Povežite se sa nama

OKO NAS

Duh palanke u bijelom mantilu

Objavljeno prije

na

Prošlonedjeljnim performansom Gradonačelnik, psihijatar-narkolog i Anketni odbor dr Miomir Mugoša uspio je da postigne sve osim ono zbog čega je to izveo. Omalovažio je, iako mu to nije bila namjera, svoj DPS i predstavio se kao moćniji od njenog predsjednika Mila Đukanovića. I Đukanović i stranka ćutanjem su propratili Mugošin skeč. Ni Ranko Krivokapić nije osudio cirkus priređen u parlamentu na čijem je čelu. Na kraju – Mugoša i njegov pratilac psihijatar-narkolog Ljubinko Kaluđerović eksponirali su se kao tipični izdanci palanačkog mentaliteta kojem, eto, ne mogu da se odupru ni ljekari.

Proteklih dana neki od njih na sebe su skrenuli pažnju aktivnostima koje je zdravom logikom nemoguće dovesti u vezu sa ljekarskom profesijom i etikom.

Da li je psiholog narkolog Kaluđerović uopšte znao gdje ga Mugoša vodi i ako jeste zašto je pristao na tu farsičnu ulogu? Kaluđerović se članovima Odbora obratio jednom rečenicom: ,,Meni je jako žao ako sam izazvao svojom pojavom ili profesijom negativnu reakciju”. Možda će jednog dana tu rečenicu nastaviti drugom – objašnjenjem zašto je sebi dozvolio to što je dozvolio. Do daljnjeg, ovaj slučaj ostaje primjer upotrebe ljekara u političke svrhe. Bolje reći samoupotrebe.

Kaluđerović se i ranije dodvoravao Mugoši. Kada je Mugoša prije dvije godine posjetio Centar za rehabilitaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakaricoj gori, Kaluđerović mu se ovako pohvalio: ,,Uprava je posebno ponosna na uslove i hranu. Jedna od naših kuvarica radila je u Hotelu Crna Gora”!?

Povodom ,,gostovanja ” dr Kaluđerovića u parlamentu, portali su bili bombardovani raznim komentarima, od kojih je posebno zanimljiv ovaj: ,,A što se toliko čudite što je Mugoša doveo specijalistu za narkomaniju? Vlast je ka droga! Kad uvati to ne pušta”!

Šta se sve dešava u ovoj državi pod upravom Đukanovićevog režima nije daleko dan kada će nam svima trebati terapija. Uostalom, zar u martu na jednoj tribini u Baru nedoder ideolog DPS-a Svetozar Marović nije dijagnosticirao: ,,Ko ođe ne poludi taj normalan nije”.

Ovih dana saznali smo za podvig još jednog ljekara. Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić, kako su objavile Vijesti, cinkario je svog kolegu i odbornika SDP-a Elvisa Omeragića. Laličić, ljekar Zdravstvene stanice u toj mjesnoj zajednici, optužio je Omeragića da je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima glasao za Pozitivnu Crnu Goru i zatražio od ministra zdravlja Miodraga Radunovića da zbog toga sa njim ne sarađuje. “Žao mi je što o ovome moramo komunicirati, ali imao bih Vama i Dušku još štošta zanimljivo reći vezano za ove izbore, ako budete imali vremena”, raportirao je ljekar Laličić, poznat kao borac za samostalnu opštinu Gusinje.

Duško, koji se pominje u Laličićevom mejlu poslatom Radunoviću 18. oktobra prošle godine, je ministar pravde i bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Marković.

Laličiću ovo nije prvi put da se bavi privatnim životom drugih ljudi. Kada je univerzitetski profesor Đorđije Blažić izjavio povodom referenduma o izdvajanju Gusinja iz plavske opštine da postoji opasnost da dobijemo ,,invalidne” opštine koje neće moći da ostvaruju svoju funkciju i potrebe, Laličić je, kao predsjednik Savjeta MZ 2. avgust, uzvratio:

,,Zaboravio je profesor, koji prima platu od poreskih obveznika, a ‘invalidno’ radi svoj posao, da je njegov sin Srđan išao u Školu fudbala i branio kao golman Gusinja, koji je finansirala ta ista dijaspora. Za uzvrat, ni internacionalni golman Srđan a ni tata Georgije, nijesu se sjetili da današnjoj gusinjskoj đeci kupe bar jednu bubamaru koju su poderali…”

Laličić je, pošto je tek sada objelodanjen njegov dopis, samo još jedan odani korisnik omiljenog DPS-ovog metoda koji je u martu ove godine primijenio i Dragan Tomašević, poštolog iz Podgorice. Tomašević je, pod šifrom Strogo povjerljivo, dostavio izvjesnom Milanu Martinoviću informaciju o “političkom opredjeljenju radnika Pošte 81101”.

Podsjetimo na nekoliko antologijskih rečenica iz te informacije: ,,Imamo samo dva ljuta kontraša. (Poštolog navodi imena dvije službenice, prim.a). Da zlatom posipamo put kojim hodaju neće nam biti naklonjene. Ali na dugački štap dolijaće nam… Od mene ste napravili poštologa takve klase da ja nemam komentara i načina kako da Vam se odužim”.

,,Savremena crnogorska poštologija svoja dostignuća bazira na ljudima kojima je partija ispred porodice i naročito djece”, napisao je tim povodom Dritan Abazović, poslanik Pozitivne Crne Gore.

Ni ranije se pojedini ljekari nisu libili da na razne načine prospu mrlje po bijelim mantilima. Svojevremeno je neko snimio operaciju u Kliničkom centru gdje se vidi osoba u plavoj ljekarskoj odori kako u rukama drži vibrator izvađen iz tijela pacijenta. Snimak je dospio na mobilne telefone. Kako – nikad nije otkriveno, iako je direktor Kliničkog centra Milan Mijović izjavio da je „istraga u toku”. Bilo je to prije dvije godine.

Još jedan slučaj iz Kliničkog centra. Doktorka Milanka Raičević je nakon incidenta u kojem su gradonačelnik Miomir Mugoša (opet on) i njegov sin Miljan napali ekipu Vijesti utvrdila da je urednik Vijesti Mihailo Jovović ,,teško oštetio mozak” vozaču gradonačelnika Draganu Radonjiću. Podgorički i beogradski vještaci to su demantovali.

Da li slučajno ili ne – Raičević je te 2011. godine dobila nagradu “19. decembar”, koju Glavni grad tradicionalno dodjeljuje povodom Dana oslobođenja Podgorice. Dva mjeseca nakon incidenta izabrana je za člana Odbora direktora Kliničkog centra Crne Gore.

U Ljekarskoj komori, Komisiji za etička pitanja i Sudu komore nije, koliko znamo, nikad zvanično osuđen nijedan od navedenih slučajeva.

Na tim adresama nisu se pretrgli ni na iskorijenjivanju jednog od najozbiljnijih problema crnogorskog društva – korupcije u zdravstvu. Prema raznim istraživanjima javnog mnjenja, zdravstvo prednjači po stepenu korupcije, uz policiju i carinu.

Ministar zdravlja Miodrag Radunović izrazio je krajem juna ove godine zabrinutost zbog porasta korupcije u zdravstvu. Ovako: ,,Moramo sankcionisati tih deset ili 20 ljudi koji narušavaju bijeli mantil, jer korupcija negativno utiče na kvalitet zdravstvene zaštite…”. Kako li je samo došao do tog broja?

Samo se zna: ovoliki moralni pad ljekarske profesije opaki je znak da je bolest društva metastazirala.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo