Povežite se sa nama

OKO NAS

IZA KULISA STUDENTSKOG PARLAMENTA CRNE GORE (SPUCG): Kad porastem biću DPS

Objavljeno prije

na

Od izbora, preko zasjedanja, do finansija Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore – sve je daleko od očiju javnosti

 

Rad Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), gotovo u potpunosti, netransparentan je za javnost. Od izbora, preko zasjedanja, do finansija – sve je prekriveno velom tajnosti.

,,SPUCG fiktivna je organizacija koju je Rektorat UCG-a oformio, a koja nema precizno definisane dužnosti prema studentima. Studentska prava za koja ‘izgaraju’ samo su im pokriće za javašluk i sebičluk”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, student magistarskih studija matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu UCG-a.

Kankaraš je u sporu sa SPUCG-om već dvije godine. ,,Tražio sam razrješenje dužnosti studenta-povjerenika koji je na mojoj organizacionoj jedinici ranije organizovao izbore mimo znanja Studentskog vijeća, u koje sam bio uključen. Za ponavljanje izbora sam u periodu od manje od jednog dana dobio više stotina potpisa, ali je Parlament zahtjev odbio“. U namjeri da razotkrije šta je do sada urađeno u korist studenata, Kankaraš je zatražio i zapisnike sa sjednica. ,,Iako su dužni da ih i dostave po propisima, poslije dužeg obećavanja odlučili su da se simultano prave mrtvi. Zbog svega toga i zvanično preko Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama zahtijevam ove podatke“, objašnjava.

U Rektoratu UCG-a, u petak 28. avgusta, održana je konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Studentskog parlamenta, krovne studentske organizacije državnog Univerziteta, koja bi, u sljedeće dvije godine, trebalo da radi na zaštiti interesa studenata. Za predsjednika izabran je Saša Roćen, student Biotehničkog fakulteta, koji je bio član Skupštine SPUCG-a u prethodnom mandatu, a bio je i predstavnik studenata u Senatu Univerziteta. Za studenta povjerenika Univerziteta izabran je Aleksandar Šipčić, student Fakulteta političkih nauka (FPN).

Kako Monitor saznaje, novi saziv čine ljudi koji već godinama obavljaju razne funkcije pri SPUCG-u. ,,Kada istekne mandat studenta-povjerenika, onda se svi resursi upotrijebe kako bi se nekom njegovom bliskom prijatelju uručila šansa za pobjedu. Takav sistem ‘veza’ totalno je poremetio smisao čitavog procesa”, kaže za Monitor Lazar Vulević, jedan od kandidata za studenta-povjerenika na UCG-u na izborima u martu ove godine i potpredsjednik Vijeća studenata Fakulteta političkih nauka.

O transparentnosti SPUCG-a najbolje govore izbori za studente-predstavnike, napominje Kankaraš: ,,To su članovi Skupštine SPUCG-a o kojima je unaprijed odlučeno. Opozicije nema, jer broj prijavljenih kandidata nikad ne ispuni uslov”.

Kako tvrdi, razlog za to je što se izbori zakazuju krišom. ,,Obavještenje se okači na najzabačeniju moguću oglasnu tablu na fakultetu, pa se jedino kandiduju neposredno obaviješteni – oni što bi htjeli još jedan mandat ili njihovi prijatelji. U svom naporu da sakriju informaciju o izborima su toliko revnosni, da na vlastitom sajtu taj podatak čine što nevidljivijim, a na Fejsbuk stranici ništa ne objavljuju. Na dan izbora, budući povjerenik hvata po hodnicima studente koje poznaje, čašćava ih kafu ili pivo, ne bi li za njega glasali”.

Studentkinja Ljubica Simonović za Monitor kaže da ovogodišnjim izborima na Filološkom fakultetu u Nikšiću, na kom studira, nije prethodila nikakva vrsta kampanje: ,,Nije postojao ni izbor – imali smo jednog kandidata. Onemogućeno je bilo prijavljivanje drugih, što je praksa koja se za svake studentske izbore sprovodi, jer kasno ili uopšte ne objave raspisivanje izbora na način na koji su to dužni da učine”.

Prema saznanjima Monitora, neki od dugogodišnjih članova SPUCG-a bliski su i doskorašnjoj vlasti. Simonović upozorava da UCG godinama nije nezavisna institucija i da joj je, kao i studentskim izborima, neophodna reforma. ,,Za trideset godina vladavine režima, koji se pretvorio u diktatorski, nisu postojale i još uvijek ne postoje nezavisne institucije. To nisu ni sudstvo ni tužilaštvo, a kamoli Univerzitet. Kada tako postavite stvari – logično je da na mjestima odlučivanja i kontrole budu ljudi koji će raditi u skladu sa interesima režima i onih koji profitiraju u saradnji sa Univerzitetom. Upravo ti ljudi su godinama u Studentskom parlamentu i upravljaju prije svega novčanim resursima”, kaže Simonovićeva.

Tradicionalno, po uspješno obavljenim izborima potpuno se zaboravlja na bilo kakvo postojanje studenata. ,,Sav dalji napor ulažu u zadovoljenje sitnih sebičnih interesa, kao što je dobijanje sobe u domu, koju nakon toga prodaju, ili zarađivanje od organizovanja žurki ili izleta”, ističe Kankaraš.

Simonović napominje da dio odgovornosti snose i studenti, čija nezainteresovanost i komformizam u najvećem dijelu otežavaju rješavanje problema. ,,S jedne strane imate parlament, čija se organizacija vezuje za režim koji je sinonim korupcije i malverzacija, a sa druge studente, mahom nespremne da se angažuju i suprotstave takvim radnjama. Takav spoj i dovodi do stanja u kom se trenutno nalazi Studentski parlament”, kaže ona.

Kankaraš tvrdi i da se zasjedanje Skupštine Studentskog parlamenta drži podalje od očiju studenata. ,,Ne znamo kad zasjedaju, o čemu odlučuju, kako planiraju budžet. Čak i kad se zanimate za to – ne obavještavaju vas. Cilj im je da od običnog studenta otuđe proces odlučivanja i raspravljanja o pitanjima koje su značajna za njihov položaj što je više moguće“.

I način finansiranja i rukovođenja finansijama Studentskog parlamenta je sporan. SPUCG se finansira od sredstava UCG-a, a time posredno i iz budžeta Crne Gore. Prema statutu SPUCG-a, članu 71, iz SPUCG-a dužni su da do kraja svake kalendarske godine donesu finansijski plan za potrošnju sredstava koja dobijaju od UCG-a za narednu godinu. Statut ih obavezuje i da na svaka četiri mjeseca pišu finansijski izvještaj. Ni plan, a ni izvještaj ne mogu se pronaći na njihovom oficijalnom sajtu.

Vulević kaže da SPUCG malo sredstava ulaže kako bi došlo do boljitka za studente. ,,Gdje ide taj novac? Po mom mišljenju, tu bi bilo posla i za tužilaštvo”.

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, finansijski izvještaj Studentskog parlamenta dio je konsolidovanog finansijskog izvještaja UCG-a i podliježe provjerama nadležnih tijela UCG-a. Na sajtu Univerziteta postoji izvještaj u kom nema stavke Studentski parlament. U finansijskom planu UCG-a za 2020. godinu, pod stavkom Transferi Studentskom parlamentu, navodi se iznos od 0 eura.

Takav podatak ponavlja se u svakom od izvještaja još od 2016. To nije bio slučaj prethodnih godina, kada je u ovoj stavci navođen tačan iznos. U 2015. bio je 34. 820 eura, u 2014. godini 51. 202 eura, a u 2013. godini čak 84 hiljade eura. Nameće se pitanje, zašto se ova stavka u međuvremenu izgubila? Do zaključenja ovog broja Monitora, na pozive iz Rektorata UCG-a nisu odgovorili.

,,Ne postoji jasan i tačan podatak o tome sa koliko tačno novca SPUCG raspolaže. To nije boljka samo SPUCG-a, već i Univerziteta”, kaže Simonovićeva. Ona podsjeća da su, prije dvije godine, iz Studentske inicijative, oslanjajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tražili finansijski izvještaj koji su iz UCG-a bili dužni da dostave. Nisu ga dobili.

Nekada su režimi zazirali od studentskih pokreta. Danas je obrnuto. Mladi na nepravdu ćute, a onoj nekolicini koja se u nju upustila, politika je ništa drugo do karta za lični prosperitet. Vrijeme je za promjene.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo