Povežite se sa nama

INTERVJU

DR NIKOLA PAVLOVIĆ, KARDIOLOG U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE: Zdravlje se čuva dok ga još imamo

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori se po kardiovaskularnim oboljenjima uklapamo u statistike zapadnih, ekonomski razvijenih zemalja, jer i kod nas ljudi ne upražnjavaju dovoljno fizičku aktivnost i nezdravo se hrane, a to ne samo da dovodi do pojave kardiovaskularnih oboljenja nego utiče da se ona  javljaju ranije, već u tridesetim, četrdesetim godinama

 

MONITOR: Bolesti srca i krvnih sudova, tvrde stručnjaci, najčešće su bolesti savremenog čovjeka i najčešći uzrok smrti danas. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti ubiju više ljudi nego svi karcinomi, s većim procentom kod žena (55% svih smrtnih slučajeva) nego kod muškaraca (43%)! Kakva je u tom pogledu situacija u Crnoj Gori?

PAVLOVIĆ: Tačno, kardiovaskularna oboljenja su već godinama unazad glavni uzrok smrtnosti u svijetu, a pogotovo u razvijenim zemljama. U Crnoj Gori je slična situacija – po tom parametru se uklapamo u statistike zapadnih, ekonomski razvijenih zemalja, jer i kod nas ljudi ne upražnjavaju dovoljno fizičku aktivnost i nezdravo se hrane, a to, nažalost, ne samo da dovodi do pojave kardiovaskularnih oboljenja nego utiče da se ona  javljaju ranije, već u tridesetim, četrdesetim godinama.

Kada su u pitanju kardiovaskularna oboljenja među polovima žene su u mladosti zaštićene od kardiovaskularnih oboljenja. To se tumači djejstvom ženskih polnih hormona. Koronarna bolest (angina pectoris, infarkt miokarda tj. srčani udar…) se do 50-ih godina kod žena javlja znatno rjeđe. Kasnije, ta statistika  se izjednačava.

MONITOR: Imaju li crnogorske bolnice adekvatnu opremu i dovoljno kardiologa za uspješno liječenje bolesti srca i krvnih sudova?

PAVLOVIĆ: Nažalost, pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima kod nas ih je toliko mnogo da ulaganja u opremu i ljekare, kolika god da su, uvijek je potrebno više. Kardiovaskularna medicina napreduje tako brzo da svakog mjeseca imamo objave novih studija, analiza sa novim rezultatima i zaključcima. S druge strane, moram da naglasim da se u Kliničkom centru Crne Gore sprovode praktično sve najsavremenije metode koje se u svijetu izvode kod kardiovaskularnih bolesnika. Kada se sve okolnosti uzmu u obzir, kardiovaskularni bolesnici kod nas imaju dobre uslove za uspješno liječenje.

MONITOR: Koji su simptomi zbog kojih građani treba da obave kardiološki pregled?

PAVLOVIĆ: Srčana oboljenja se mogu prezentovati na razne načine. S  obzirom na to da je najčešće srčano oboljenje – koronarna bolest, prije svega treba pacijentima ukazati da bolove u grudima treba ozbiljno da shvate. Bol u grudima može imati višestruko porijeklo – može se javiti u okviru kliničke slike više srčanih i nesrčanih oboljenja, ali ovdje prije svega želim da se osvrnem na bol koji je posljedica srčanog udara. Infarktni bol je najčešće jak, razdirući, lokalizovan u sredogruđu sa propagacijom u ruke, vrat, praćen preznojavanjem. Pacijenti sa ovakvim tegobama ne treba da čekaju već treba odmah da pozovu Hitnu medicinsku pomoć ili da odu u Urgentni centar. Nažalost, prag za bol je kod nekih pojedinaca visok, pa pacijenti ne shvate bol ozbiljno. Ovo se posebno odnosi na pacijente koji se liječe od šećerne bolesti i na pušače. Jako je važno naglasiti da je od presudne važnosti da se pacijenti jave ljekaru odmah kada bol počne kako bi se adekvatno liječenje sprovelo u takozvanom zlatnom satu. Rizično doba dana su rani jutarnji sati, jer se tada organizam aktivira, dešavaju se promjene u mnogim fiziološkim procesima i često su prvi jutarnji pacijenti u urgentnom centru oni sa srčanim udarom.

MONITOR: Kako prepoznati znakove koji ukazuju na kardiovaskularne probleme?

PAVLOVIĆ: Pored već pomenutih bolova u grudima, koji su najalarmantniji simptom,  na srčano oboljenje ukazuje osjećaj nedostatka vazduha, loša tolerancija napora, pogotovo ako pacijent primijeti naglu promjenu u tom smislu. Osjećaj ubrzanog, nepravilnog srčanog rada kao i treperenja u grudima mogu ukazati na prisustvo aritmije. Neke vrste aritmija mogu biti i životno ugrožavajuće ili dovesti do moždanog udara. Nesvjestica ili gubitak svijesti takođe mogu biti uzrokovani srčanim oboljenjem tj. abnormalno sporim ili brzim srčanim radom,  pa je i kod tih pacijenata potrebna kardiološka obrada.

MONITOR: Šta možemo učiniti da zaštitimo svoje srce?

PAVLOVIĆ: Možemo učiniti puno toga. Prije svega prevencijom. Zdravlje se čuva dok ga još imamo. Umjerena fizička aktivnost čuva srce, ali i povoljno djeluje i na najvažnije faktore rizika za pojavu kardiovaskularnih oboljenja. Reguliše se nivo šećera u krvi, krvni pritisak i nivo masnoća u krvi tako da je efekat višestruko koristan. Treba svakodnevno ili makar 3-4 puta nedjeljno upražnjavati aerobne treninge u vidu plivanja, trčanja, vožnje bicikla. Dobra kontrola faktora rizika može da odgodi pojavu koronarne bolesti kod ljudi koji imaju porodično opterećenje tj. kojima su roditelji ili bliski rođaci imali neko kardiovaskularno oboljenje u mlađoj dobi.

MONITOR: Šta preporučujete kad je riječ o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti srca?

PAVLOVIĆ: Preporučujem  da se u svemu bude umjeren. Umjerenost i zdrave životne navike. To je recept za dugovječnost. Opštepoznati faktori rizika su hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi. Ko ima ova stanja mora ih striktno držati pod kontrolom. Nažalost, kod nas se ne vodi računa o umjerenoj ishrani i svijest o tome je neadekvatna. Pacijenti su često u kategoriji manje ili više gojaznih. Tada je mnogo teže i biti aktivan i trenirati.

MONITOR: Utiče li dužina sna na starost našeg srca?

PAVLOVIĆ: San je važan za funkcionisanje i zdravlje kompletnog organizma. Mnoge bolesti, pa i srčane, ranije se javljaju ukoliko iscrpljujemo svoj organizam uskraćivanjem sna. Kada je osoba profesionalno izložena noćnom radu, nespavanju, stalnim promjenama bioritma to organizam čini podložnijim mnogim oboljenjima.

MONITOR: Koji su to faktori rizika koje često previdimo, odnosno koje svakodnevne aktivnosti mogu dovesti u opasnost naše srce, a da mi toga nismo svjesni?

PAVLOVIĆ: Pored svega navedenog istakao bi i stres kao faktor rizika za rano javljanje kardiovaskularnih  oboljenja. Nažalost, ritam življenja u gradovima ostavlja jako malo vremena za relaksaciju i odmaranje. Razlozi za brigu nas okružuju svakodnevno i prisutni su u svim sferama života tako da se moramo truditi da nađemo mjeru u svemu.

 

Pušenje neprijatelj broj jedan

 

MONITOR: Koliko pušenje uzrokuje kardiovaskularne bolesti?

PAVLOVIĆ: Pušenje i duvanski dim je, od svih spoljnih činilaca, neprijatelj broj jedan ljudskog organizma. Potpuno je jasno, a i naučno dokazano, da je pušenje glavni uzrok za pojavu skoro svih plućnih oboljenja. Ono je faktor rizika za pojavu velikog broja malignih oboljenja, a naravno da je ono veoma štetno i za srce i krvne sudove. Prema pušenju je apsolutno neophodna nulta tolerancija i prekid pušenja je obavezan kod svih srčanih bolesnika. U potpunosti podržavam propis o zabrani pušenja na javnim mjestima koji se od nedavno u Crnoj Gori primjenjuje.

 

Srce čuva i zdrava ishrana

MONITOR: Kako da ishranom zaštitimo srce? Koje namirnice treba svakodnevno da se nađu na našem jelovniku?

PAVLOVIĆ: Zdrava ishrana je izuzetno važna za čuvanje krvnih sudova i srca. Obroci treba da budu manji i češći.  Ne smije se  pretjerivati sa mesnim prerađevinama i masnim namirnicama.Treba svakodnevno konzumirati svježe voće i povrće. Svježa riba treba da se konzumira dva puta nedjeljno kao i druge namirnice koje sadrže nezasićene masne kiseline. Pacijenti najčešće griješe kada u namjeri da zbog povišenog krvnog pritiska kao jedinu mjeru sprovedu smanjenje dosoljavanja hrane. Mnoge namirnice same po sebi sadrže dosta natrijuma što ustvari jeste so i treba obratiti pažnju na nivo natrijuma u hrani. Ovi pacijenti treba u ishrani da koriste kalijumovu so. Nekada postoji genetska sklonost ka povišenim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi što treba da bude alarm tim pacijentima, jer su oni pod povećanim rizikom od nastajanja kardiovaskularnih oboljenja. Napomenuo bih da i konzumiranje alkohola u pretjeranoj količini može pored brojnih štetnih efekata na zdravlje dovesti i do oštećenja srca.

                                                                 Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo