Povežite se sa nama

INTERVJU

Država zaboravila selo

Objavljeno prije

na

MONITOR: Stalno se ponavlja da je nakon turizma poljoprivreda druga po važnosti strateška grana u Crnoj Gori. U praksi nije tako. Zašto?

NENEZIĆ: Poljoprivreda ima multifunkcionalni značaj svuda u svijetu i ne posmatra se samo kroz prizmu ekonomsko – finansijskih pokazatelja. Iako je u zemljama Evropske unije udio poljoprivrede u bruto proizvodu 1.8 odsto, u SAD od 15.000 milijardi bruto nacionalnog proizvoda 0.12 odsto zauzima poljoprivreda, izdvajanja iz budžeta u EU i SAD višestruko premašuju ove procente. Poljoprivreda i agro industrija u Crnoj Gori učestvuju sa oko 20 odsto u BDP, a izdvajanje iz budžeta je ispod dva odsto. Poljoprivreda Crnoj Gori, uz kvalitetna ulaganja i snažnu podršku države i uz komplementarni turuzam i plasman proizvoda turistima koji posjećuju našu zemlju, može donijeti preko 500 miliona eura godišnje. Tek onda bi za takvu poljoprivredu mogli reći da je druga po važnosti strateška grana razvoja Crne Gore.

Selo je u posljednjih pola vijeka bilo potpuno zapušteno. Podatak da je sredinom prošlog vijeka bilo 78 odsto seoskog stanovništva, a danas, kako se procjenjuje, oko 20 posto dovoljno govori o brizi države za selo i

poljoprivredu. Danas je crnogorsko selo napušteno sa većinskim staračkim domaćinstvima i veoma malim prihodima iz poljoprivrede. Podgorica je postala najveći imigracioni centar Crne Gore.

MONITOR: Koji su, trenutno, najveći problemi poljoprivrednika?
NENEZIĆ: U posljednjih 15-tak godina najveći problem je bio kako dokazati i pokazati da crnogorska poljoprivreda može proizvoditi zdravstveno bezbjedne, kvalitetne i konkurentne poljoprivredno-prehrambene proizvode. Ako se sjetimo 90- tih godina i redova za mlijeko, hljeb i druge osnovne životne namirnice i pitanja koje je bilo na usnama većine građana Crne Gore – ko će da nas hrani ako ne budemo u zajednici sa Srbijom – pa do danas, kada razmišljamo kako da povećamo svoj udio na crnogorskom tržištu i dio svojih proizvoda izvezemo na susjedna tržišta, smatram da je nateži dio puta iza nas. Danas najveći broj preduzeća iz oblasti agro – industrije ima uvedene zahtjevne i međunarodno priznate standarde HACCP, ISO 9001 i mnoge druge, koji treba da su motor razvoja crnogorske poljoprivrede. Snažna podrška države, povoljni krediti sa dužom ročnošću i niskim kamatama, organizovan otkup poljoprivrednih proizvoda uz značajnije uključivanje preduzeća iz agro-industrije, mogli bi pružiti poljoprivrednim proizvođačima osjećaj sigurnosti i povećati produktivnost.

MONITOR: U crnogorskim prodavnicama je i dalje vrlo malo domaćih prehrambenih proizvoda. Zašto?

NENEZIĆ: Naši poljoprivredno – prehrambeni proizvodi izuzetno su kvalitetni i konkurentni na tržištu. Crnogorsko zemljište je 13 puta manje zagađeno od zemljišta u EU. Voda i vazduh su takođe kvalitetniji nego u regionu, osim na nekoliko lokacija koje su ekološke crne tačke. Sve to garantuje visok kvalitet proizvoda, ali to nije dovoljno da bi se crnogorski proizvodi značajnije pozicionirali na tržištu. Osim neadekvatne ambalaže i lošeg marketinga, postoje i drugi razlozi kao što su forsiranje proizvoda koji nijesu iz Crne Gore od strane velikih trgovinskih lanaca ( posebno lanaca čija matična država nije Crna Gora), slaba carinska i vancarinska zaštita.

MONITOR: Malo se izvozi, a u velikim količinama uvozimo čak i ono čime Crna Gora obiluje. Zašto, na primjer – crnogorsko tržište ne može biti pokriveno makar mlijekom iz domaće proizvodnje?
NENEZIĆ: Mislim da prvo treba da osvojimo domaće tržište, smanjimo zavisnost od uvoza, a tek kasnije da razmišljamo o izvozu. U robnoj razmjeni sa inostranstvom podaci su takvi da se u prvi mah čini da je u pitanju greška. Dati 40 miliona eura za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, 20 miliona eura za uvoz vode – podaci su koji obeshrabruju.
Malo je poznata činjenica da Crna Gora ima najveću proizvodnju mlijeka po glavi stanovnika u regionu, oko 250 litara, (više i od Srbije, Hrvatske,
Bosne i Hercegovine, Rumunije, Španije i mnogih drugih zemalja). Od tog mlijeka se mljekarama isporuči nepuno 20 posto, a kada bi se plasman mlijeka prema mljekarama povećao do 50 odsto bile bi zadovoljene bilansne potrebe Crne Gore za mlijekom.

MONITOR: U kojoj je oblasti poljoprivrede najgore stanje?
NENEZIĆ: Strategijom razvoja crnogorske poljoprivrede nijedna grana
poljoprivrede nije dobila prioritet. Crna Gora treba jasno da odredi sektore koji imaju prirodne preduslove za povećanje proizvodnje i za stvaranje konkurentnog proizvoda kao što su mlijeko, meso, voda, voće i povrće. Oni uz organsku proizvodnju mogu biti osnov poljoprivredne proizvodnje i prepoznatljivosti Crne Gore i kao takvi će dobiti značajnu pomoć države.

Neplatiše i nakupci

 

MONITOR: Poljoprivrednici se žale da naplaćuju ono što su prodali. Ko su najgore platiše?
NENEZIĆ: Sve je veći problem naplatiti ono što prodate. Veliki trgovinski sistemi, koji su naš izlaz na tržište, su najveći dužnici. U situaciji ste da ne znate šta je bolje: prestati davati robu I smanjiti proizvodnju ili nastaviti isporuku velikim trgovinama i vjerovati da će se sve jednog dana naplatiti. No, imamo i izuzetno korektne kupce koji preuzetu robu plaćaju u dogovorenim terminima. Za poljoprivredne proizvođače nakupci su takođe problem. Proizvodi od proizvođača do krajnjeg kupca nekad poskupe i preko 100 posto. Rješenje vidim u davanju u zakup tezgi na zelenim pijacama proizvođačima po povlašćenim uslovima, a samim tim, izbjegavajući nakupce, građani bi dobijali jeftiniji proizvod.

MONITOR: Smanjena je i kreditna podrška banaka. Kako se poljoprivrednici snalaze?
NENEZIĆ
: I ranije su banke nerado odobravale kredite farmerima. Lakše su odobravale kredite od milion eura novokomponovanim biznismenima, nego 10-tak hiljada eura poljoprivrednom proizvođaču. Za kredit od 10 hiljada bilo je potrebno obezbijediti hipoteku, tri ili četiri žiranta i na svako kašnjenje u vraćanju kredita obračunavana je zatezna kamata, dok za kredite od jedan do 10 miliona eura nije bila potrebna hipoteka, niti je bilo moguće dati. Danas su bankama najveći problem ti biznismeni, dok su u najvećem broju farmeri vratili kredite. Osnivanje garantnog fonda po ugledu na neke nama susjedne zemlje omogućilo bi efikasno kreditiranje poljoprivrednika i agroindustrije, a Vlada treba da iz budžeta subvencionira kamatu na prihvatljivi nivo.

MONITOR: Ni država ne pruža poljoprivrednicima dovoljnu pomoć.
NENEZIĆ: Država je radnicima koji su ostajali bez posla I bili žrtve tranzicije dobili i finansijsku pomoć i povezivanje radnog staža, što je potpuno opravdano. Farmeri su samo tražili povezivanje radnog staža po uslovima koji danas važe, bez ikakve finansijske pomoći države. Nijesmo naišli na razumijevanje. Problem vidim i u lošoj organizovanosti farmera i u slabom interesovanju medija za naše probleme. Što se tiče premija i subvencija koje dobijamo, moram istaći da budžet za poljoprivredu Crne Gore iznosi malo preko jedan posto ( ispod 20 miliona eura), dok je u susjednim državama znatno veći. Hrvatska će u ovoj godini za poljoprivredu izdvojiti preko 620 miliona eura, a naši proizvodi treba da budu konkurentni hrvatskim? To je nemoguće.
Dok izdvajanja za poljoprivredu ne budu kao kod drugih zemalja i dok socijalni status farmera ne takav da on može živjeti od svoga rada i da ne mora brinuti kada ne bude radno sposoban, da ima beneficirani radni staž i zasluženu penziju, ne možemo reći da imamo razvijenu i konkurentnu poljoprivredu. Seljak se u danas Evropi zove briselski činovnik.

Zašto nuditi otvoreno tržište


MONITOR
: Šta je sa CEFTA sporazumom, da li se poštuje?
NENEZIĆ: U vezi integracija imam veliku rezervu, jer sam svjestan njihovih negativnih posljedica na poljoprivredu. Mi smo uvijek voljeli ,,da smo veći katolici i od pape”. Tako je i kada je u pitanju CEFTA. Dok druge zemlje analiziraju negativne uticaje, postavljaju uslove ( Srbija), ukidaju važenje određenih odredaba tog sporazuma kada one štete njihovoj zemlji (BiH), mi sve prihvatamo među prvima. Zbog čega nuditi nekome otvoreno tržište Crne Gore bez carina i bilo kakvih drugih opterećenja? Mi nijesmo dovoljno razvijeni da pretežno pokrijemo svoje tržište, a kamoli da izvozimo u zemlje CEFTE. Nijesam za zatvaranje granica Crne Gore, ali ni za potpunu otvorenost.

MONITOR: Zemlje okruženja i EU pomažu poljoprivredi izlaznim subvencijama i povoljnim kreditima. Je li liberalna ekonomija negativno uticala i na poljoprivredu?
NENEZIĆ: Ideja zagovornika liberalne ekonomije se nije potvrdila nigdje u praksi, osim u Hong Kongu ( po njihovim riječima) i oni uporno I neprekidno bombarduju javnost svojim utopijskim, liberalnim, viđenjem ekonomije. Zalažu se za nulte carinske stope, za ukidanje subvencija poljoprivredi! A EU, SAD, Japan, Kanada i mnoge druge razvijene zemlje su najveći protekcionosti na svijetu. Da li znate da je efektivna kamatna stopa veća u zemljama EU nego u Crnoj Gori? Svi smo svjedoci da je cijena sira uvezenog iz zemalja EU u 2008. godini bila blizu 10 eura, a da je danas nešto preko četiri eura. Zbog čega je tako snižena cijena sira? Zbog izvoznih subvencija, normalno.

MONITOR: Da li Crna Gora treba da se zaštiti od proizvoda koji se izvozno subvencioniraju?
NENEZIĆ: Za proizvode koji se proizvode u Crnoj Gori DA. Pozivam zagovornike liberalne ekonomije da organizujemo okrugli sto i ukrstimo argumente, da im postavimo pitanje da li je subvencionirana i struja za KAP? Da li je KAP privatna firma? Nikada nijesam čuo njihovu reakciju na to. Zbog čega?

Marijana BOJANIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo