Povežite se sa nama

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Tužioci i sudije za propuste moraju odgovarati

Objavljeno prije

na

Crnogorskim pravosuđem godinama upravlja autokratski i to od strane kadrova koji su, rekao bih, po pitanju stručnosti i profesionalnosti daleko od nivoa potrebnog za jednog sudiju

 

MONITOR: Procesi koji se tiču oduzimanja imovine Svetozara Marovića i njegove porodice, većinom još traju.  Istovremeno, Marović je i dalje van zemlje, i bez dana odslužene zatvorske kazne. Da li bi za ovakav ishod procesa, koji je predstavljan kao nevjerovatan uspjeh pravosuđa,  trebalo u stvari da odgovara neko od nadležnih?

RADULOVIĆ: Slučaj Svetozara Marovića pokazuje potpunu neefikasnost pravosudnog sistema u Crnoj Gori i potpuni nedostatak volje za suzbijanje korupcije na visokom nivou. Podsjetiću da su Marovići prodavali svoju imovinu u vrijeme kada je tužilaštvo tvrdilo da vodi finansijsku istragu. Takođe, tužilaštvo nije uradilo ništa povodom činjenice da je Đorđina Marović imala preko tri miliona eura na računu u HSBC banci u Švajcarskoj, iako je prošle godine objavljeno da je Specijalno tužilaštvo iz Švajcarske dobilo potvrdu te informacije. Uz činjenicu da je Marovićima omogućeno da izbjegnu izdržavanje smiješno malih kazni, nesporno je da bi svi službeni akteri postupka koji su to omogućili, mislim da tužioce i sudije, morali odgovarati za ovakav ishod postupka.

MONITOR: Neodgovornost nadležnih za loše rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala inace je praksa.  Niko nije odgovarao, niti je pozvan na odgovornost, zbog palih optužnica koje će građane koštati desetine  miliona eura.  Tužiocima i sudijama to ne smeta čak ni u napredovanju u karijeri. Ko je za to odgovoran, vrh pravosuđa?

RADULOVIĆ: Jasno je da je odgovornost u vrhu tužilaštva i sudstva. Ako, na primjer, specijalni tužilac u postupku protiv Duška Šarića istome stavi na teret krivično djelo koje nije bilo propisano u vrijeme izvršenja, ako mu stavi na teret radnju koja ne predstavlja krivično djelo i ako ga tereti za pranje novca i istovremeno se ne bavi utvrđivanjem porijeka tog novca, onda je oslobađajuća presuda bila jedini mogući ishod postupka. Takođe, sud je u ovom postupku potvrdio tako manjkavu optužnicu i omogućio vođenje postupka koji je morao ishodovati oslobađajućom presudom. Takvi propusti onemogućili su i da se optuženima ikada više sudi za ova krivična djela, ali i da im se ispate milionski iznosi štete. Razlozi za takve propuste mogu biti u neznanju tužilaca i sudija i/ili su u pitanju neki drugi motivi i razlozi za oslobađanje optuženih koji ukazuju na krivičnu odgovornost, ali je nesporno da odgovornost postoji.

MONITOR: Umjesto svega, kadrovi u pravosuđu postaju “vječiti”. Sudski savjet nedavno je izabrao predsjednike pojedinih osnovnih sudova, iako su oni već na tim dužnostima bili po dva i više mandata, a neki čak birani i po sedam puta. Šta je posljedica svega toga?

RADULOVIĆ: Posljedica toga može biti samo održavanje statusa quo i to je vjerovatno interes onih od čije volje zavisi izbor, napredovanje i karijera tužilaca i sudija. Neću reći nikakvu novost ako kažem da se crnogorskim pravosuđem godinama upravlja autokratski i to od strane kadrova koji su, rekao bih, po pitanju stručnosti i profesionalnosti daleko od nivoa potrebnog za jednog sudiju. Nedavno smo čak čuli izjavu Vesne Medenice na sjednici Sudskog savjeta povodom činjenice da je jedini kanadidat za predsjednika Vrhovnog suda, kada je ironično konstatovala da je ostale sudije prepala pa neće da se prijave. Mislim da takva izjava i njen izvjestan ponovni izbor ozbiljno kompromituju crnogorsko sudstvo i ujedno ponižavaju svakog časnog sudiju.

MONITOR: I policija se vraca na staro. Koliko će kadrovi poput Zorana Lazovića pomoci borbi protiv korupcije i kriminala?  

RADULOVIĆ: Neozbiljno je očekivati da kadrovi poput Zorana Lazovića ili Veselina Veljovića mogu dati doprinos borbi protiv korupcije i kriminala. Uostalom, dugo godina imali su priliku da se dokažu na tom polju, a jedino što su uspjeli jeste da za svoja imena i zakonitost u radu vežu ozbiljne sumnje.

MONITOR: Kako vidite nedavnu ocjenu specijalnog tuzioca Milivoja Katnica u parlamentu da tuzilastvo brani sve gradjane jednako, pa i Nebojšu Medojevića “kad su ga šamarali kao ženturaču”?

RADULOVIĆ: Na žalost, ogromni propusti i nedostaci u radu Glavnog specijalnog tužioca nijesu predmet javnih rasprava, prije svega stručnih. Umjesto toga, glavna tema u javnosti su njegove izjave koje imaju političku, ličnu ili neku drugu konotaciju i koje nerijetko postaju predmet ismijavanja. Selektivna primjena zakona, više nego sumnjivi sporazumi koje tužilaštvo zaključuje sa okrivljenima za krivična djela korupcije, nedostatak razultata po pitanju suzbijanja korupcije i posebno po pitanju oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću predstavljaju teme koje zaslužuju ozbiljnu analizu i ocjenu.

MONITOR: Proces koji je pokrenuo MANS konačno je rezultirao presudom kojom se ukida sporazum između MUP-a i Agencije za nacionalnu bezbijednost  o neograničenom pristupu podacima građana. Koliko je ta presuda važna?

RADULOVIĆ: Smatram da presuda jeste važna kao jedan od primjera da sud mora da štiti zakonitost i osnovna ljudska prava i slobode. Prije par godina mi smo vodili jedan sličan postupak u kome je utvrđena ništavost sporazuma Uprave policije i mobilnog operatera, a po kome je policija imala stalni i neograničen pristup svim podacima u posjedu mobilnog operatera. Na žalost, ni taj sporazum, kao ni ovaj između ANB-a i MUP-a nije dao nikakve rezultate u suzbijanju kriminala, ali je omogućio neograničeno kršenje osnovnih ljudskih prava građanima koji nijesu osumnjičeni ili okrivljeni za neko krivično djelo. Takvoj praksi mora se stati na kraj i ovakve sudske presude su jedan od koraka u tom pravcu.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo