Povežite se sa nama

INTERVJU

Dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore: Ustavna kultura i akademska odgovornost

Objavljeno prije

na

Društva koja imaju višak regula, a manjak pravde nijesu zajednice koje imaju visoku etičku i vrijednosnu dimenziju, a mi, pripadnici pravničke zajednice, imamo, po tom pitanju, posebnu odgovornost

 

MONITOR: Koja je misija Udruženja pravnika i koliki su njegovi dometi u postojećem pravnom i ukupnom društvenom ambijentu ?

RADULOVIĆ: Udruženje pravnika Crne Gore, najstarija je nacionalna asocijacija crnogorskih pravnika, osnovana 1933. godine, kada je u Podgorici objavljen i prvi broj „Pravnog zbornika“, časopisa za pravnu teoriju i praksu, koji u kontinuitetu izlazi i danas.

U sadašnjem djelovanju Udruženja pravnika dva su dominantna pravca. Prvi, da „Pravni zbornik“ ostane, kako je to zapisao dr Čedomir Bogićević. „svjedok trajanja crnogorske pravne misli“ i „riznica crnogorske baštine“, i drugi – da, kao zajednica slobodnih pojedinaca, u okvirima svog profesioalnog određenja, ostvarimo misao koju je izrekao akademik Mijat Šuković: „Pravo mora imati ne samo političko-socijalnu, već i etičko–vrijednosnu dimenziju”.

Društva koja imaju višak regula, a manjak pravde nijesu društva koja imaju visoko etičku i vrijednosnu dimenziju, a mi, pripadnici pravničke zajednice, imamo, po tom pitanju, posebnu odgovornost.

MONITOR: Pokrenuli ste seriju sesija IUS forum. Sa kojim ciljem?

RADULOVIĆ: Crnogorsko društvo trenutno je u jednom prilično apatičnom stanju duha, sa visokim oportunizmom i bez javno izražene volje, čak i akademske zajednice, da se to stanje mijenja. Prisutna atrofija društvenog dijaloga stoga zahtijeva da se iz ugodne pozicije autora naučnih članaka ili profesora na svojim fakultetima izmjestimo na javnu scenu, upravo sa namjerom da osnažimo društveni dijalog i vratimo kulturu javne riječi. Ius forum, koji se odvija u formi otvorenih sesija, nema iluziju da može da promijeni postojeće stanje, ali ima moć da sve nas, koji se sa tim stanjem ne mirimo, okupi i sačuva ono što se zove higijena duha i akademska odgovornost prema temama od javnog interesa.

MONITOR: U srijedu ste, obilježavajući Dan Udruženja i 20 godina Igmanske inicijative, održali treću sesiju Ius Foruma: „Zapadni Balkan između stabilokratije i vladavine prava“.  Da li stabilokratija guši vladavinu prava ?

RADULOVIĆ: Stabilokratija i nedostaci u vladavini prava postali su dva dominantna zajednička imenitelja svih država regiona. To stanje uzrokovano je primarno nekulturom domicilnih elita u pogledu stvarne želje za uspostavom vladavine prava, ali i dijelom  i trenutnim stanjem u EU. Ukoliko se ne osjete snažniji imupti iz EU na region, postojeći „zamrznuti sukobi“ će ponovo eskalirati, a trajuća prividna stabilnost neće se na duže održati. Stoga, samo instiucionalna demokratija i neselektivna vladavina prava mogu osigurati da se postojeći društveni antagonizmi riješavaju institucionalno i bezkonfliktno.

MONITOR: Koliko je Crna Gora pravna država?

RADULOVIĆ: Crna Gora jeste pravna država, ali pravo pitanje je da li je država vladavine prava. Odgovor, birokratski, dijelom leži u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Stvarni odgovor leži u našem kolektivnom i ličnom osjećaju pravde.

MONITOR: Dio članova Udruženja pravnika saopštio je da Vesna Medenica po treći put ne može biti predsjednica Vrhovnog suda. Šta Vi mislite o tome?

RADULOVIĆ: U Udruženju ne postoji jednoglasje o ovom pitanju. Uz generalni komentar da je treći uzastopni mandat i samo jedan kandidat loša opcija, pristalice jezičkog tumačenja ističu da Ustav/zakon nema prelaznu normu koja bi decidno sadržala odredbu da se računaju i prethodni mandati i prednost daju toj činjenici. Pristalice ciljnog tumačenja, na drugoj strani, stoje na stanovištu neustavnosti trećeg mandata i taj stav je saopštila i obrazložila profesorica Maja Kostić-Mandić. Lično dijelim stanovište profesorice Pravosudno organizacionog prava iz Beograda dr Vesne Rakić-Vodinelić koja je, u nedavno objavljenoj analizi tog slučaja, stala iza ciljnog tumačenja i neustavnosti trećeg mandata, uz poruku da “odluka ne samo da ne smije ići protiv zakona, ona ne smije ići protiv zdravog razuma prosječnog čovjeka.”

MONITOR:  Institut ugledni pravnik uveden je novim Ustavom i očito ima ozbiljan problem, što se najbolje vidi na primjeru Sudskog savjeta?

RADULOVIĆ: Namjera ustavopisca da osigura nezavisnost pravosuđa i obezbijedi više struke a manje politike, kao princip, ne dovodi se u pitanje. Problem nije u Ustavu, već u njegovoj egzekuciji, što potvrđuje neizbor prof. dr Nebojše Vučinića u Sudski savjet. Ovaj primjer, kao i intencija da se Savjet pretvori u klub penzionera i “zaslužnih”, dodatno će devastirati ovu, ustavom dobro koncipiranu kategoriju.

MONITOR: Zagovornik se ustavnog patriotizma. Koliko je taj koncept izvodljiv u Crnoj Gori?

RADULOVIĆ: Društva u državama Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem da prevaziđu izazove formalne i nedovršene demokratije i pronađu odgovarajući koncept za svoju suštinsku društvenu koheziju. Ovaj koncept treba da omogući uspostavu minimalnog zajedničkog činioca, na kojem će se razvijati ustavna kultura, zasnovana na vladavini prava i shvatanju da su društveni sukobi i postojeći antagonizmi legitimni samo ako imaju svoju institucionalnu formu.

Takođe, u višenacionalnim društvima ustavni patriotizam naglašava kolektivni perspektivizam, umjesto etno-nacionalne zatvorenosti, koja se ponekad manifestuje i kao  kulturni-društveni provincijalizam. Ustavni patriotizam osigurava strategiju integrisanja koja prevazilazi sukobljenosti identiteta zasnovanih isključivo na nacionalnoj ili religijskog osnovi i uz princip da je patriotizam ustati na himnu pod patriotizmom podrazumijeva i obavezu da se plati i porez.

MONITOR: Da li Ustav sam po sebi može obezbijediti koheziju društva?

RADULOVIĆ: Ustav sam po sebi može garantovati koheziju društva, kako to kaže profesorica sa Univerziteta Kembridž Anatra Haldar, isto koliko i bračni ugovor može obezbijediti “cjeloživotnu istinsku ljubav i epsku romantiku”. Društva u kojima nije izgrađena suštinska ustavna kultura imaju fasadne demokratije i improvizorij u kome se snaga pravne države mjeri količinom usvojenih zakona. Za vladavinu prava, kako naglašava profesorica Haldar potrebna je “zdrava duša društva” koja pravdu osjeća kao vrijednost, a pravo kao instrumentarij za ostvarivanje pravde.

Kohezija, u pogledu vladavine prava, u tim društvima nastaje onda kada svi, u osjećaju nepravde koja se čini prema drugom, tu nepravdu doživljavaju kao čin agresije i prema njima samima. Tek sa tim stepenom društvene empatije mogu nastati društva u kojima je pravda vrijednost veća od prostog zbira regula.

MONITOR: Šta znači pozitivno mišljenje Venecijanske komisije o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da li će se time konačno uvesti vladavina prava u tu oblast?

RADULOVIĆ: Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica trebalo bi , uz sugestije VK, usvojiti, jer je neprihvatljivo da je Crna Gora jedina država u regionu koja ova pitanja uređuje na osnovu zakona iz 1977. godine. Upravo nemoć države da, u dužem periodu, uredi ova pitanja dovelo je do teške devijacije mnogih ključnih pitanja, prije svega statusa vjerskih organizacija, njihove registracije, načina rada, svojinskih odnosa itd.

Ovaj zakon neće urediti odnose na relaciji CPC – SPC, ali će postaviti pravnu osnovu da država suvereno uredi svoj odnos prema vjerskim zajednicama i preuzme odgovornost za do sada neuređena pitanja.

 

Imunitet  važi i  izvan parlamenta

 

MONITOR: Nedavno ste izrazili neslaganje sa tumačenjem Apelacionog i Višeg suda o imunitetu poslanika ?

RADULOVIĆ: Ovo pitanje sada je pred Ustavnim sudom, koji je jedini nadležan da da konačan sud u pogledu ustavnosti. U osnovi neprihvatljivo je tumačenje da se imunitet, koji poput poslanika imaju i predsjednik države, Vlade i drugi nosioci javnih funkcija, svodi samo na vrijeme zasjedanja ili prostor Skupštine. Ovakvo tumačenje može nas dosvesti u apsurdnu situaciju da imunitet predsjednika države važi u zgradi Predsjedništva u Podgorici i Cetinju, ali ne i na putu između ova dva objekta.

Neke države u regionu, poput BiH, donijele su poseban zakon o imunitetu, ali mislim da za to u Crnoj Gori nema potrebe. Ustavno određenje ovog instituta je jasno, naravno, pod uslovom da nedavno postupanje Višeg suda u slučaju dva poslanika ne bi smjelo postati precedent za naredne slučajeve.

Veseljko KOPRIVCA

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo