Povežite se sa nama

INTERVJU

NEĐELJKO RUDOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Građanska Crna Gora je najvažnija meta vlasti

Objavljeno prije

na

Crna Gora će ostati neuspješna sve dok veliki broj njenih građana, onih koji su smatrali da treba da ostane u zajednici sa Srbijom i onih koji su razočarani suverenisti, u nju ne vjeruje niti je doživljava svojom. Zato je vrhovni interes integrisanje tog dijela društva i razvijanje njihove privrženosti svojoj državi. To ovakva politika DPS-a nije u stanju da uradi

 

MONITOR: U svom nedavnom autorskom tekstu, komentarišući aktuelnu situaciju, i krizu izazvanu nakon usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama, postavili ste pitanje – ko je neprijatelj ove države. Ko je i zašto?

RUDOVIĆ: Nijesam od onih koji olako bilo koga kvalifikuju, pogotovo ne kao državnog neprijatelja jer smo za ovih 30 godina prečesto za sve koji su bili oponenti vlasti slušali da su izdajnici, ustaše, agenti CIA-a i Vatikana, a sada su državni neprijatelji koji potkopavaju nezavisnost Crne Gore. Ali sam potpuno siguran koja politika je najveća opasnost za budućnost ovog društva. Ona koja, pod maskom tobožnjeg patriotizma, ponižava tu istu Crnu Goru u koju se zaklinje i razara temelje društvene zajednice, sa istim žarom sa kojim se ranije zaklinjala u SR Jugoslaviju, srpstvo i Miloševića. Posljedica te politike je da nam u stvari oni koji su sada ,,branitelji crnogorskog indetiteta” kradu Crnu Goru. Pretvorili su je u svoju sluškinju tako što su bezočno instrumentalizovali sve one institucije čija je uloga da budu braniči pravnog poretka i brana svemoći izvršne vlasti. Prije svega, tužilaštvo, najvažnije djelove sudstva, Savjet Javnog servisa, Agenciju za sprečavanje korupcije, Državnu revizorsku instituciju, regulatorne agencije… Univerzitet Crne Gore je odavno u njihovim kandžama, na meti su im nezavisni mediji i organizacije civilnog društva. Samo su mafijaški klanovi i narko dileri nedodirljivi.

Cilj je ozakoniti bezakonje, omogućavajući tako gospodaru i njegovoj kliki da se osjećaju sigurnim u besramnom potkradanju ove zemlje. Sistem koji je uspostavio vrh vladajuće stranke bazira se na nasilju i ima sve odlike klasičnog despotizma. Oduzeli su nam osjećaj da nam naša zemlja pripada jednako kao grupi na dvoru i oko dvora. Vjere u pravdu nema, a to nužno dovodi do toga da mnogi prestaju da imaju vjeru u Crnu Goru. Oni koji nijesu bili za obnovu nezavisnosti zbog svega ovoga ostaju u uvjerenju da su u pravu. Onda se dešavaju masovne šetnje u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, u kojima je mnogo onih kojima je svega dosta. Pitanje ko je stvarno državni neprijatelj postavio sam kada sam čuo da vladajuća stranka i njene pridvorice sve učesnike litija nazivaju neprijateljima države. Time poistovjećuju nezadovoljne građane sa ekstremnom nacionalističkom manjinom, koja negira crnogorsku kulturu, istoriju i ne prihvata građanski koncept društva.. Ta manjina svakako pokušava da litije prisvoji i i samim tim ojača, a DPS-a im ovakvim porukama u tome pomaže. To ne rade oni koji su stvarno posvećeni Crnoj Gori, da ne govorim koliko drže do demokratskih vrijednosti slobodnog društva.

MONITOR: Po vašem mišljenju, namjera DPS bila je da uvodeći u fokus priču o crkvi, pripremi teren za ubjedljivu izbornu pobjedu, „tako što će se u DPS krilo privući opozicioni suverenisti, koji zagovaraju Crnogorsku crkvu”. Mislite li da DPS, a imajući u vidu sve što je uslijedilo nakon usvajanja zakona, i jačanje pozicije Mitropolije, može ostvariti tu konačnu namjeru?

RUDOVIĆ: Ne može ako svi mi, koji smo sanjali obnovu nezavisnosti, budemo dovoljno glasni i agilni u razotkrivanju prevarne i štetočinske politike DPS-a, njihovog lažnog patriotizma i ljubavi prema Crnoj Gori u mjeri u kojoj od nje imaju koristi. Čini mi se da niko, pa ni oni koji su možda podlegli manipulaciji ,,spasitelja države” ne vjeruje da su ,,spasitelji” iskreni i da im je stvarno stalo. Vidimo da je njima Crna Gora imovina. Oni kojima je Crna Gora domovina i koji su uvučeni u ovu igranku, više tako reaguju jer se plaše da bi ekstremisti sa druge strane mogli preuzeti glavne konce vlasti. To se neće desiti, ali je jedno sigurno – Crna Gora će ostati neuspješna sve dok veliki broj njenih građana, onih koji su smatrali da treba da ostane u zajednici sa Srbijom i onih koji su razočarani suverenisti, u nju ne vjeruje niti je doživljava svojom. Zato je vrhovni interes integrisanje tog dijela društva i razvijanje njihove privrženosti svojoj državi. To ovakva politika DPS-a nije u stanju da uradi jer je preduslov za to vladavina zakona i utemeljenje sistema na principima pravde. Bez toga nema održivog ekonomskog razvoja, pa ni krajnjeg cilja – posvećenosti snaženju Crne Gore kao naše jedine kuće. Način na koji DPS ,,brani” crnogorski identitet, samo izaziva inat i kao što vidimo, pretvara se u fijasko. Njihovo poigravanje sa državom joj nanosi dugoročnu štetu.

MONITOR: Jedno je ipak sigurno. Da DPS pobjeđuje ako zadrži sve svoje mehanizme krađe slobodne volje. U tom smislu, kako vidite činjenicu da dio opozicije ipak ulazi u izbornu trku u Tivtu, usput kršeći Sporazum o budućnosti?

RUDOVIĆ: Čini mi se da je bojkot izbora u Tivtu mudriji pristup. Nemoguće je nekada racionalno objasniti određene odluke nekih opozicionih subjekata, ali bih ipak podsjetio na jednu važnu činjenicu – DPS sa partnerima ima vlast sa svega par hiljada glasova više na izborima održanim u danu vanrednog stanja. I to nakon ko zna koliko  koverti i ostalih sredstava plaćanja. Nikada ne treba smetnuti sa uma da oni u realnosti nemaju većinu i da oni to dobro znaju. Ali ni to da je dužnost opozicije da se dobro organizuje, da ništa ne prepušta slučaju i da se usaglasi makar oko osnovnog – da nema međusobnih udaraca ispod pojasa.

MONITOR: Slažete li se sa  stavom da je izlazak opozicije u Tivtu u stvari gubitak mogućnosti za fer i slobodne izbore na državnom nivou?

RUDOVIĆ: Tih mogućnosti svakako nema. I kada smo pokušali u Odboru za izbornu reformu da nešto uradimo unaprijed smo znali da je realno da nešto malo poboljšamo ambijent, tj. da im izmaknemo iz ruku samo nekoliko mehanizama za izborni inženjering. Šta god da uradi opozicija znamo da fer utakmice neće biti, ali isto tako svi treba da znaju da ovdje sve zavisi od svega nekoliko hiljada glasova. A to govori da DPS nije jak kao što želi da mislimo da jeste.

MONITOR: U kom smjeru po vama može ići aktuelna kriza? Mislite li da se crkva u vlast ipak mogu dogovoriti?

RUDOVIĆ: Primjetno je da u samom DPS-u nijesu sasvim načisto šta da rade. Premijer je slao ponudu da zakon bude suspendovan do odluke Ustavnog suda ili suda u Strazbura, a neki drugi u DPS-u, potpomognuti ,,dvorskom intelektualnom elitom” drže se tvrdog kursa. Vjerovatno su uplašeni da bi izgubili oreol nepobjedivih, iako su ga već izgubili kada pogledate koliko je ljudi na ulici i sada, a i koliko je bilo prošle godine.

MONITOR: Šta je sa građanskom Crnom Gorom, gdje je ona sad, i ima li ko da je vodi?

RUDOVIĆ: Građanska Crna Gora je najvažnija meta vlasti. Ona okuplja sve one kojima je ideja vodilja izgradnja ovog društva po modelu evropskih demokratija. Tu su mahom suverenisti koji ne pristaju na pinkogorsku Crnu Goru, tu pripada i jedan dio bivših unionista, tu su  Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati i svi ostali koji Crnu Goru vide kao našu zajedničku i jedinu kuću. DPS-u nedostaju glasovi sa ovog dijela političke scene da bi davao manje funkcionerskih mjesta tradicionalnim koalicionim partnerima i zato je mislio da će pričom o crnogorskoj crkvi da ih pridobije. Nadam se da su se prevarili u toj računici. Problem građanske Crne Gore je što je rascjepkana. A za svaki problem postoji i rješenje, ako ima volje i mudrosti.

MONITOR: A evropske integracije?

RUDOVIĆ: One su praktično suspendovane. Nesporno je da se u samoj EU dešavaju procesi koji nam ne idu u prilog, ali je nesporno i da smo mi krivi zbog ,,zamrzavanja” pregovora zato što je Briselu jasno da su reforme kojima se hvalimo farsa. Mislim da će nova metodologija za pregovore biti od neke koristi jer više nećemo moći da varamo EU, ali ni da se samozavaramo.

MONITOR:        Često se kao izlaz iz krize u posljednje vrijeme govori o širem antifašističkom pokretu. Vaš stav?

RUDOVIĆ: Svaki otpor koji se bazira na antifašizmu je po definiciji emancipatorski, pa je meni samim tim u osnovi prihvatljiv.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Zabrinjava što će Knežević pred nereformisane sudove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta, i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“

 

 

MONITOR: Kako komentarišete  ekstradiciju  Duška Kneževića Crnoj Gori, te njegove tvrdnje da je došao dobrovoljno, uz ponovno pominjanje plave torbe?

MILOVAC: Knežević je izgubio proces pred Visokim sudom u Londonu kada je odbijena njegova žalba na odluku da bude izručen i to bi trebao da bude početak procesa pred crnogorskim pravosudnim organima koji bi do kraja trebalo da rasvijetli ulogu Kneževića u poslovima čiju zakonitost naše tužilaštvo dovodi u pitanje.

Dakle, ne radi se o dobrovoljnoj odluci Kneževića da se vrati u Crnu Goru, a još manje treba na njegov dolazak gledati kao na zaslugu ovdašnjih političara koji već počinju da presuđuju i za to sebi pripisuju zasluge.

Pred crnogorskim tužilaštvom se nalaze zaista kompleksni predmeti koji će zahtijevati značajne kapacitete kada su u pitanju prije svega finansijske istrage, naročito za onaj dio imovine i poslove Kneževića koji se odvijao na offshore destinacijama i van granica Crne Gore.

MONITOR:  Ima li crnogorsko pravosuđe kapacitete da te procese izvede do kraja?

MILOVAC: Nažalost, ti kapaciteti su ujedno i najslabija karika u istragama, na što je više puta ukazivano i iz Evropske komisije u njenim izvještajima o napretku Crne Gore.

Posebno zabrinjava to što će kompletan postupak biti sproveden pred sudovima koji nisu reformisani i gdje nije do kraja otkrivena mreža korumpiranih sudija koji su radili  po političkom diktatu, a ne slovu Ustava i zakona. Postupak protiv Kneževića je samo jedan od mnogih koji tek treba da  epilog dobiju na sudu. Zbog toga se MANS snažno zalaže za proces vetinga u pravosuđu koji bi trebalo da rezultira zdravim osnovama za vođenje ovako kompleksnih predmeta.

Za sada ne ohrabruju najave iz Vlade Crne Gore, a prije svega iz Ministarstva pravde, da bi mogli u skorom roku da očekujemo takozvanu katarzu u pravosuđu, iako su javno data  brojna obećanja koja su uključivala i značajno unaprijeđen zakonski okvir.

Ovo je posebno važno za predmete kao što je predmet Duška Kneževića gdje će tužilaštvu biti potrebna svaka moguća pomoć u, prije svega, finansijskoj istrazi. Nažalost, za očekivati je da će kod predmeta koji uključjuju veliki broj aktera, međunarodnu istragu i značajan protok vremena, postati bolno očigledan nedostatak takozvanog „italijanskog modela“ koji bi značajno olakšao posao tužilaštvu i ubrzao kompletnu finansijsku istragu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVANA MIHAJLOVIĆ, UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE: Uslovi rada još daleko od dostojanstvenih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Potrebno je uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dostojanstven život i rad zaposlenih u Crnoj Gori

 

MONITOR: U kakvim uslovima radnici u Crnoj Gori dočekuju svoj praznik?

MIHAJLOVIĆ: U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore vjerujemo da uslovi rada u Crnoj Gori još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou i daleko su od dostojanstvenih, posebno za zaposlene u određenim sektorima i zaposlene koji pripadaju vulnerabilnim grupama. Zanemarljiv broj otvaranja novih radnih mjesta, visoka stopa nezaposlenosti, gotovo 60000 zaposlenih koji pri­maju iznos minimalne zarade i još toliko onih koji primaju između minimalne i prosječne zarade, nepostojanje sistema odgovor­nosti, nepoštovanje prava na ograničeno radno vrijeme, pristup tržištu rada partijski podobnim, a ne kvalifikovanim radnicima, sveprisutna antisindikalna dis­kriminacija, nizak nivo kulture socijalnog dijaloga, porast broja prekarnih ili nesigurnih oblika rada i neznatan broj zaključenih kolektivnih ugovora na svim nivoima, samo su neki od razlo­ga koji potvrđuju naš stav da je potrebno uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dosto­janstven život i rad zapoelsnih u Crnoj Gori.

Kao primjer nedovoljne demokratizacije društva i  pokazatelj stepena radnih i sindikalnih prava može poslužiti činjenica da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.

MONITOR: USSCG je reagovala na dosta nejasne navode iz Vlade oko reforme penzionog sistema, ističući da se reforma priprema bez uključivanja socijalnih partnera. Kakav je vaš stav o najavljenim promjenama?

MIHAJLOVIĆ: Stav Unije jasan je – niti jedna reforma na tržištu rada, reforma penzione i ukupne socijalne politike ne može i ne smije biti rezultat jednostranih odluka Vlade,  već isključivo rezultat konsenzusa na nivou socijalnih partnera ali i šireg društvenog konsezusa. Do danas, i pored reagovanja, nemamo bliže informacije o planiranim reformama i sa punim pravom možemo da sumnjamo da će se obaveza uključivanja socijalnih partnera ogledati u formalnom upoznavanju članova Socijalnog savjeta sa već definisanim reformama. Takav pristup bio bi krajnje neprihvatljiv, što je USSCG jasno istakla, posebno u slučaju penzione reforme koja se odnosi na sadašnje i buduće penzionere, sadašnje i buduće zaposlene i kao takva nužno zahtijeva transparentan i pažljiv proces, vrijeme i dijalog.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN BEOGRADSKOG UNIVERZITETA: Vrijeme političke infantilizacije je još u zenitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je velemajstor proizvođenja kvazidogađaja i dramatizacija u kojima stvari može preokrenuti samo njegova odluka, donijeta – naravno u posljednji čas

 

MONITOR: Da li je neslaganje naših prodemokratskih stranaka stvar njihove demokratičnosti ili nečeg drugog?

STOJILJKOVIĆ: Tamo gde nema ni savesti ni moralne odgovornosti, niti je moguće stvari dovesti do eventualne krivične, ostaje samo politička odgovornost. Ona se demokratski utvrđuje na izborima koji nose rizik gubitka vlasti. Čude li zato nastojanja da se torpeduje i minimalna, izborna demokratija? Uz  kontrolu  nad  svim  resursima  moći vlasti poput Vučićeve, koriste još dva oprobana sredstva. Prvo, šire svoj front tako što nakon svakih izbora neko ko je ”zanoćio u opoziciji ne odoli da se probudi u klupama vlasti”. Drugo, tako što kombinovanjem izbornih mućki sa datim  delimičnim ustupcima uvek oko izbornog nastupa  podeli opoziciju. Dakle, ne radi se o višku demokratije u opozicionim redovima, jer se vidi da su i ove stranke  spremne da isključuju nedisiplinovane odbore, već o nedovoljnoj moći očuvanja bar strateškog jedinstva u situaciji decenijske neravnopravnosti i posledične frustriranosti. Na kraju, kad se, uz jedinstvo, sklope gubitak podrške spoljnih veto igrača i masovni izlazak nezadovoljnih građana na ulice, ipak dođe do promena.

MONITOR: Oni koji u Srbiji bojkotuju dio ovih izbora, kao glavni argument pominju da su u pregovorima sa vlašću došli do toga da je „imaju u šaci“, a da je izlazak na izbore 2.juna velika greška. Da li je mogućnost izbora na jesen bio samo „golub na grani“, kako komentarišu neki od protivnika bojkota?

STOJILJKOVIĆ: Izborni uslovi su daleko od prihvatljivih ali takvi neće biti ni posle leta. Mali pomak je ipak napravljen ali je plaćena cena podela opozicije. Pri tome, nije lako objasnti da, pod istim uslovima, na neke izbore hoćeš a na druge nećeš. Ostaje nada da će se nešto promenti do krajnog roka za prijavu izbornih lista. Ili bar da se  neće razoriti strateško opoziciono jedinstvo koje se raspada međusobnim sumnjama i optužbama.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo