Povežite se sa nama

Izdvojeno

DR MIRJANA VASILJEVIĆ, ANESTEZIOLOG: Zapis iz pakla sarajevske traumatološke klinike ‘92

Objavljeno prije

na

U Centru za anesteziju i reanimaciju traumatološke klinike u Sarajevu dr Mirjana Vasiljević je provela tokom rata cijelu godinu. Razgovor s njom vodila sam prije dvije decenije u Beogradu. Rijetko je pričala o svom sarajevskom iskustvu. Samo jednom, u ime velikog prijateljstva, pristala je da ispriča ovaj zapis iz pakla i dozvoli da ga javno zabilježim

 

Više od dvije decenije, prošlo je od našeg posljednjeg susreta. Ali, razgovor sa dr Mirjanom Vasiljević, anesteziologom traumatološke klinike, se ne zaboravlja i ne zastarijeva. U sarajevskom Centru za anesteziju i reanimaciju provela je tokom rata cijelu godinu. Etika medicinara, ljubav prema rodnom Sarajevu i svakodnevno objavljivani apeli putem medija tog maja 1992: „Dođite, naši ljekari su dvadeset četiri sata na nogama… Četrdeset osam sati nemaju smjenu”, bili su dovoljni da ostane.

„Prijavila sam se u drugoj polovini maja, direktorki Traumatološke klinike. Veliko granatiranje grada uništilo je vozni park, tramvaji više nisu radili. Do bolnice je postojao organizovani prevoz autobusom. Od moje kuće, do polazne stanice, po dva puta su me legitimisali. Kretanje nije bilo bezbijedno, ipak, svaki dan sam odlazila na posao”.

U hiruškoj sali, prije rata, provela je tek dvije godine kao volonter anesteziolog. Nedostatak stručnjaka, posebno ove struke, učinili su svoje. Dr Vasiljević počinje sa radom u sali.

„Taj, prvi dan, provela sam u prijemnoj ambulanti. Iskusnije kolege savjetovale su me da se prije svega naviknem na prizore koji se tu dožive, i da se uvjerim da ću sve to moći izdržati.”

Sljedećeg jutra, čekala je kolege da je zamijene, obučena i spremna da pođe kući. A, onda, začule su se sirene. „Kažu, granata u Vase Miskina. Ništa drugo ne znam. U momentu, prijemna ambulanta je puna. Haos. Spuštaju ranjene ljude po pultovima, kaučima u sobi za TV. Čuje se dječija vriska, mnogo je djece …” – priča dr Mirjana Vasiljević

Sjeća se i da su njene antilop cipele bile natopljene ljudskom krvlju. Da, na podu nije bilo mjesta da se stane, a da se ne ugazi u krv.

„Klizavo je… Sa ostalih klinika u krugu koševske bolnice dotrčavaju ljekari. Koleginica Mira gleda u mene, kroz suze ponavlja, ‘šta je ovo.’ Djevojčica plače. Povezala sam joj noge. Znam da ne bih smjela da je pomjeram, ali ipak odlučujem da je sklonim od tog užasa koji gleda. Svuda oko nas ranjeni. Vrište i oni, i oni koji ih dovode. Panika. Haos. Kako je samo otužan miris ljudske krvi dok po njoj hodaš i kližeš se. Povrede su bile strašne. Čak i oni koji su imali i po dvadeset godina iskustva na hirurgiji, tvrdili su da se udžbenici ratne hirurgije moraju preraditi.”

Tješila je ženu čiju ćerku upravo operišu. „Biće to dobro čim je u maloj operacionoj sali”. U to je ugledala mladog hirurga kako se došaptava sa sestrom sa odjeljenja i kako ova blijedi. U ulici Vase Miskina poginula je i ćerka hirurga ove bolnice, takođe doktorica, Mirjanina prijateljica. „Među prvima moram da odem do njenog oca. On je naš porodični prijatelj, a sa njom sam se družila. Imala je dvadeset sedam godina…”

Tog jutra u Sarajevu je trebalo da nastupi primirje. Jedno od onih, prvih, u koje se još vjerovalo. Kad su ocu rekli, izgubio se. „Donesite je, makar i u komadima, ne vjerujem…”

U Sarajevu se tih dana odmah sahranjivalo. Nema sjedenja, nema običaja… Ipak, u pomoćne prostorije bolnice donijeli su je. Dolazili su prijatelji i izjavljivali saučešće.

Otac je ostao nad mrtvim djetetom. „Bila sam samo ja sa njim. Otkrio je njeno tijelo. Onda shvatim da traži iglu i konac da joj zašije noge. Tražio je rupu od gelera i našao je u projekciji srca… Lice joj je bilo netaknuto.”

Sahrana je obavljena uz prisustvo TV ekipa jer je njen otac poznati hirurg u Sarajevu. Srbin, ako je to bitno pomenuti.

Nižu se trenuci. „Radiš po inerciji. Krpiš, sastavljaš nečije tijelo, a kad pogledaš, vidiš blisko lice. Bože, kako čovjek brzo umire”.

Do prvog septembra ‘92 maksimalan prijem ranjenih, u toku dana bio je 137. Ponekad 16 ili manje, ali bilo je dana kad je ovaj rekord dostižan. Neuporedivo je više bilo civilih žrtava.

„Nekoliko puta imali smo prijem ranjenih vojnika. Nakon pokušaja proboja prema srpskim položajima, poput onog prema Žuči. Jednom, dovezli su borca sa ratišta, a oko pojasa mu okačene bombe i neka  eksplozivna sredstva. Moraš kao reanimator priskočiti u pomoć, a moraš ga razoružati, radi bezbjednosti osoblja. Dešavalo se da neko u očaju, jer je izgubio druga, u našim prostorijama ispali rafal…”

Prve suze bile su nad dječakom. Ranjenim u Hrasnom, na Trgu Pere Kosorića. „Imao je sedam godina. Pogođen je snajperom. U Sarajevu, naučite da snajperisti pucaju samo u glavu i vrat. Imao je ranu na potiljku. Na Kliniku je doveden je u komi, širom raširenih očiju. Još je disao… Bio je prva žrtva koja je umrla na mojim rukama.”

Sjeća se bebe, tek osam mjeseci. „Njena nožica nije bila veća od vekne hljeba. Izgledala je kao lutka sa otkinutom nogom. Stradala je od granate bačene na sklonište na Bjelavama”. U Sarajevu je poginulo 1600 djece.

Granatiranja su nastavljena, a nastavljala je i dr Vasiljević. Osam sati da spasava tuđe živote, a ostale sate da se bori za svoj. „Misliš, kad sve ovo prođe, Sarajeva više neće biti.”

Struje u Sarajevu rijetko je bilo. Korišteni su mali agregati kako bi upalili reflektore. Nafte da bi se upalio veliki bolnički reflektor, nije bilo dovoljno. Ili su koristili dnevno svjetlo. Česte su bile postoperativne infekcije.

„Urađeno je četiri puta više amputacija, nego što je bilo potrebno, zbog uslova u kojima smo radili. Ratna rana je prljava, posebno od granate. Komadići gelera rasprskavaju se, odbijaju od zemlju i u ranu unose prljavštinu. Komadići gelera su nepravilnog oblika, pa osim što razaraju kožu, gnječe i stvaraju poderotine, nagnječenja. U rani od tog biološkog materijala stvara se nekrotično tkivo, koje je izvanredna podloga za naknadnu infekciju…

Zato se i dešavalo da se, naizgled bezazlena ranjavanja, poslije nekog vremena naglo pogoršaju. Dr Vasiljević se sjeća mladića ranjenog na Stupu (dio Sarajeva prema Ilidži). Rana na peti, izgledala je laka. Nakon dvadesetak dana, nastupila je gangrena, morali su mu odsjeći nogu. „To je u normalnim uslovima apsurdno, ali ne i kada se ranjenik dovodi poslije dva dana provedena u rovu, s povrijeđenom rukom ili nogom, koja je ležala u blatu…”

„Ta žena je ranjena kod Vječne vatre u blizini bioskopa Romanija. Krenula je na posao. Bila je prodavačica, u jednoj od rijetkih otvorenih radnji. Granata je tog jutra ranila više ljudi. Njoj je raznijela donji dio lica, a ruku su joj amputirali do ramena. Nastuplila je sekundarna infekcija. Kada sam krenula da joj očistim ranu na amputiranom mjestu, shvatila sam da je rana ucrvljana. Saznanje da je čovjek živ, a ucvrljan, bilo je strašno. Maksilofacijalni hirurg je zatvorio otvore na raznesenom donjem dijelu lica. Nije imala usta i nije mogla da govori. Trahostoma na vratu omogućavala je da diše. Pomislila sam da je bolje da je umrla, ma kako to paradoksalno zvuči kao misao jednog ljekara. Nije mogla da kaže da li je nešto boli. Pratila sam bol u njenom pogledu”.

Jednog jutra, prvi put je plakala nad sobom. „Probudila sam se, još je na snazi bio policijski čas. Čula sam kišu. Sedam dana u Sarajevu nije bilo vode. Skočila sam iz kreveta, onako poluobučena, kako smo svi spavali i bili pripravni za slučaj opasnosti, i sa lavorom stala ispod oluka da hvatam kišnicu. Dok je voda kapala, pušila sam i plakala.”

Može li se zaboraviti? „Mislim, da ne treba zaboraviti. Ali, ja ne bih mogla ponovo sve ono preživjeti”.

Doktorka Mirjana je izašla iz Sarajeva tzv. „privatnom razmjenom”. Kriminalci s lijeve i desne strane Miljacke, koja je bila ratna linija razdvajanja, bi u određeno vrijeme, uz dogovorenu naknadu, razmijenili ljude. Tako se dr Mirjana Vasiljević našla u Beogradu, a potom u pančevačkoj bolnici. Nije se vratila u svoj rodni grad.

******

U ono vrijeme, kad smo se blisko družile, rijetko je pričala o svom   sarajevskom iskustvu. Samo jednom, u ime velikog prijateljstva pristala je da ispriča ovaj zapis iz pakla i dozvoli da ga javno zabilježim.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo