Povežite se sa nama

INTERVJU

DR IVANA KEKIN, ZASTUPNICA NOVE LJEVICE U HRVATSKOM SABORU: Hrvatskoj je potrebno djelovanje evropskih pravosudnih organa

Objavljeno prije

na

Stalna optuživanja i prebacivanja krivice, sa dokazima ili bez njih, koriste svim nacionalistima na Balkanu da se održe na vlasti, a u nekim potezima kao da se i dogovaraju da tako ostane na dugi rok

 

MONITOR: Koalicija u kojoj je i Vaša stranka već izvjesno vrijeme upravlja Zagrebom. Šta je ostvareno od obećanog?

KEKIN: I prije izbora – a i nakon, jasno smo komunicirali da nas nakon izbora čeka iznimno težak i zahtjevan posao, da će potezi koje planiramo vući imati dugoročne odjeke i da će reforme i promjene koje uvodimo biti teške, no s ciljem da zaista donesu promjene koje smo obećali. Sada, 16 mjeseci nakon preuzimanja vlasti mogu reći da su promjene već vidljive i da povučeni potezi jasno pokazuju da Zagreb vodimo u obećanom smjeru. Provodimo reformu Holdinga, mijenjamo mjeru roditelj-odgojitelj, uvodimo novi model zbrinjavanja otpada. Istodobno provodimo cjelovitu obnovu javnih zgrada, obnavljamo škole, gradimo nove vrtiće, unaprjeđujemo javni prijevoz. To su promjene koje je ovaj grad čekao zadnjih 20 godina i realizacija istih je zahtjevna, no sretna sam da mogu reći da entuzijazam i predanost zajedničkom radu i ciljevima ne jenjavaju.

MONITOR: Hrvatsku javnost kao da je iznenadila afera u vezi sa istragom oko zloupotreba u INI. U javnosti su se pojavila i sumnjičenja da stotinak miliona evra koliko je „preteklo“ nije otišlo samo u privatne džepove već i ka HDZ-u. Kako Vi vidite ovaj slučaj? Ima li tu mjesta i za reagovanje glavne tužiteljke EU Laure Koveši?

KEKIN: Bez EU regulative afera u INI ne bi ni bila otkrivena – pa radi se o očitome pranju novca! Propise protiv pranja novca imamo u Hrvatskoj tek nekoliko godina, i teško je čak zamisliti koliko je para „zamračeno“ u tokovima novca koje kontrolira HDZ već više od 30 godina. Hrvatska je, zahvaljujući HDZ-u, prvak Europe u korupciji i nazadovanju, sa slabim kapacitetima vlasti da takav smjer ograniči. Kada bi to HDZ odlučio učiniti, sam bi sebe trebao ukinuti! Umjesto toga, svako malo HDZ nastoji „srezati krila“ granama vlasti koje bi izvršne organe trebali nadzirati i kontrolirati. I baš zato što u nas sada sve izgleda kao krajem 90-ih, s HDZ-om koji glavinja od afere do afere, Hrvatskoj svakako treba djelovanje europskih pravosudnih organa.

MONITOR: Kohabitaciona izvršna vlast na čelu sa tandemom Milanović –Plenković u malo čemu se slaže, ali se složila u odbijanju odgovornosti za granatiranje izbjegličke kolone u slučaju zločina iz 1995. na Petrovačkoj cesti. Vrh države se složio da bi trebalo zaštiti pilote koje je optužilo tužilastvo u Srbiji, uz obrazloženje da se mora sačuvati dignitet Domovinskog rata. Domovinski rat kao da je postao „tabu tema“ i mit, istovremeno?

KEKIN: Zataškavanjem ili odvraćanjem pogleda nije riješena nijedna trauma, pa neće ni ova. Pravni potezi mogu biti dio prakse međunarodnog prava, ali s mitovima je puno teže, nema još motivacije da se mitovi ostave povijesti. Ili još gore, stalna optuživanja i prebacivanja krivice, sa dokazima ili bez njih, koriste svim nacionalistima na Balkanu da se održe na vlasti, a u nekim potezima, kao da se i dogovaraju da tako ostane na dugi rok.

MONITOR: Srbija i Hrvatska još uvijek imaju problem u vezi sa sudbinama nestalih ljudi. U Srbiji je Demokratska stranka predložila da se i raseljenim licima da status civilnih žrtava rata. Kako je to pitanje zakonski regulisano u Hrvatskoj?

KEKIN: U Hrvatskoj su na snazi Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, te Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Zakone kojima se regulira status civilnih žrtava rata dugo se čekalo, i iako i dalje ima mjesta za njihovo unaprijeđenje, već iz broja zahtjeva koji su predani u prvoj godini jasno je da su isti bili iznimno potrebni.

MONITOR: Prilikom ovogodišnjeg obilježavanja godišnjice Oluje, bivši hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs je rekao da je Hrvatskoj potreban „novi Tuđman“. Zašto je malo organizacija i pojedinaca koji su danas spremni da kritički govore o hrvatskoj nacionalnoj politici, i kroz djelovanje Franje Tuđmana?

KEKIN: Ne bih se složila da je malo organizacija i pojedinaca koji su spremni kritički govoriti o Franji Tuđmanu i politikama koje je vodio. No činjenica je da ih nema puno na pozicijama moći, odnosno da trenutna državna vlast već duže vremena vodi proces kontinuirane i aktivne mistifikacije lika i dijela bivšeg predsjednika. Taj je proces dio šire politike koja se koncentrira na mistificiranje i mitologiziranje prošlosti, a kako se ne bi aktivno propitivalo sadašnjost i budućnost. Uspješno uljuljkivanje dijela glasačkog tijela u snove o bezgrešnoj i slavnoj prošlosti, uz kontinuirano podgrijavanje osjećaja ugroženosti i straha od vanjskih neprijatelja, dobar je recept za ostanak na vlasti i, nažalost, kao što vidimo, ne samo kod nas. Problem s takvim politikama koje se baziraju na mitovima i emocijama koje isti pobuđuju, jest što drže društvo u stagnaciji, čemu u Hrvatskoj svakodnevno svjedočimo.

MONITOR: Ekonomski položaj građanki i građana Hrvatske se pogoršava. Ima li Nova ljevica svoj predlog za prevazilaženje ekonomske krize?

KEKIN: Naravno da smo zabrinuti radi krize i kontinuirane deteoracije socioekonomskog položaja velikog broja naših sugrađana. I doista, već dugo i puno prije nego je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pozivali smo vladajuće da povuku adekvatne poteze kako bi se zaštitili najranjiviji među nama, ali i gospodarstvo u cjelini. Jasno smo govorili, a govorimo i dalje, kratkoročno su potrebni povećani, heterogeni i dobro usmjereni socijalni transferi prema ugroženim kućanstvima. No osim toga, mi dugoročno moramo zaokrenuti smjer u poljoprivrednoj politici i politici hrane, a dakako i u energetskoj politici te odlučno krenuti u smjeru veće prehrambene samodostatnosti i u smjeru energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. To su nužni koraci ukoliko želimo izbjeći ovakve krize u budućnosti, no, nažalost, naša Vlada do sada nije pokazala niti volju niti znanje za tom vrstom reformi.

MONITOR: Stranka Zelenih je članica njemačke vlade premijera Olafa Šolca, gdje je njena kopredsjednica Analena Berbok i šefica diplomatije. U Sloveniji je na vlast došao zeleno-lijevi Pokret Sloboda Roberta Goloba. U Srbiji postoji slično udruživanje. Da li je savremenu ljevicu moguće konceptualizovati bez uzimanja u obzir pitanja vezanih za odnos čovjeka prema prirodi? Kako se u to uklapa „klasno pitanje“?

KEKIN: Ljevica se uvijek temeljila na solidarnosti, za koju je danas sasvim jasno da ne može biti samo horizontalna – među nama, nego mora biti i vertikalna, odnosno moramo biti solidarni i sa onima koji dolaze nakon nas. Klasna pitanja, danas u zenitu neoliberalnog kapitalizma, kada je sasvim izvjesno da resursi nisu nepresušni, nego da su dapače mnogi i presušili, imaju dodatnu dimenziju. I jasno je da nema niti će biti društvene pravde, ukoliko se temeljito i iz korijena ne promijeni odnos čovjeka prema prirodi. U tom smislu lijevo i zeleno su neodvojivi pojmovi.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo