Povežite se sa nama

OKO NAS

IZA KULISA STUDENTSKOG PARLAMENTA CRNE GORE (SPUCG): Kad porastem biću DPS

Objavljeno prije

na

Od izbora, preko zasjedanja, do finansija Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore – sve je daleko od očiju javnosti

 

Rad Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), gotovo u potpunosti, netransparentan je za javnost. Od izbora, preko zasjedanja, do finansija – sve je prekriveno velom tajnosti.

,,SPUCG fiktivna je organizacija koju je Rektorat UCG-a oformio, a koja nema precizno definisane dužnosti prema studentima. Studentska prava za koja ‘izgaraju’ samo su im pokriće za javašluk i sebičluk”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, student magistarskih studija matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu UCG-a.

Kankaraš je u sporu sa SPUCG-om već dvije godine. ,,Tražio sam razrješenje dužnosti studenta-povjerenika koji je na mojoj organizacionoj jedinici ranije organizovao izbore mimo znanja Studentskog vijeća, u koje sam bio uključen. Za ponavljanje izbora sam u periodu od manje od jednog dana dobio više stotina potpisa, ali je Parlament zahtjev odbio“. U namjeri da razotkrije šta je do sada urađeno u korist studenata, Kankaraš je zatražio i zapisnike sa sjednica. ,,Iako su dužni da ih i dostave po propisima, poslije dužeg obećavanja odlučili su da se simultano prave mrtvi. Zbog svega toga i zvanično preko Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama zahtijevam ove podatke“, objašnjava.

U Rektoratu UCG-a, u petak 28. avgusta, održana je konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Studentskog parlamenta, krovne studentske organizacije državnog Univerziteta, koja bi, u sljedeće dvije godine, trebalo da radi na zaštiti interesa studenata. Za predsjednika izabran je Saša Roćen, student Biotehničkog fakulteta, koji je bio član Skupštine SPUCG-a u prethodnom mandatu, a bio je i predstavnik studenata u Senatu Univerziteta. Za studenta povjerenika Univerziteta izabran je Aleksandar Šipčić, student Fakulteta političkih nauka (FPN).

Kako Monitor saznaje, novi saziv čine ljudi koji već godinama obavljaju razne funkcije pri SPUCG-u. ,,Kada istekne mandat studenta-povjerenika, onda se svi resursi upotrijebe kako bi se nekom njegovom bliskom prijatelju uručila šansa za pobjedu. Takav sistem ‘veza’ totalno je poremetio smisao čitavog procesa”, kaže za Monitor Lazar Vulević, jedan od kandidata za studenta-povjerenika na UCG-u na izborima u martu ove godine i potpredsjednik Vijeća studenata Fakulteta političkih nauka.

O transparentnosti SPUCG-a najbolje govore izbori za studente-predstavnike, napominje Kankaraš: ,,To su članovi Skupštine SPUCG-a o kojima je unaprijed odlučeno. Opozicije nema, jer broj prijavljenih kandidata nikad ne ispuni uslov”.

Kako tvrdi, razlog za to je što se izbori zakazuju krišom. ,,Obavještenje se okači na najzabačeniju moguću oglasnu tablu na fakultetu, pa se jedino kandiduju neposredno obaviješteni – oni što bi htjeli još jedan mandat ili njihovi prijatelji. U svom naporu da sakriju informaciju o izborima su toliko revnosni, da na vlastitom sajtu taj podatak čine što nevidljivijim, a na Fejsbuk stranici ništa ne objavljuju. Na dan izbora, budući povjerenik hvata po hodnicima studente koje poznaje, čašćava ih kafu ili pivo, ne bi li za njega glasali”.

Studentkinja Ljubica Simonović za Monitor kaže da ovogodišnjim izborima na Filološkom fakultetu u Nikšiću, na kom studira, nije prethodila nikakva vrsta kampanje: ,,Nije postojao ni izbor – imali smo jednog kandidata. Onemogućeno je bilo prijavljivanje drugih, što je praksa koja se za svake studentske izbore sprovodi, jer kasno ili uopšte ne objave raspisivanje izbora na način na koji su to dužni da učine”.

Prema saznanjima Monitora, neki od dugogodišnjih članova SPUCG-a bliski su i doskorašnjoj vlasti. Simonović upozorava da UCG godinama nije nezavisna institucija i da joj je, kao i studentskim izborima, neophodna reforma. ,,Za trideset godina vladavine režima, koji se pretvorio u diktatorski, nisu postojale i još uvijek ne postoje nezavisne institucije. To nisu ni sudstvo ni tužilaštvo, a kamoli Univerzitet. Kada tako postavite stvari – logično je da na mjestima odlučivanja i kontrole budu ljudi koji će raditi u skladu sa interesima režima i onih koji profitiraju u saradnji sa Univerzitetom. Upravo ti ljudi su godinama u Studentskom parlamentu i upravljaju prije svega novčanim resursima”, kaže Simonovićeva.

Tradicionalno, po uspješno obavljenim izborima potpuno se zaboravlja na bilo kakvo postojanje studenata. ,,Sav dalji napor ulažu u zadovoljenje sitnih sebičnih interesa, kao što je dobijanje sobe u domu, koju nakon toga prodaju, ili zarađivanje od organizovanja žurki ili izleta”, ističe Kankaraš.

Simonović napominje da dio odgovornosti snose i studenti, čija nezainteresovanost i komformizam u najvećem dijelu otežavaju rješavanje problema. ,,S jedne strane imate parlament, čija se organizacija vezuje za režim koji je sinonim korupcije i malverzacija, a sa druge studente, mahom nespremne da se angažuju i suprotstave takvim radnjama. Takav spoj i dovodi do stanja u kom se trenutno nalazi Studentski parlament”, kaže ona.

Kankaraš tvrdi i da se zasjedanje Skupštine Studentskog parlamenta drži podalje od očiju studenata. ,,Ne znamo kad zasjedaju, o čemu odlučuju, kako planiraju budžet. Čak i kad se zanimate za to – ne obavještavaju vas. Cilj im je da od običnog studenta otuđe proces odlučivanja i raspravljanja o pitanjima koje su značajna za njihov položaj što je više moguće“.

I način finansiranja i rukovođenja finansijama Studentskog parlamenta je sporan. SPUCG se finansira od sredstava UCG-a, a time posredno i iz budžeta Crne Gore. Prema statutu SPUCG-a, članu 71, iz SPUCG-a dužni su da do kraja svake kalendarske godine donesu finansijski plan za potrošnju sredstava koja dobijaju od UCG-a za narednu godinu. Statut ih obavezuje i da na svaka četiri mjeseca pišu finansijski izvještaj. Ni plan, a ni izvještaj ne mogu se pronaći na njihovom oficijalnom sajtu.

Vulević kaže da SPUCG malo sredstava ulaže kako bi došlo do boljitka za studente. ,,Gdje ide taj novac? Po mom mišljenju, tu bi bilo posla i za tužilaštvo”.

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, finansijski izvještaj Studentskog parlamenta dio je konsolidovanog finansijskog izvještaja UCG-a i podliježe provjerama nadležnih tijela UCG-a. Na sajtu Univerziteta postoji izvještaj u kom nema stavke Studentski parlament. U finansijskom planu UCG-a za 2020. godinu, pod stavkom Transferi Studentskom parlamentu, navodi se iznos od 0 eura.

Takav podatak ponavlja se u svakom od izvještaja još od 2016. To nije bio slučaj prethodnih godina, kada je u ovoj stavci navođen tačan iznos. U 2015. bio je 34. 820 eura, u 2014. godini 51. 202 eura, a u 2013. godini čak 84 hiljade eura. Nameće se pitanje, zašto se ova stavka u međuvremenu izgubila? Do zaključenja ovog broja Monitora, na pozive iz Rektorata UCG-a nisu odgovorili.

,,Ne postoji jasan i tačan podatak o tome sa koliko tačno novca SPUCG raspolaže. To nije boljka samo SPUCG-a, već i Univerziteta”, kaže Simonovićeva. Ona podsjeća da su, prije dvije godine, iz Studentske inicijative, oslanjajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tražili finansijski izvještaj koji su iz UCG-a bili dužni da dostave. Nisu ga dobili.

Nekada su režimi zazirali od studentskih pokreta. Danas je obrnuto. Mladi na nepravdu ćute, a onoj nekolicini koja se u nju upustila, politika je ništa drugo do karta za lični prosperitet. Vrijeme je za promjene.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo