Povežite se sa nama

OKO NAS

INVESTICIONI BUM U KOLAŠINU: Svaka stopa na prodaju

Objavljeno prije

na

Kolašinsko zemljište opet je na cijeni. Pojačano interesovanje investitora, međutim, ne mora da znači i više prihoda u opštinskoj kasi, ali ni otvaranje novih radnih mjesta

 

Epidemiološka situacija nije smanjila intresovanje za kupovinu zemljišta u Kolašinu, tvrde u agencijama za nekretnine. Drugi investicioni bum, kako u tom gradu zovu novi talas potražnje, počeo je od januara, a broj zainteresovanih za kupovinu kolašinske zemlje, i cijene koje nude, kažu, ohrabruje. U agenciji za nekretnine Top invest KL objašnjavaju da tome, prije svega, doprinosi realizacija kapitalnih državnih investicija na području te opštine. Auto-put, regionalni put prema Beranama i novi ski-centar, navodno, ponovo vraćaju vrijednost kolašinskih livada i pašnjaka, ali i placeva u gradu.

„U prvih par mjeseci ove godine poraslo je interesovanje domaćih investitora, prije svih onih iz Podgorice i sa primorja. Raste interesovanje i zapadne klijentele, dok su interesovanja sa istočnog tržišta stabilna u kontinuitetu“, kaže Bobo Bulatović, vlasnik Top investa.

Cijena kvadrata placa u Kolašinu za izgradnju stambenih i stambeno-poslovnih objekata je od 80 do 130 eura, dok kvadrat parcela za hotele košta od 100 pa do čak 400 eura. U naselju Smajlagića Polje, na putu prema skijalištima, tvrdi Bulatović, placevi se prodaju od 40 do 70 eura za kvadrat. Kupcima je sve atraktivniji i dio od grada ka Mateševu, a cijene kvadrata su od 15 do 30 eura.

„Interesovanje za kupovinu zemljišta u Kolašinu bilo je vidljivo već od kako su počeli radovi na auto-putu i skijalištu, ali naročito je izraženo tokom minulih osam mjeseci. Mudro je sada kupovati, jer kada radovi budu pri kraju, nekretnine će ili biti prodate, ili će cijene biti znatno više“, kaže Bulatović.

U okviru DUP Smajlagića Polje najveće je interesovanje za objekte individualnog stanovanja, pa se traže parcele do 400 kvadrata za izgradnju kuća. Značajno je interesovanje i za kupovinu već izgrađenih stambenih objekata. Kupci su zainteresovani i za parcele pored puta ka skijalištima, ali je, podsjeća Bulatović, „ta zona prilčno ograničena za gradnju samim prostorom i posebnim smjernicama Prostorno-urbanističkog plana“.

Interesovanje za velikim parcelama, tvrde u agencijama, ipak nije kao prije 10 godina. Kupce sada zanimaju manje parcele za stambenu, poslovnu ili izgradnju hotela i to u gradskim i prigradskim zonama. „Kolašin je sada veliko gradilište. Posebno su nam značajne investicije u oblasti turizma” kazao je nedavno predsjednik opštine Milosav Bulatović navodeći kako se od sedam projekata ekonomskog državljanstva četiri realizuju na području Kolašina. „Riječ je o velikim hotelskim kompleksima, a prema najavama, to će omogućiti 350 novih radnih mjesta.”

Nakon duže vremena, u tom gradu, podsjećaju u lokanoj upravi, počela je i izgradanja dvije velike stambene zgrade, sa blizu 80 stanova. Prema nezvaničnim informacijama, sve stambene jedinice u tim objektima već su rasprodate.

Prema riječima sekretarke za uređenje prostora Ljiljana Rakočević, trenutno se izvode građevinski radovi na zgradama u Mekića Polju, pored saobraćajnice koja vodi ka željezničkoj stanici, i na samom kraju Ulice Boška Rašovića, u blizini raskrsnice. Objekat čiji je investitor preduzeće Eurozox iz Danilovgrada, imaće 63 stambene jedinice. Rezident doo gradi drugu zgradu, koja će, prema planovima, imati 14 stanova i dva poslovna prostora.

Iskustvo od prije 12-13 godina govori o tome da investicioni bum ne mora donijeti mnogo koristi ni lokalnom budžetu, a ni građanima. Investitori koji su tada kupovali, uglavnom nijesu pokazali zainteresovanost da grade, pa ni da zapošljavaju.  Rijetki koji jesu, nakon dobijanja građevinskih dozvola i početnih šturih pripremnih  građevinskih radova, otišli su i još nijesu obnovili proceduru ili nastavile gradnju. Među njima je najviše onih koji su tek djelimično izmirili obaveze prema lokalnoj upravi.

Prodate lokacije još su neprivedene namjeni a lokalna vlast, svih ovih godina, nema mnogo izbora. Čekaju da se pojave oni koji su obećavali turističke komplekse i boljitak gradu. Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa, odnosno njegove kompanije Vires, koja je najavljivala gradnju turističkog kompleksa na Barutani.   Na tom brdu, udaljenom nepunih 500 metara od grada, sada samo razrovana zemlja podsjeća na Restisova obećanja. Mehanizacija, koju je angažovao Vires kratko je radila, nakon što su kupili zemljšte, a od tada se niko od predstavnika te firme nije javio u lokalnu upravu.  Nezvanično, kompanija Vires je uplatila skoro 700.000 od 1,5 miliona eura, koliko su im iz kolašinske Opštine obračunali na ime komunalija.

Dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu.  Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bilo je planirano da nikne turistički kompleks Mala Norveška. Prema nezvaničnim informacijama, firma Morgan W bila je obeshrabrena višemilonskim iznosom komunalija i neadekvatno komunalno opremljenim zemljištem.

I dalje u kolašinskoj Opštini niko ne može sa sigurnošću da kaže kolika su dugovanja investitora koji su u od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. U računovodstvu su ranije objašnjavali da nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za taj period, već su iz Sekretrijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno. Prema tim podacima, loklana uprava je tada uspjela da od komunalija prihoduje tek nešto više od 1, 6 miliona eura.

Koliko je investitora kolašinskoj opštini ostalo dužno u prve četiri godine vladavine Grupe građana i DPS (2006–2010) još je misterija.  Koliko su novi investitori koristili opštinskoj kasi, takođe, još nije poznato.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo