Povežite se sa nama

Izdvojeno

EVROPA I REGION NAJAVLJUJU VAKCINISANJE: Samo naši ćute

Objavljeno prije

na

Vakcinacija protiv korona virusa u zemljama EU počeće krajem ove nedjelje. I ostale evropske zemlje javnost obavještavaju o terminima. Kod nas nadležni pominju kvartale i uskoro. A kao i prošla vlast na pitanja novinara ne odgovaraju

 

Evropsko regulatorno tijelo za ljekove u ponedjeljak je odobrilo upotrebu vakcine protiv Kovida 19, koju su razvili američka kompanija Fajzer i njen njemački partner Biontek. Početak vakcinacije u zemljama Evropske unije najavljen je za 27. i 28. decembar. Prva, simbolična količina vakcina od 9.750 doza u Sloveniji i Hrvatskoj rasporediće se za najugroženije korisnike, one u domovima za starije i zdravstvene radnike koji rade s kovid pacijentima. Vakcinacija protiv korona virusa u Srbiji počela je ove sedmice nakon što je  u ovu zemlju stiglo prvih 4.875 doza Fajzer-Biontek vakcine.

I dok se i u ostatku Evrope piše i govori o početku vakcinacije i nade u kraj korona agonije, u Crnoj Gori još  ne znamo kada možemo očekivati vakcine. Novi direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić izjavio je da bi vakcinacija ,,mogla da počne u prvom kvartalu naredne godine, a možda i prije”. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović u srijedu je izjavila da se vakcina očekuje u narednom periodu, te da je Akcioni plan za vakcinaciju u završnoj fazi.

Monitor je Ministarstvu zdravlja poslao pitanja o početku vakcinacije i potrazi za vakcinama, te podacima  koja se u drugim zemljama već znaju. I pored  zaklinjanja nove Vlade u bolju komunikaciju sa javnošću i medijima -odgovore nijesmo dobili.

Ono što se, za sada,  zna je da je Crna Gora u oktobru pristupila programu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – Kovaks (COVAX). Tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je uplaćen avans od 646.000 eura i da je cijena vakcine po dozi 8,84 eura. Tada je objavljeno da je Crna Gora iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva, pošto su dvije doze potrebne za svaku osobu. U prvom talasu bilo bi vakcinisano oko 3.700 najugroženijih.

Procijenjena ukupna vrijednost nabavke je oko 2,1 milion eura. Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Pitali smo Ministarstvo zdravlja da li je ispunilo ove obaveze i uplatilo novac, odgovor nijesmo dobili.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović nedavno je izjavila da  očekuje da će vakcina protiv korona virusa biti distribuirana u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2021. i da će biti vakcinisano do tri odsto stanovništva, a u drugom 20 odsto. ,,Uslovi koji važe za Crnu Goru, važe i za sve ostale zemlje širom svijeta, njih oko 180, koje su pristupile Kovaks (COVAX) platformi”, izjavila je Brajović.

Kovaks je i nastao iz iskustva epidemije svinjskog gripa kada su najrazvijenije zemlje prigrabile gotovo sve doze vakcina. Osnovan je da bi se to spriječilo, te da bi i građani slabije razvijenih država imali priliku da se vakcinišu. Cilj akcije, kojoj je pristupilo 180 država, je da se do kraja sljedeće godine dostavi dvije milijarde vakcina za najmanje 20 odsto populacije u blizu 100 siromašnijim zemalja i država sa srednjim prihodima.

Da li se Crna Gora oslonila samo na ovaj program SZO ili je poput mnogih drugih zemalja krenula u samostalne pregovore za nabavku vakcina, odgovore nijesmo dobili.

Hrvatska je naručila 5,6 miliona doza vakcine protiv korona virusa od različitih proizvođača što je za oko 70 odsto stanovnika ako se primaju po dvije doze. Pored milion doza Fajzer-Biontek vakcine, od Astra Zeneke će dobiti 2,7 miliona doza, 900.000 doza naručeno je od kompanije Džonson i Džonsona, milion doza od Moderne, a 300.000 doza od KjurVaka.

Srbija je i mimo Kovaks programa tražila vakcine na zapadnom ali i istočnom tržištu – Rusija i Kina. Često preoptimistični premijer Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se do kraja januara u ovoj zemlji prvom dozom vakciniše milion ljudi.

U Sjevernu Makedoniju najvljeno je da će prve vakcine stići u martu.  Preko Kovaksa  je naručeno 833.000 doza za vakcinaciju 400.000 građana. Planira se da se još 800.000 nabavi preko Evropske unije i uz pomoć Grčke i drugih evropskih zemalja i da se slična količina kupi u direktnoj narudžbi od Fajzera i Astra Zeneke. ,,Cilj je da se 60 do 70 odsto stanovništva vakciniše, jer eksperti smatraju da je to dovoljno da se stekne imunitet”, objasnile su zdravstvene vlasti u Skoplju.

U BIH vakcine očekuju u prvom kvartalu sljedeće godine preko Kovaks programa, u RS su najavili da pored ovih početkom 2021. treba da stigne i ruska vakcina Sputnjik V.

Države užurbano traže alternativna rješenja i mimo Kovaks programa. Rojters piše da se Kovaks muči da naruči vakcine, budući da su većinu rezervisale bogate države, uključujući i članice EU koje uprkos tome što finansiraju Kovaks ne žele da kupuju vakcine preko tog programa jer ne žele da im zalihe budu ograničene na 20 odsto populacije, kazali su evropski zvaničnici za Rojters.

Finansijske pretpostavke Kovaksa su zasnovane na prosječnoj cijeni od 5,20 dolara po dozi, navodi se u jednom od dokumenata. Fajzerove vakcine koštaju između 18,40 i 19,50 dolara po dozi, dok Modernina vakcina košta između 25 i 37 dolara. Kovaks nije sklopio dogovor ni sa jednom od ove dvije kompanije. Najavljeno je da SZO pregovorima sa Fajzerom i Modernom kako bi uključila njihove vakcine u program po posebnoj cijeni. Ukoliko program Kovaks bude neuspješan, ljudi u siromašnim zemljama bi mogli ostati bez pristupa vakcinama do 2024, navodi Rojters.

A bogati su , kao i do sada, naručili mnogo više vakcina nego što im zaista treba. Prema podacima koje je objavio Duke Global Health Inovation Center, zemlje sa visokim i srednje visokim dohotkom, već su rezervisale oko pet milijardi doza vakcina. To su postigle bilateralnim sporazumima – SAD potpisale su šest takvih sporazuma, Velika Britanija, EU i Kanada potpisale su po sedam.

A ko je dao novac za vakcine prvi će je i dobiti. Tako će francuska kompanija Sanofi, koja još uvijek testira svoje vakcine, najveći dio, kada budu gotove, isporučiti SAD-u. Objašnjavaju da ne mogu da zaborave ko na samom početku ispitivanja nije žalio novac. Mnogi nisu žalili – vlade razvijenih zemalja su obezbedile sedam milijardi eura za istraživanje vakcina, prema kompaniji za analizu naučnih podataka Erfiniti. Neprofitne organizacije obezbedile su skoro 1,6 milijardi eura. Samo je 2,8 milijardi eura poteklo iz investicija samih kompanija, a mnoge od njih umnogome se oslanjaju na spoljno finansiranje. I pored izdašne potpore, profit će odnijeti farmaceutske kompanije – predviđa se da će kompanije Fajzer i Moderna samo tokom sljedeće godine od vakcina ostvariti prihod od 32 milijarde dolara!

Stručnjaci upozoravaju da je solidarnost neophodna, pa i iz racionalnih razloga, jer ako ne budu svi vakcinisani i zaštićeni, neće biti zaštićen niko. Ekonomisti s druge strane izvode računicu da će kasnije vakcinisanje siromašnijih zemalja produžiti i produbiti ekonomsku krizu u tim zemljama, dok će bogate zemlje ranije izaći iz korona krize pa će i do sada ogroman jaz biti još veći.

Crnu Goru ništa ne sprječava da, kao i većina ostalih zemalja, sama traži i obezbijedi vakcine. Prema odredbama u Kovaks ugovorima, države mogu odbiti da kupe unaprijed naručene zalihe ukoliko se odluče za druge vakcine, ili ukoliko uspiju da ih dobiju preko drugih programa, brže ili po boljoj cijeni.

Problem je što javnost u Crnoj Gori još ne zna da li je država ispunila obaveze i platila oko 1,5 miliona eura za vakcine. Iz SZO su najavili da će dostava vakcina početi krajem januara ili početkom februara u okviru programa Kovaks, u ograničenom broju država.

S obzirom na mali broj stanovnika Crna Gora može i da računa da će neko imati višak vakcina koji bi nam proslijedio. A viškova će po svemu sudeći biti. EU je obezbijedila 1,3 milijarde doza preko ugovora sa kompanijama Fajzer/Biontekom, Modernom, Džonson i Džonsonom, AstraZenekom, Sanofijem i Kjurevakom, a ima mogućnost kupiti još 660 miliona doza, piše Rojters. Očekuje se da EU, sa populacijom od 450 miliona, narednih mjeseci primi ne više od 280 miliona doza Fajzer/Biontkove i Modernine vakcine. Francuzi su nedavno predložili ostalim članicama EU da se 63 miliona doza vakcine donira siromašnim zemljama.

Mogućnosti postoje. Dobro bi bilo da nova vlast obavijesti građane što se po pitanju vakcina radi, sa kim se pregovara, kada se mogu očekivati prve doze za najugroženije. Uskoro i priča o kvartalima nije dovoljna, a ni očekivana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo