Povežite se sa nama

Izdvojeno

EVROPA I REGION NAJAVLJUJU VAKCINISANJE: Samo naši ćute

Objavljeno prije

na

Vakcinacija protiv korona virusa u zemljama EU počeće krajem ove nedjelje. I ostale evropske zemlje javnost obavještavaju o terminima. Kod nas nadležni pominju kvartale i uskoro. A kao i prošla vlast na pitanja novinara ne odgovaraju

 

Evropsko regulatorno tijelo za ljekove u ponedjeljak je odobrilo upotrebu vakcine protiv Kovida 19, koju su razvili američka kompanija Fajzer i njen njemački partner Biontek. Početak vakcinacije u zemljama Evropske unije najavljen je za 27. i 28. decembar. Prva, simbolična količina vakcina od 9.750 doza u Sloveniji i Hrvatskoj rasporediće se za najugroženije korisnike, one u domovima za starije i zdravstvene radnike koji rade s kovid pacijentima. Vakcinacija protiv korona virusa u Srbiji počela je ove sedmice nakon što je  u ovu zemlju stiglo prvih 4.875 doza Fajzer-Biontek vakcine.

I dok se i u ostatku Evrope piše i govori o početku vakcinacije i nade u kraj korona agonije, u Crnoj Gori još  ne znamo kada možemo očekivati vakcine. Novi direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić izjavio je da bi vakcinacija ,,mogla da počne u prvom kvartalu naredne godine, a možda i prije”. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović u srijedu je izjavila da se vakcina očekuje u narednom periodu, te da je Akcioni plan za vakcinaciju u završnoj fazi.

Monitor je Ministarstvu zdravlja poslao pitanja o početku vakcinacije i potrazi za vakcinama, te podacima  koja se u drugim zemljama već znaju. I pored  zaklinjanja nove Vlade u bolju komunikaciju sa javnošću i medijima -odgovore nijesmo dobili.

Ono što se, za sada,  zna je da je Crna Gora u oktobru pristupila programu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – Kovaks (COVAX). Tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je uplaćen avans od 646.000 eura i da je cijena vakcine po dozi 8,84 eura. Tada je objavljeno da je Crna Gora iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva, pošto su dvije doze potrebne za svaku osobu. U prvom talasu bilo bi vakcinisano oko 3.700 najugroženijih.

Procijenjena ukupna vrijednost nabavke je oko 2,1 milion eura. Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Pitali smo Ministarstvo zdravlja da li je ispunilo ove obaveze i uplatilo novac, odgovor nijesmo dobili.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović nedavno je izjavila da  očekuje da će vakcina protiv korona virusa biti distribuirana u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2021. i da će biti vakcinisano do tri odsto stanovništva, a u drugom 20 odsto. ,,Uslovi koji važe za Crnu Goru, važe i za sve ostale zemlje širom svijeta, njih oko 180, koje su pristupile Kovaks (COVAX) platformi”, izjavila je Brajović.

Kovaks je i nastao iz iskustva epidemije svinjskog gripa kada su najrazvijenije zemlje prigrabile gotovo sve doze vakcina. Osnovan je da bi se to spriječilo, te da bi i građani slabije razvijenih država imali priliku da se vakcinišu. Cilj akcije, kojoj je pristupilo 180 država, je da se do kraja sljedeće godine dostavi dvije milijarde vakcina za najmanje 20 odsto populacije u blizu 100 siromašnijim zemalja i država sa srednjim prihodima.

Da li se Crna Gora oslonila samo na ovaj program SZO ili je poput mnogih drugih zemalja krenula u samostalne pregovore za nabavku vakcina, odgovore nijesmo dobili.

Hrvatska je naručila 5,6 miliona doza vakcine protiv korona virusa od različitih proizvođača što je za oko 70 odsto stanovnika ako se primaju po dvije doze. Pored milion doza Fajzer-Biontek vakcine, od Astra Zeneke će dobiti 2,7 miliona doza, 900.000 doza naručeno je od kompanije Džonson i Džonsona, milion doza od Moderne, a 300.000 doza od KjurVaka.

Srbija je i mimo Kovaks programa tražila vakcine na zapadnom ali i istočnom tržištu – Rusija i Kina. Često preoptimistični premijer Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se do kraja januara u ovoj zemlji prvom dozom vakciniše milion ljudi.

U Sjevernu Makedoniju najvljeno je da će prve vakcine stići u martu.  Preko Kovaksa  je naručeno 833.000 doza za vakcinaciju 400.000 građana. Planira se da se još 800.000 nabavi preko Evropske unije i uz pomoć Grčke i drugih evropskih zemalja i da se slična količina kupi u direktnoj narudžbi od Fajzera i Astra Zeneke. ,,Cilj je da se 60 do 70 odsto stanovništva vakciniše, jer eksperti smatraju da je to dovoljno da se stekne imunitet”, objasnile su zdravstvene vlasti u Skoplju.

U BIH vakcine očekuju u prvom kvartalu sljedeće godine preko Kovaks programa, u RS su najavili da pored ovih početkom 2021. treba da stigne i ruska vakcina Sputnjik V.

Države užurbano traže alternativna rješenja i mimo Kovaks programa. Rojters piše da se Kovaks muči da naruči vakcine, budući da su većinu rezervisale bogate države, uključujući i članice EU koje uprkos tome što finansiraju Kovaks ne žele da kupuju vakcine preko tog programa jer ne žele da im zalihe budu ograničene na 20 odsto populacije, kazali su evropski zvaničnici za Rojters.

Finansijske pretpostavke Kovaksa su zasnovane na prosječnoj cijeni od 5,20 dolara po dozi, navodi se u jednom od dokumenata. Fajzerove vakcine koštaju između 18,40 i 19,50 dolara po dozi, dok Modernina vakcina košta između 25 i 37 dolara. Kovaks nije sklopio dogovor ni sa jednom od ove dvije kompanije. Najavljeno je da SZO pregovorima sa Fajzerom i Modernom kako bi uključila njihove vakcine u program po posebnoj cijeni. Ukoliko program Kovaks bude neuspješan, ljudi u siromašnim zemljama bi mogli ostati bez pristupa vakcinama do 2024, navodi Rojters.

A bogati su , kao i do sada, naručili mnogo više vakcina nego što im zaista treba. Prema podacima koje je objavio Duke Global Health Inovation Center, zemlje sa visokim i srednje visokim dohotkom, već su rezervisale oko pet milijardi doza vakcina. To su postigle bilateralnim sporazumima – SAD potpisale su šest takvih sporazuma, Velika Britanija, EU i Kanada potpisale su po sedam.

A ko je dao novac za vakcine prvi će je i dobiti. Tako će francuska kompanija Sanofi, koja još uvijek testira svoje vakcine, najveći dio, kada budu gotove, isporučiti SAD-u. Objašnjavaju da ne mogu da zaborave ko na samom početku ispitivanja nije žalio novac. Mnogi nisu žalili – vlade razvijenih zemalja su obezbedile sedam milijardi eura za istraživanje vakcina, prema kompaniji za analizu naučnih podataka Erfiniti. Neprofitne organizacije obezbedile su skoro 1,6 milijardi eura. Samo je 2,8 milijardi eura poteklo iz investicija samih kompanija, a mnoge od njih umnogome se oslanjaju na spoljno finansiranje. I pored izdašne potpore, profit će odnijeti farmaceutske kompanije – predviđa se da će kompanije Fajzer i Moderna samo tokom sljedeće godine od vakcina ostvariti prihod od 32 milijarde dolara!

Stručnjaci upozoravaju da je solidarnost neophodna, pa i iz racionalnih razloga, jer ako ne budu svi vakcinisani i zaštićeni, neće biti zaštićen niko. Ekonomisti s druge strane izvode računicu da će kasnije vakcinisanje siromašnijih zemalja produžiti i produbiti ekonomsku krizu u tim zemljama, dok će bogate zemlje ranije izaći iz korona krize pa će i do sada ogroman jaz biti još veći.

Crnu Goru ništa ne sprječava da, kao i većina ostalih zemalja, sama traži i obezbijedi vakcine. Prema odredbama u Kovaks ugovorima, države mogu odbiti da kupe unaprijed naručene zalihe ukoliko se odluče za druge vakcine, ili ukoliko uspiju da ih dobiju preko drugih programa, brže ili po boljoj cijeni.

Problem je što javnost u Crnoj Gori još ne zna da li je država ispunila obaveze i platila oko 1,5 miliona eura za vakcine. Iz SZO su najavili da će dostava vakcina početi krajem januara ili početkom februara u okviru programa Kovaks, u ograničenom broju država.

S obzirom na mali broj stanovnika Crna Gora može i da računa da će neko imati višak vakcina koji bi nam proslijedio. A viškova će po svemu sudeći biti. EU je obezbijedila 1,3 milijarde doza preko ugovora sa kompanijama Fajzer/Biontekom, Modernom, Džonson i Džonsonom, AstraZenekom, Sanofijem i Kjurevakom, a ima mogućnost kupiti još 660 miliona doza, piše Rojters. Očekuje se da EU, sa populacijom od 450 miliona, narednih mjeseci primi ne više od 280 miliona doza Fajzer/Biontkove i Modernine vakcine. Francuzi su nedavno predložili ostalim članicama EU da se 63 miliona doza vakcine donira siromašnim zemljama.

Mogućnosti postoje. Dobro bi bilo da nova vlast obavijesti građane što se po pitanju vakcina radi, sa kim se pregovara, kada se mogu očekivati prve doze za najugroženije. Uskoro i priča o kvartalima nije dovoljna, a ni očekivana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

NAŠA TOTALNA DEMOKRATIJA: Svi sa svima, svi protiv svih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je predvidjeti ishod kombinatorike ko bi mogao činiti novu vladu, nakon masovne političke neprincipijelnosti, i domaćih igrača i stranih faktora. Sigurno je tek da je šansa iz avgusta 2020. godine, nakon pada DPS-a, da se ovo društvo istinski reformiše, izgubljena. Treba stvoriti novu

 

Nakon 100 dana manjinske Vlade, raspravlja se o njenom – kraju. Sljedeće sedmice, u petak,19. avgusta, održaće se sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o Inicijativi za izglasavanje nepovjerenja vladi, koju su, nakon što je premijer Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC, podnijeli – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i Socijademokrate. Da bi inicijativa bila prihvaćena, potpisnicima nedostaje još pet glasova u parlamentu. Oči su trenutno uprte u Demokratsku Crnu Goru. Ta partija je prošle sedmice, iako je donedavno tvrdo zastupala stav da sa DPS-om neće donositi krupne odluke, saopštila da će se o tom pitanju izjasniti za „deset dana“, uz komentare koji bi se mogli tumačiti i kao mogućnost da sljedećeg petka podignu ruke za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi.

Šta će se dogoditi 19. avgusta, nije izvjesno. Posebno što se trenutno, za razliku od atmosfere u vrijeme izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, gotovo i ne razgovara o rješenjima izlaska iz ko zna koje po redu ovdašnje političke krize. Pitanja se nižu: šta će se dogoditi ako se izglasa nepovjerenje Abazovićevoj vladi? Čekaju li nas izbori ili nova vlada? Ukoliko je rješenje nova vlada, ko će je voditi, a ko činiti? Ko će joj dati podršku? Umjesto dijaloga i razgovora o tim pitanjima, politika se svela na bezbroj političkih izjava i saopštenja koja govore – svi protiv svih. Ali, za razliku od prethodnog perioda, i  – svi bi mogli sa svima zarad  vlasti. Principijelnost je, sve u svemu, postala odloženi teret u borbi za moć.

Jedini koji je za sada predložio model u slučaju pada vlade je Demokratski front. Oni se zalažu za tehničku vladu koju bi činili pobjednici avgustovskih izbora.

„Prvenstveno smo se obratili Abazoviću i potpredsjedniku Vlade Vladimiru Jokoviću da bi dobro bilo resetovati prethodnu većinu, vratiti stvari na narodnu volju naroda od 30. avgusta 2020. godine – saopštio je nedavno lider DF Andrija Mandić. Kazao je da smatra da je dao „poštenu ponudu”.

Ponuda nije naišla na reakciju. „Ako se ne izjasne, prepustićemo ih njihovoj sudbini“, saopštili su iz DF-a. Potom je Joković kazao da će o ponudi DF odlučivti partijski organi Socijalističke narodne partije (SNP), dodajući da su u oni načelno otvoreni za saradnju sa svima koji će raditi na ispunjenju njihovih prioriteta. SNP odluku još nije donio, a Abazović se tim povodom nije oglašavao.

Problem DF-a je to što ih Zapad ne vidi kao partnere. Svojevremeno je visoki američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio da „DF nije partner i blokira put u EU”. Slično je ponovio i sada tvrdnjom da će SAD podržati svaku vladu koja podržava EU i NATO. Zbog toga očito opcija koju ovaj politički savez predlaže nije scenario koji će se ozbiljnije razmatrati. Uz to,  u okviru DF postoje krupne programske razlike a koliko se zna i ozbiljne razlike i unutar Pokreta za promjene.

Upravo zbog podrške Zapada, pažnju javnosti skrenuo je sastanak lidera Demokrata Alekse Bečića i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka u Bratislavi.

„Naš spoljnopolitički kurs je kurs naših evropskih susjeda i evropskih prijatelja“ – kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom. Lider Demokrata tako je poslao poruku da Zapad treba, za razliku od DF-a, da ih vidi kao „partnere”. Demokrate i DF približili su u oktobru prošle godine interesi SPC, kada je ustoličenje mitropolita Joanikija postalo pitanje važnije od svih drugih. Pošto je Abazovićeva Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC, Demokrate sada imaju ležerniju poziciju u komplikovanoj političkoj domaćoj kalkulaciji pod nadzorom Zapada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo