Povežite se sa nama

Izdvojeno

EVROPA I REGION NAJAVLJUJU VAKCINISANJE: Samo naši ćute

Objavljeno prije

na

Vakcinacija protiv korona virusa u zemljama EU počeće krajem ove nedjelje. I ostale evropske zemlje javnost obavještavaju o terminima. Kod nas nadležni pominju kvartale i uskoro. A kao i prošla vlast na pitanja novinara ne odgovaraju

 

Evropsko regulatorno tijelo za ljekove u ponedjeljak je odobrilo upotrebu vakcine protiv Kovida 19, koju su razvili američka kompanija Fajzer i njen njemački partner Biontek. Početak vakcinacije u zemljama Evropske unije najavljen je za 27. i 28. decembar. Prva, simbolična količina vakcina od 9.750 doza u Sloveniji i Hrvatskoj rasporediće se za najugroženije korisnike, one u domovima za starije i zdravstvene radnike koji rade s kovid pacijentima. Vakcinacija protiv korona virusa u Srbiji počela je ove sedmice nakon što je  u ovu zemlju stiglo prvih 4.875 doza Fajzer-Biontek vakcine.

I dok se i u ostatku Evrope piše i govori o početku vakcinacije i nade u kraj korona agonije, u Crnoj Gori još  ne znamo kada možemo očekivati vakcine. Novi direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić izjavio je da bi vakcinacija ,,mogla da počne u prvom kvartalu naredne godine, a možda i prije”. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović u srijedu je izjavila da se vakcina očekuje u narednom periodu, te da je Akcioni plan za vakcinaciju u završnoj fazi.

Monitor je Ministarstvu zdravlja poslao pitanja o početku vakcinacije i potrazi za vakcinama, te podacima  koja se u drugim zemljama već znaju. I pored  zaklinjanja nove Vlade u bolju komunikaciju sa javnošću i medijima -odgovore nijesmo dobili.

Ono što se, za sada,  zna je da je Crna Gora u oktobru pristupila programu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – Kovaks (COVAX). Tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je uplaćen avans od 646.000 eura i da je cijena vakcine po dozi 8,84 eura. Tada je objavljeno da je Crna Gora iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 odsto stanovništva, pošto su dvije doze potrebne za svaku osobu. U prvom talasu bilo bi vakcinisano oko 3.700 najugroženijih.

Procijenjena ukupna vrijednost nabavke je oko 2,1 milion eura. Za sada, prema pisanju Vijesti Crna Gora još uvijek nije ispunila sve obaveze prema ovom programu SZO. Iz Ministarstva zdravlja su objasnili da je, osim avansa od oko 770 hiljada dolara, koje je državna apoteka Montefarm uplatila polovinom oktobra, potrebna i državna garancija za ovaj posao. Pitali smo Ministarstvo zdravlja da li je ispunilo ove obaveze i uplatilo novac, odgovor nijesmo dobili.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović nedavno je izjavila da  očekuje da će vakcina protiv korona virusa biti distribuirana u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2021. i da će biti vakcinisano do tri odsto stanovništva, a u drugom 20 odsto. ,,Uslovi koji važe za Crnu Goru, važe i za sve ostale zemlje širom svijeta, njih oko 180, koje su pristupile Kovaks (COVAX) platformi”, izjavila je Brajović.

Kovaks je i nastao iz iskustva epidemije svinjskog gripa kada su najrazvijenije zemlje prigrabile gotovo sve doze vakcina. Osnovan je da bi se to spriječilo, te da bi i građani slabije razvijenih država imali priliku da se vakcinišu. Cilj akcije, kojoj je pristupilo 180 država, je da se do kraja sljedeće godine dostavi dvije milijarde vakcina za najmanje 20 odsto populacije u blizu 100 siromašnijim zemalja i država sa srednjim prihodima.

Da li se Crna Gora oslonila samo na ovaj program SZO ili je poput mnogih drugih zemalja krenula u samostalne pregovore za nabavku vakcina, odgovore nijesmo dobili.

Hrvatska je naručila 5,6 miliona doza vakcine protiv korona virusa od različitih proizvođača što je za oko 70 odsto stanovnika ako se primaju po dvije doze. Pored milion doza Fajzer-Biontek vakcine, od Astra Zeneke će dobiti 2,7 miliona doza, 900.000 doza naručeno je od kompanije Džonson i Džonsona, milion doza od Moderne, a 300.000 doza od KjurVaka.

Srbija je i mimo Kovaks programa tražila vakcine na zapadnom ali i istočnom tržištu – Rusija i Kina. Često preoptimistični premijer Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se do kraja januara u ovoj zemlji prvom dozom vakciniše milion ljudi.

U Sjevernu Makedoniju najvljeno je da će prve vakcine stići u martu.  Preko Kovaksa  je naručeno 833.000 doza za vakcinaciju 400.000 građana. Planira se da se još 800.000 nabavi preko Evropske unije i uz pomoć Grčke i drugih evropskih zemalja i da se slična količina kupi u direktnoj narudžbi od Fajzera i Astra Zeneke. ,,Cilj je da se 60 do 70 odsto stanovništva vakciniše, jer eksperti smatraju da je to dovoljno da se stekne imunitet”, objasnile su zdravstvene vlasti u Skoplju.

U BIH vakcine očekuju u prvom kvartalu sljedeće godine preko Kovaks programa, u RS su najavili da pored ovih početkom 2021. treba da stigne i ruska vakcina Sputnjik V.

Države užurbano traže alternativna rješenja i mimo Kovaks programa. Rojters piše da se Kovaks muči da naruči vakcine, budući da su većinu rezervisale bogate države, uključujući i članice EU koje uprkos tome što finansiraju Kovaks ne žele da kupuju vakcine preko tog programa jer ne žele da im zalihe budu ograničene na 20 odsto populacije, kazali su evropski zvaničnici za Rojters.

Finansijske pretpostavke Kovaksa su zasnovane na prosječnoj cijeni od 5,20 dolara po dozi, navodi se u jednom od dokumenata. Fajzerove vakcine koštaju između 18,40 i 19,50 dolara po dozi, dok Modernina vakcina košta između 25 i 37 dolara. Kovaks nije sklopio dogovor ni sa jednom od ove dvije kompanije. Najavljeno je da SZO pregovorima sa Fajzerom i Modernom kako bi uključila njihove vakcine u program po posebnoj cijeni. Ukoliko program Kovaks bude neuspješan, ljudi u siromašnim zemljama bi mogli ostati bez pristupa vakcinama do 2024, navodi Rojters.

A bogati su , kao i do sada, naručili mnogo više vakcina nego što im zaista treba. Prema podacima koje je objavio Duke Global Health Inovation Center, zemlje sa visokim i srednje visokim dohotkom, već su rezervisale oko pet milijardi doza vakcina. To su postigle bilateralnim sporazumima – SAD potpisale su šest takvih sporazuma, Velika Britanija, EU i Kanada potpisale su po sedam.

A ko je dao novac za vakcine prvi će je i dobiti. Tako će francuska kompanija Sanofi, koja još uvijek testira svoje vakcine, najveći dio, kada budu gotove, isporučiti SAD-u. Objašnjavaju da ne mogu da zaborave ko na samom početku ispitivanja nije žalio novac. Mnogi nisu žalili – vlade razvijenih zemalja su obezbedile sedam milijardi eura za istraživanje vakcina, prema kompaniji za analizu naučnih podataka Erfiniti. Neprofitne organizacije obezbedile su skoro 1,6 milijardi eura. Samo je 2,8 milijardi eura poteklo iz investicija samih kompanija, a mnoge od njih umnogome se oslanjaju na spoljno finansiranje. I pored izdašne potpore, profit će odnijeti farmaceutske kompanije – predviđa se da će kompanije Fajzer i Moderna samo tokom sljedeće godine od vakcina ostvariti prihod od 32 milijarde dolara!

Stručnjaci upozoravaju da je solidarnost neophodna, pa i iz racionalnih razloga, jer ako ne budu svi vakcinisani i zaštićeni, neće biti zaštićen niko. Ekonomisti s druge strane izvode računicu da će kasnije vakcinisanje siromašnijih zemalja produžiti i produbiti ekonomsku krizu u tim zemljama, dok će bogate zemlje ranije izaći iz korona krize pa će i do sada ogroman jaz biti još veći.

Crnu Goru ništa ne sprječava da, kao i većina ostalih zemalja, sama traži i obezbijedi vakcine. Prema odredbama u Kovaks ugovorima, države mogu odbiti da kupe unaprijed naručene zalihe ukoliko se odluče za druge vakcine, ili ukoliko uspiju da ih dobiju preko drugih programa, brže ili po boljoj cijeni.

Problem je što javnost u Crnoj Gori još ne zna da li je država ispunila obaveze i platila oko 1,5 miliona eura za vakcine. Iz SZO su najavili da će dostava vakcina početi krajem januara ili početkom februara u okviru programa Kovaks, u ograničenom broju država.

S obzirom na mali broj stanovnika Crna Gora može i da računa da će neko imati višak vakcina koji bi nam proslijedio. A viškova će po svemu sudeći biti. EU je obezbijedila 1,3 milijarde doza preko ugovora sa kompanijama Fajzer/Biontekom, Modernom, Džonson i Džonsonom, AstraZenekom, Sanofijem i Kjurevakom, a ima mogućnost kupiti još 660 miliona doza, piše Rojters. Očekuje se da EU, sa populacijom od 450 miliona, narednih mjeseci primi ne više od 280 miliona doza Fajzer/Biontkove i Modernine vakcine. Francuzi su nedavno predložili ostalim članicama EU da se 63 miliona doza vakcine donira siromašnim zemljama.

Mogućnosti postoje. Dobro bi bilo da nova vlast obavijesti građane što se po pitanju vakcina radi, sa kim se pregovara, kada se mogu očekivati prve doze za najugroženije. Uskoro i priča o kvartalima nije dovoljna, a ni očekivana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

TU DRAŽINI NASLJEDNJICI, TU MILO PRVI GERILAC CRNE GORE: Tuguj, bronzana stražo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sjednica parlamenta u četvrtak nije nastavljane do zaključenja Monitora. Glasanje čekaju budžet, rezolicija o Srebrenici, ministar pravde. Iz DF-a stiže obavještenje da oni neće glasati ni za jedan novi prijedlog koji stigne od Vlade Zdravka Krivokapića. Poslanici DPS obukli su odijela i čekaju glasanje. Početak razrješenja ili novi zaplet

 

Skupštinska rasprava o zahtjevu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić bude razriješen dužnosti, nakon što je odbio da podnese ostavku, zbog negiranja genocida u Srebrenici i relativizovanja presuda međunarodnih sudova koji su taj genocid presudili i osudili, postala je dramatičnija nego što se moglo pretpostaviti.

To da  Vlada nema podršku dobrog dijela  većine u parlamentu znali smo od ranije. Kao što nikakvu novost nije predstavljala ni premijerova namjera da se, koliko god je to moguće, distancira od predstavnika naroda iz poslaničkih klubova DF-a, PzP-a i, sve više, SNP-a. Ali dubina razdora je iznenadila čak i  upućene.

Premijer je  otišao iz Skupštine nakon što je poslanicima vladajuće većine i malobrojnim predstavnicima opozicije koji su se seirili, poručio kako je „ovdje prisutan nemoral i političko licemjerje“. Još je Krivokapić onima koji su ga predložili i izabrali za premijera zamjerio: „Pozivate na dijalog a čitavo vrijeme ucjenjujete… Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanje što je to politika“.

Oni su potom, pošto ih je premijer ostavio da sami vidaju rane, poručili da se, nakon „kafansko-prostačkog nastupa premijera, osjećaju loše zato što podržavaju čovjeka koji je nedorastao povjerenom poslu“ (citat Miodrag Lekić). Odnosno, da je „danas pravi momenat“ za razgovore unutar vladajuće koalicije o izboru novog premijera i Vlade pošto „ovaj premijer zaista ne zaslužuje da vodi Vladu” (Slaven Radunović).

Prethodno je i Milan Knežević definisao odnos DF-a prema Krivokapiću: ,,Ako budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer“. Iskustvo nas uči da obećanja, baš kao ni prijetnje, čelnika DF-a ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, ali je sve očiglednije da postojeća kohabitacija na relaciji zakonodavna – izvršna vlast ne može trajati još dugo, a da ozbiljno ne ugrozi osnovne interese građana. Makar bilo jasno da je postojeća Vlada, možda, najviše što aktuelna većina može da ponudi.

Knežević objašnjava: „Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi oproste glasači što sam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice (Krivokapić-Bečić-Abazović, prim. Monitora) mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UCK tvorevinu Kosovo”. Pa dodaje kako DF „ne obavezuje Sporazum sklopljen bez znanja onih koji su podržali Krivokapića. U Sporazumu ne piše Srebrenica pa se premijer poziva na sporazum…“.

Dodatna objašnjenja ponudio je Jovan Vučurović, poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Ministra Leposavića napadaju oni koji godinama istrajavaju u mržnji i fašizmu prema srpskom narodu kaže on: ,,Tačka spajanja svih koji napadaju ministra je antisprstvo”. Pa precizira da su tu „DPS i sateliti, montenegrinski fanatici u medijima, tu je takođe i koncern Vijesti kao klasični antisrpski medij tu su i tzv. građanisti, a u stvari okoreli antisrbi“. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode ne da ministra pravde koji se proljetos proslavio izjavom: „Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Još je Leposavić, tada, obznanio da je sud u Hagu „izgubio svoj legitimitet“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

80 GODINA OD OPERACIJE BARBAROSA: Uloga Jugoslovena u špijunskim igrama između Hitlera i Staljina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno objavljena knjiga njemačkog publiciste i novinara Mihaela Martensa o Ivu Andriću „U požaru svjetova“ otkriva malo poznate detalje o spektakularnom obavještajnom radu ambasade Kraljevine Jugoslavije u Berlinu uoči i nakon početka Drugog svjetskog rata

 

U 3 sata i 15 minuta  22. juna 1941, njemački radio vezisti su poslali kodni signal Dortmund za 3 miliona njemačkih vojnika nagomilanih uz granicu Sovjetskog Saveza u dužini od 2.900 km. Time je otpočeo Slučaj Barbarosa – kako se kodno zvala invazija na Sovjetski Savez. Dojučerašnji saveznici, koji su zajedno počeli Drugi svjetski rat napadom na Poljsku i raskomadali istočnu Evropu, od toga trena su smrtni protivnici. Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin i njegova Crvena armija su zatečeni nespremni jer nisu očekivali rat prije nego Njemci dotuku Veliku Britaniju i time izbjegnu fatalni rat na dva fronta kao 1914. Crvena armija je bila daleko brojnija po ljudstvu i naoružanju od Njemačke i njenih saveznica. Međutim, njemačka avijacija je samo u prva tri dana rata zbrisala preko 3.900 sovjetskih borbenih aviona, od kojih je ogromna većina uništena na zemlji, uz gubitak od svega 78 svojih. Nakon šest dana rata, njemačke oklopne jedinice su već bile u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, pošto su munjevito razbile i uništile 5 sovjetskih armija.

Sva dotadašnja upozorenja Moskvi o predstojećem napadu Staljin je odbacivao kao provokacije Britanije i njenih saveznika kojima je, po njegovom ideološkom ubjeđenju, cilj bio da ga uvuku u rat za kapitalističke i imperijalističke ciljeve. Staljin je doprinio nespremnosti svog carstva za rat jer je u čistkama i montiranim suđenjima krajem 30-ih poubijao preko 30.000 visokih oficira zamijenivši ih partijski podobnim ali vojnički nesposobnim kadrom. Od pet maršala Sovjetskog Saveza samo su dva sačuvali glave na ramenima dok je samo jedan armijski general, od ukupno 16, preživio čistke. Od ukupno 57 komandanata korpusa, 50 su pogubljeni kao „narodni neprijatelji i kontrarevolucionari“ uz koje su likvidirana i 154 divizijska generala od ukupno 186.

Njemački vođa Adolf Hitler je 18. decembra 1940. godine izdao u najvećoj tajnosti Direktivu br. 21  kojom se naređuju pripreme i glavni pravci invazije. Međutim, nije se ni završila kalendarska 1940. godina a iz jugoslovenske ambasade u Berlinu je stigao u Beograd izvještaj da Njemačka priprema vojni pohod na Rusiju.

Ambasador u nacističkoj Njemačkoj je od aprila 1939. godine jugoslovenski pisac i kasniji nobelovac Ivo Andrić. Osoblje ambasade je malobrojno i čini ga svega 15 zaposlenih. Jedan od njih je i četrdesetdvogodišnji vojni ataše i pukovnik Vladimir Vauhnik koji je stigao u Berlin nekoliko mjeseci prije Iva Andrića. Vauhnik je bivši pitomac austro-ugarske vojne gimnazije u Mariboru. Tokom Prvog svjetskog rata je ranjen i povučen u pozadinu. Po osnivanju Jugoslavije završava generalštabnu školu u Beogradu i kasnije prestižnu višu vojnu školu u Francuskoj. Prije nego je poslat u diplomatsku službu u Njemačku, radi kao profesor na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje predaje vojnu strategiju. Osim maternjeg slovenačkog govori još pet jezika, uključujući i njemački bez akcenta. Odmah po dolasku u Berlin Vauhnik je razvio živopisnu objavještajnu aktivnost koja će mu donijeti divljenje i samih Njemaca.

Krajem 1940. godine na prijemu kod Maršala Njemačkog Rajha i drugog čovjeka države Hermana Geringa uspio je od njega samog kroz ćaskanje dobiti podatak da će Njemačka do polovine proljeća 1941. godine imati 200 divizija na raspolaganju. S obzirom na to da je protiv Britanije dovoljno svega 40-ak divizija, Vauhnik je logički zaključio da je toliko povećanje Vermahta (njemačke armije) uvertira u rat protiv Rusije. Ubrzo njegove procjene potvrđuje slovački vojni ataše u Berlinu koji mu saopštava da im Njemci traže da „spreme dvije divizije za operacije na Istoku“.

Ubrzo će u Beograd početi da stižu vrlo precizni podaci o proizvodnji lovaca, bombardera, tenkova i druge moderne vojne opreme sa detaljnim tehničkim karakteristikama. Takođe Vauhnik šalje iscrpne izvještaje o njemačkim vojnim transportima prema granici sa Rusijom kao i operativne planove protiv Jugoslavije i Grčke. On poimenice navodi njemačke divizije sa matičnim brojevima koje su određene za glavni udar na Balkan i kasnije na Rusiju . Vauhnik je, nakon martovskog puča u Beogradu, 1. aprila 1941. godine, poslao kraljevskom generalštabu informaciju da slijedi njemački napad na Jugoslaviju 6. aprila.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo