonstracije nejednakosti u društvu, kao u nekom feudu u kome vladar može sve a njegovi podanici  ništa.

Na Kraljičinoj se plaži godinama bahate propali biznismeni, ministri, ambasadori i njihove familije, na račun građana Crne Gore. Tamo niko ništa nije plaćao, jer cijena usluga za Kraljičinu plažu, za razliku od usluga na hotelskoj plaži Sveti Stefan i miločerskoj plaži, nikada nije bila ni formirana. Kraljičina jednostavno nije imala cijenu, bila je iznad svega. I kao takva bila je stecište zvijezda crnogorske političke i poslovne scene.

Na raspolaganju im je bio i luksuzni SPA kompleks, sa bazenima, saunama i skupocjenim tretmanima, o kojima svijet koji je evo nepozvan upao na predsjednikovu plažu ni ne sanja. Bio je to pravi mali raj na zemlji za crnogorsku prebogatu povlašćenu kastu. Elitni turizam po njihovoj mjeri.

Sve su to mještani gledali godinama, njima i njihovoj djeci zabranjivan je pristup Kraljičinoj plaži ne samo ljeti već i u zimskom periodu. Bila je zabranjena šetnja, prolaz, sve, tokom svih 12 mjeseci. Zakupac je od najljepše crnogorske plaže napravio amputirani, nepristupačni dio Crnogorskog primorja. Nedavno rušenje kapije i spuštanje mještana i građana na plaže Svetog Stefana i Miločera na neki način je simbol oslobođenja od nepravdi privilegovanog investitora koji nije uspio da se  integriše u društvenu zajednicu.

 

MORSKO DOBRO RASKIDA UGOVOR

Iz JP Morsko dobro reagovali su na zabrinutost predsjednika Mila Đukanovića u vezi sa neuređenim plažama Svetog Stefana i Miločera. Najavili su spremnost da raskinu ugovora o korišćenju dijela morskog dobra sa kompanijom Adriatic properties koja zanemaruje svoje ugovorne obaveze.

„Spremni smo na ovaj korak i garantujemo da ćemo u vrlo kratkom roku uspostaviti red na plažama i pokazati kako treba da se upravlja ovim dijelom naše obale“, navedeno je u saopštenju koje potpisuje direktor Mladen Mikielj.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo