Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER, GRAĐANI BRANE ŠUME: Kritična tačka

Objavljeno prije

na

Stanovnici opština sa sjevera zatražili su da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, primijećeno da ,,dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da je tome konačno došao kraj”

 

Prekipilo je i nije bilo neočekivano. Grupa građana opštine Plav i mjesnog centra Murina blokirala je nekoliko sati saobraćaj za  kamione sa šumskom građom u Mirini, kako bi upozorili koncesionare šuma da neće moći da vrše dalju eksploataciju dok se ne formira nova Vlada, imenuju novi ministar za poljoprivredu i novi direktor Uprave za šume.

Oni su zatražili da se preispitaju svi dosadašnji ugovori o koncesijama, način na koji su ih koncesionari dobili i da se izvrši finansijsko preispitivanje poslovanja.

,,Nas zanima ko je i kolike koristi imao, koji su to pojedinci ili grupe ljudi, i zašto je ugašena drvoprerada na području naše i svih sjevernih opština. Ne vjerujemo da je bilo ko zadovoljan ovakvim načinom eksploatacije šuma, koje su osnovno bogatstvo na našem području”,  kazao je predsjednik Mjesne zajednice Murino Brano Otašević.

On je zapitao zašto se ne poštuje Zakon o šumama i ne uplaćuje opštini i lokalnoj zajednici dio sredstava. ,,Od dvijehiljadite godine do sada koncesionari nijesu uplaćivali zvanično na račun opštine ni mjesne zajednice sa čijih teritorija sijeku ni jedan euro”, tvrdi Otašević. On je kazao da je moguće da su koncesionari davali nekom novac na ruke.

,,Mi za to nemamo dokaza, ali sumnjamo i imamo pretpostavke. Uglavnom, lokalno stanovništvo na područjima gdje se siječe nema nikakvu korist”, rekao je Otašević. Prema njegovim riječima glavni koncesionar na tom području, Ratko Pelengić, poznatiji pod nadimkom Ratko Bosanac, sa svojom firmom Pelengić trejd uništio je velika prostranstva na području Murinske rijeke, gdje su bili kompleksi prašuma.

,,Uništio je i planinu Mokra koja pripada Beranama, Andrijevici i Plavu i nigdje nije posadio nijednu novu sadnicu niti su te opštine i lokalno stanovništvo dobili jedan cent od koncesija koje su mu date na ko zna koji način”, kazao je predsjednik MZ Murino.

Vijesti pišu da su Uprava za šume i direktor Nusret Kalač mimo saglasnosti šumske uprave u Plavu, odobrili koncesionaru Pelengić trejdu iz Bijelog Polja da siječe najkvalitetniju šumu na području plavske opštine, na lokaciji Ječmište, u Gazdinskoj jedinici Čakor – Visitor. To je rekao bivši šef Područne jedinice Uprave za šume u Plavu Ganija Jasavić, te više zaposlenih iz tog preduzeća.

,,U pitanju je sječa visokoekonomske šume koja, kad bi sada išla na tender, koštala bi 50 eura po kubiku, u dubećem stanju, a ona je data po 17 eura za kubik”, kazali su nezvanično iz PJ Plav. Oni tvrde i da podaci koji se odnose na koncesioni ugovor sa Pelengić trejdom kojima raspolažu u Plavu i podaci centrale u Pljevljima nisu usaglašeni. Zbog svega, pokrenut je inspekcijski nadzor, a mještanima Plava i Murine to je bio okidač da organizuju protest.

I stanovnici drugih opština sa sjevera ovih dana zatražili su da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, primijećeno da ,,dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da je tome konačno došao kraj”.

Građani seoskih područja u opštinama Berane i Andrijevica najavili su da će blokirati sječu u šumama i na području ovih opština, sve dok se ne formira nova Vlada Crne Gore, kao odraz većinske volje naroda, a čiji bi jedan od prioritenih zadataka bio da se spriječi pohara u šumama na sjeveru države, koje su ovih dana pod pravom najezdom radnika angažovanih na sječi od strane koncesionara.

,,Zahtijevamo od još aktuelne Vlade da hitno zaustavi nekontrolisanu sječu šuma, koje prosto nestaju pred našim očima, što je bilo naoročito izraženo u vrijeme pred izbore, a nastavljeno je ovih dana kada je očigledno da su mecene nekih povlašćenih koncesionara sada već bivši funkcioneri. Ukoliko se to ne desi odmah, narod će to zaustaviti”,  kaže predsjednik MZ Кaludra u opštini Berane Milić Ralević.

On je, kao i predsjednik Udruženja drvoprerađivača Miroslav Čukić, zatražio hitnu intervenciju tužilaštva. ,,Postoje sumnje da se u Кaludarskim šumama vrši nelegalna sječa, a izazivanjem šumskih požara pokušavaju sakriti tragovi nepočinstava u šumama”, kaže Ralević.

Ralević je povodom ovih tvrdnji dao iskaz u policiji, od koje je takođe zatražio da se uključi u sprječavanje odnošenja šumskog blaga.

To blago će, kako kažu, blokadom odnošenja iz njihovih čuvenih šuma, braniti i stanovnici Šekulara, takođe područja na teritoriji opštine Berane. ,,Mi smo nekoliko dana zaustavljali nekonstrolisano izvlačenje šume na području sela Кuti, koje je naglo pojačano u predizbornom periodu, a posebno sada nakon izbora. Кo se i zbog čega boji novih vlasti, ako je sve u redu, nije mi jasno, ali, ako se ne stane sa poslovima koji odavno mirišu na korupciju, mi ćemo sve to zaustavit”, kaže Jasmina Đukić u ime mještana andrijevičkog sela Kuti.

Ona pokazuje na novi put, koji, kako kaže, nije čestito završen, a teško utovareni kamioni  su počeli da ga rasturaju.  ,,Tako više neće moći. Кoncesionari to znaju i hitaju da odnesu što više blaga iz ovih krajeva. Mi smo do sada bili u zapećku države uprkos enormnim prirodnim resursima kojima raspolažemo. Očekujemo da se to promijeni sa promjenom vlasti i u državi i u opštini Andrijevica”, kaže Đukić.

Da u šumarstvu trenutno vlada haotično stanje govori i činjenica da ni tri i po mjeseca nakon katastrofalnih požara koji su zadesili teritoriju opštine Rožaje, još uvijek nije utvrđena nikakva odgovornost za višemilionsku štetu koja pri tome nastala, a državnim institucijama kao da se ne žuri da taj posao završe.

Požari u Rožajama su se dogodili polovinom maja ove godine, zašta je kriv ,,ljudski faktor”, a prema računicama koje je ranije iznijela Uprava za šume, izgorjelo je 160,37 hektara šuma. Dobro upućeni i obaviješteni sagovornik Monitora ranije je izračunao da je šteta koja je nastala usljed požara na teritoriji opštine Rožaje mnogo veća od zvanične i preliminarne koju je dala Uprava za šume, i da iznosi preko šest miliona eura.

Na pitanje koje da li je na nivou Uprave za šume utvrđena odgovornost za nastale požare, direktor Nusret Kalač je odgovorio da  je ,,utvrđivanje stepena odgovornosti, i mogućih počinilaca bespravnih radnji na izazivanju predmetnih požara u nadležnosti tužilaštva i policije”. U Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama rečeno je ,,da su predmeti i dalje u fazi izviđaja”.

Ova osjetljiva i važna tema potisnuta je, međutim, u drugi plan sa izbijanjem novog talasa korona virusa, koji je posebno bio izražen u Rožajama, a potom i predizbornom kampanjom. Sve to ne može biti opravdanje za činjenicu da nema konkretne odgovornosti za višemilionsku štetu. Da li će sve ostati na nepoznatom počiniocu, ili će neko snositi makar moralnu odgovornost, pitanje je bez odgovora.

Bez reakcije i odgovora je i prijava policiji koju je podnio predsjednik beranske MZ Kaludra Milić Ralević. On je izjavio da je u jednom od vozila firme DOO Nikola, najvećeg koncesionara iz Berana, vidio čekić, koji, kako je kazao, po njegovom mišljenju nije pravi čekić za doznake. Ralević tvrdi da ima dokaze, tačnije fotografije, panjeva na kojima nije pečat Uprave za šume, jer ,,svaki njihov pečat ima svoj broj, a ovaj je bio bez broja”.

Zbog svega toga u Murini kažu da je situacija u šumarstvu došla do kritične tačke. Stanovnik tog mjesta Ljubiša Mijović naglašava da je okupljanje i prva blokada predstavljala samo upozorenje tajkunima, i najavio da sljedeći put kada se okupe nijedan kamion sa šumskom građom više neće proći.

                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo