Povežite se sa nama

OKO NAS

INVESTICIONI BUM U KOLAŠINU: Svaka stopa na prodaju

Objavljeno prije

na

Kolašinsko zemljište opet je na cijeni. Pojačano interesovanje investitora, međutim, ne mora da znači i više prihoda u opštinskoj kasi, ali ni otvaranje novih radnih mjesta

 

Epidemiološka situacija nije smanjila intresovanje za kupovinu zemljišta u Kolašinu, tvrde u agencijama za nekretnine. Drugi investicioni bum, kako u tom gradu zovu novi talas potražnje, počeo je od januara, a broj zainteresovanih za kupovinu kolašinske zemlje, i cijene koje nude, kažu, ohrabruje. U agenciji za nekretnine Top invest KL objašnjavaju da tome, prije svega, doprinosi realizacija kapitalnih državnih investicija na području te opštine. Auto-put, regionalni put prema Beranama i novi ski-centar, navodno, ponovo vraćaju vrijednost kolašinskih livada i pašnjaka, ali i placeva u gradu.

„U prvih par mjeseci ove godine poraslo je interesovanje domaćih investitora, prije svih onih iz Podgorice i sa primorja. Raste interesovanje i zapadne klijentele, dok su interesovanja sa istočnog tržišta stabilna u kontinuitetu“, kaže Bobo Bulatović, vlasnik Top investa.

Cijena kvadrata placa u Kolašinu za izgradnju stambenih i stambeno-poslovnih objekata je od 80 do 130 eura, dok kvadrat parcela za hotele košta od 100 pa do čak 400 eura. U naselju Smajlagića Polje, na putu prema skijalištima, tvrdi Bulatović, placevi se prodaju od 40 do 70 eura za kvadrat. Kupcima je sve atraktivniji i dio od grada ka Mateševu, a cijene kvadrata su od 15 do 30 eura.

„Interesovanje za kupovinu zemljišta u Kolašinu bilo je vidljivo već od kako su počeli radovi na auto-putu i skijalištu, ali naročito je izraženo tokom minulih osam mjeseci. Mudro je sada kupovati, jer kada radovi budu pri kraju, nekretnine će ili biti prodate, ili će cijene biti znatno više“, kaže Bulatović.

U okviru DUP Smajlagića Polje najveće je interesovanje za objekte individualnog stanovanja, pa se traže parcele do 400 kvadrata za izgradnju kuća. Značajno je interesovanje i za kupovinu već izgrađenih stambenih objekata. Kupci su zainteresovani i za parcele pored puta ka skijalištima, ali je, podsjeća Bulatović, „ta zona prilčno ograničena za gradnju samim prostorom i posebnim smjernicama Prostorno-urbanističkog plana“.

Interesovanje za velikim parcelama, tvrde u agencijama, ipak nije kao prije 10 godina. Kupce sada zanimaju manje parcele za stambenu, poslovnu ili izgradnju hotela i to u gradskim i prigradskim zonama. „Kolašin je sada veliko gradilište. Posebno su nam značajne investicije u oblasti turizma” kazao je nedavno predsjednik opštine Milosav Bulatović navodeći kako se od sedam projekata ekonomskog državljanstva četiri realizuju na području Kolašina. „Riječ je o velikim hotelskim kompleksima, a prema najavama, to će omogućiti 350 novih radnih mjesta.”

Nakon duže vremena, u tom gradu, podsjećaju u lokanoj upravi, počela je i izgradanja dvije velike stambene zgrade, sa blizu 80 stanova. Prema nezvaničnim informacijama, sve stambene jedinice u tim objektima već su rasprodate.

Prema riječima sekretarke za uređenje prostora Ljiljana Rakočević, trenutno se izvode građevinski radovi na zgradama u Mekića Polju, pored saobraćajnice koja vodi ka željezničkoj stanici, i na samom kraju Ulice Boška Rašovića, u blizini raskrsnice. Objekat čiji je investitor preduzeće Eurozox iz Danilovgrada, imaće 63 stambene jedinice. Rezident doo gradi drugu zgradu, koja će, prema planovima, imati 14 stanova i dva poslovna prostora.

Iskustvo od prije 12-13 godina govori o tome da investicioni bum ne mora donijeti mnogo koristi ni lokalnom budžetu, a ni građanima. Investitori koji su tada kupovali, uglavnom nijesu pokazali zainteresovanost da grade, pa ni da zapošljavaju.  Rijetki koji jesu, nakon dobijanja građevinskih dozvola i početnih šturih pripremnih  građevinskih radova, otišli su i još nijesu obnovili proceduru ili nastavile gradnju. Među njima je najviše onih koji su tek djelimično izmirili obaveze prema lokalnoj upravi.

Prodate lokacije još su neprivedene namjeni a lokalna vlast, svih ovih godina, nema mnogo izbora. Čekaju da se pojave oni koji su obećavali turističke komplekse i boljitak gradu. Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa, odnosno njegove kompanije Vires, koja je najavljivala gradnju turističkog kompleksa na Barutani.   Na tom brdu, udaljenom nepunih 500 metara od grada, sada samo razrovana zemlja podsjeća na Restisova obećanja. Mehanizacija, koju je angažovao Vires kratko je radila, nakon što su kupili zemljšte, a od tada se niko od predstavnika te firme nije javio u lokalnu upravu.  Nezvanično, kompanija Vires je uplatila skoro 700.000 od 1,5 miliona eura, koliko su im iz kolašinske Opštine obračunali na ime komunalija.

Dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu.  Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bilo je planirano da nikne turistički kompleks Mala Norveška. Prema nezvaničnim informacijama, firma Morgan W bila je obeshrabrena višemilonskim iznosom komunalija i neadekvatno komunalno opremljenim zemljištem.

I dalje u kolašinskoj Opštini niko ne može sa sigurnošću da kaže kolika su dugovanja investitora koji su u od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. U računovodstvu su ranije objašnjavali da nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za taj period, već su iz Sekretrijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno. Prema tim podacima, loklana uprava je tada uspjela da od komunalija prihoduje tek nešto više od 1, 6 miliona eura.

Koliko je investitora kolašinskoj opštini ostalo dužno u prve četiri godine vladavine Grupe građana i DPS (2006–2010) još je misterija.  Koliko su novi investitori koristili opštinskoj kasi, takođe, još nije poznato.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo