Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER, GRAĐANI BRANE ŠUME: Kritična tačka

Objavljeno prije

na

Stanovnici opština sa sjevera zatražili su da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, primijećeno da ,,dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da je tome konačno došao kraj”

 

Prekipilo je i nije bilo neočekivano. Grupa građana opštine Plav i mjesnog centra Murina blokirala je nekoliko sati saobraćaj za  kamione sa šumskom građom u Mirini, kako bi upozorili koncesionare šuma da neće moći da vrše dalju eksploataciju dok se ne formira nova Vlada, imenuju novi ministar za poljoprivredu i novi direktor Uprave za šume.

Oni su zatražili da se preispitaju svi dosadašnji ugovori o koncesijama, način na koji su ih koncesionari dobili i da se izvrši finansijsko preispitivanje poslovanja.

,,Nas zanima ko je i kolike koristi imao, koji su to pojedinci ili grupe ljudi, i zašto je ugašena drvoprerada na području naše i svih sjevernih opština. Ne vjerujemo da je bilo ko zadovoljan ovakvim načinom eksploatacije šuma, koje su osnovno bogatstvo na našem području”,  kazao je predsjednik Mjesne zajednice Murino Brano Otašević.

On je zapitao zašto se ne poštuje Zakon o šumama i ne uplaćuje opštini i lokalnoj zajednici dio sredstava. ,,Od dvijehiljadite godine do sada koncesionari nijesu uplaćivali zvanično na račun opštine ni mjesne zajednice sa čijih teritorija sijeku ni jedan euro”, tvrdi Otašević. On je kazao da je moguće da su koncesionari davali nekom novac na ruke.

,,Mi za to nemamo dokaza, ali sumnjamo i imamo pretpostavke. Uglavnom, lokalno stanovništvo na područjima gdje se siječe nema nikakvu korist”, rekao je Otašević. Prema njegovim riječima glavni koncesionar na tom području, Ratko Pelengić, poznatiji pod nadimkom Ratko Bosanac, sa svojom firmom Pelengić trejd uništio je velika prostranstva na području Murinske rijeke, gdje su bili kompleksi prašuma.

,,Uništio je i planinu Mokra koja pripada Beranama, Andrijevici i Plavu i nigdje nije posadio nijednu novu sadnicu niti su te opštine i lokalno stanovništvo dobili jedan cent od koncesija koje su mu date na ko zna koji način”, kazao je predsjednik MZ Murino.

Vijesti pišu da su Uprava za šume i direktor Nusret Kalač mimo saglasnosti šumske uprave u Plavu, odobrili koncesionaru Pelengić trejdu iz Bijelog Polja da siječe najkvalitetniju šumu na području plavske opštine, na lokaciji Ječmište, u Gazdinskoj jedinici Čakor – Visitor. To je rekao bivši šef Područne jedinice Uprave za šume u Plavu Ganija Jasavić, te više zaposlenih iz tog preduzeća.

,,U pitanju je sječa visokoekonomske šume koja, kad bi sada išla na tender, koštala bi 50 eura po kubiku, u dubećem stanju, a ona je data po 17 eura za kubik”, kazali su nezvanično iz PJ Plav. Oni tvrde i da podaci koji se odnose na koncesioni ugovor sa Pelengić trejdom kojima raspolažu u Plavu i podaci centrale u Pljevljima nisu usaglašeni. Zbog svega, pokrenut je inspekcijski nadzor, a mještanima Plava i Murine to je bio okidač da organizuju protest.

I stanovnici drugih opština sa sjevera ovih dana zatražili su da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, primijećeno da ,,dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da je tome konačno došao kraj”.

Građani seoskih područja u opštinama Berane i Andrijevica najavili su da će blokirati sječu u šumama i na području ovih opština, sve dok se ne formira nova Vlada Crne Gore, kao odraz većinske volje naroda, a čiji bi jedan od prioritenih zadataka bio da se spriječi pohara u šumama na sjeveru države, koje su ovih dana pod pravom najezdom radnika angažovanih na sječi od strane koncesionara.

,,Zahtijevamo od još aktuelne Vlade da hitno zaustavi nekontrolisanu sječu šuma, koje prosto nestaju pred našim očima, što je bilo naoročito izraženo u vrijeme pred izbore, a nastavljeno je ovih dana kada je očigledno da su mecene nekih povlašćenih koncesionara sada već bivši funkcioneri. Ukoliko se to ne desi odmah, narod će to zaustaviti”,  kaže predsjednik MZ Кaludra u opštini Berane Milić Ralević.

On je, kao i predsjednik Udruženja drvoprerađivača Miroslav Čukić, zatražio hitnu intervenciju tužilaštva. ,,Postoje sumnje da se u Кaludarskim šumama vrši nelegalna sječa, a izazivanjem šumskih požara pokušavaju sakriti tragovi nepočinstava u šumama”, kaže Ralević.

Ralević je povodom ovih tvrdnji dao iskaz u policiji, od koje je takođe zatražio da se uključi u sprječavanje odnošenja šumskog blaga.

To blago će, kako kažu, blokadom odnošenja iz njihovih čuvenih šuma, braniti i stanovnici Šekulara, takođe područja na teritoriji opštine Berane. ,,Mi smo nekoliko dana zaustavljali nekonstrolisano izvlačenje šume na području sela Кuti, koje je naglo pojačano u predizbornom periodu, a posebno sada nakon izbora. Кo se i zbog čega boji novih vlasti, ako je sve u redu, nije mi jasno, ali, ako se ne stane sa poslovima koji odavno mirišu na korupciju, mi ćemo sve to zaustavit”, kaže Jasmina Đukić u ime mještana andrijevičkog sela Kuti.

Ona pokazuje na novi put, koji, kako kaže, nije čestito završen, a teško utovareni kamioni  su počeli da ga rasturaju.  ,,Tako više neće moći. Кoncesionari to znaju i hitaju da odnesu što više blaga iz ovih krajeva. Mi smo do sada bili u zapećku države uprkos enormnim prirodnim resursima kojima raspolažemo. Očekujemo da se to promijeni sa promjenom vlasti i u državi i u opštini Andrijevica”, kaže Đukić.

Da u šumarstvu trenutno vlada haotično stanje govori i činjenica da ni tri i po mjeseca nakon katastrofalnih požara koji su zadesili teritoriju opštine Rožaje, još uvijek nije utvrđena nikakva odgovornost za višemilionsku štetu koja pri tome nastala, a državnim institucijama kao da se ne žuri da taj posao završe.

Požari u Rožajama su se dogodili polovinom maja ove godine, zašta je kriv ,,ljudski faktor”, a prema računicama koje je ranije iznijela Uprava za šume, izgorjelo je 160,37 hektara šuma. Dobro upućeni i obaviješteni sagovornik Monitora ranije je izračunao da je šteta koja je nastala usljed požara na teritoriji opštine Rožaje mnogo veća od zvanične i preliminarne koju je dala Uprava za šume, i da iznosi preko šest miliona eura.

Na pitanje koje da li je na nivou Uprave za šume utvrđena odgovornost za nastale požare, direktor Nusret Kalač je odgovorio da  je ,,utvrđivanje stepena odgovornosti, i mogućih počinilaca bespravnih radnji na izazivanju predmetnih požara u nadležnosti tužilaštva i policije”. U Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama rečeno je ,,da su predmeti i dalje u fazi izviđaja”.

Ova osjetljiva i važna tema potisnuta je, međutim, u drugi plan sa izbijanjem novog talasa korona virusa, koji je posebno bio izražen u Rožajama, a potom i predizbornom kampanjom. Sve to ne može biti opravdanje za činjenicu da nema konkretne odgovornosti za višemilionsku štetu. Da li će sve ostati na nepoznatom počiniocu, ili će neko snositi makar moralnu odgovornost, pitanje je bez odgovora.

Bez reakcije i odgovora je i prijava policiji koju je podnio predsjednik beranske MZ Kaludra Milić Ralević. On je izjavio da je u jednom od vozila firme DOO Nikola, najvećeg koncesionara iz Berana, vidio čekić, koji, kako je kazao, po njegovom mišljenju nije pravi čekić za doznake. Ralević tvrdi da ima dokaze, tačnije fotografije, panjeva na kojima nije pečat Uprave za šume, jer ,,svaki njihov pečat ima svoj broj, a ovaj je bio bez broja”.

Zbog svega toga u Murini kažu da je situacija u šumarstvu došla do kritične tačke. Stanovnik tog mjesta Ljubiša Mijović naglašava da je okupljanje i prva blokada predstavljala samo upozorenje tajkunima, i najavio da sljedeći put kada se okupe nijedan kamion sa šumskom građom više neće proći.

                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

JELOVICA ČEKA SKIJALIŠTE: Pastorče države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane Bjelasice, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina, koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana

 

Član Odbora direktora preduzeća Skijališta Crne Gore, Ivan Radević smatra da neko „svjesno i namjerno koči razvoj skijališta i valorizaciju planine Bjelasice na teritorijama opština Berane i Andrijevica“. On za Monitor objašnjava da je još prije godinu i po zatražio da se žičara koja stoji već petu godinu u magacinima u  Kolašinu i Mojkovcu, i svakog dana gubi na vrijednosti, postavi sa kote skijališta 1600 i spusti prema planini Jelovici na teritoriju Berana i Andrijevice.

Radević je istovremeno direktor lokalne turističke organizacije u Beranama, ali smatra da ovo nije pitanje samo turističke organizacije, već interes gradova iz ovog regiona, prvenstveno Berana i Andrijevice.

„Zbog toga smatram da rukovodstva ove dvije opštine treba da se uključe u rješavanje ovog pitanja, jer je to u interesu kako zimskog, tako i ljetnjeg razvoja turizma i valorizacije potencijala Bjelasice sa ove strane, prema Beranama i Andrijevici, odnosno prema planini Jelovici“, kaže.

Prema njegovim riječima žičara koja je koštala oko pet miliona eura propada, i  i trebaće još mnogo vremena da bude stavljena u funkciju spajanja Žarskog i Cmiljače, dok bi već sljedeće zimske turističke sezone mogla biti u funkciji prema Jelovici. „Desetine miliona su uložene u političke projekte izgradnje ski centara Žarski i Cmiljača. Meni se čini oko pedeset do šezdeset miliona i ko zna koliko još treba i novca i vremena da se potroši da se završe. Neko možda treba da prizna da su to promašeni projekti iz vremena Vlade Duška Markovića, ali do sada niko to nije učinio“, upozorava Radević.

On ističe da nema ništa protiv da se ti započeti centri završe, ali da je žestoko protiv toga da se Berane i Andrijevica, odnosno njihova zajednička planina Jelovica, potpuno zapostavljaju. „Ja tvrdim da sada da se raspiše tender za izvođenje radova, da se ispoštuje sva administrativna procedura, ta žičara prema Jelovici bi do naredne zimske sezone mogla da se spusti i stavi u punu funkciju. Neka mi neko odgovori koliko bi trebalo vremena da se usmjeri prema Žarskom i Cmiljači, gdje još nisu napravljeni ni pristupni putevi“, kaže Radević.

Član Borda direktora Skijališta, ističe da je stručni tim tog preduzeća dao pozitivno mišljenje na njegovu inicijativu, i da je trebalo odavno ići sa zahtjevom prema Vladi da dozvoli relaizaciju. „To je praktično pozajmica žičare i njeno spašavanja da ne bi trunula u skladištima, a benfiti su višestruki, tim što bi dobili petnaest kilometara novih skijaških staza na Jelovici. To nije značajno samo za zimsku turističku sezonu, već i za ljetnju. To bi značio početak valorizacije planine Jelovice, koja pruža nevjerovatne mogućnosti za turistički razvoj“, dodaje Radević.

On smatra da su se od otvaranja tunela Klisura i stavljanja u funkciju puta Berane – Kolašin, stvari promijenile za 360 stepeni. „Otvaranje tunela je potpuno promijenilo pozicije i sliku Bjelasice. Sa kolašinske strane je sve već iskorišteno, dok sa strane Jelovice, odmah po izlasku iz tunela, tek predstoji valorizacija, samo što to treba raditi pametno i planski da ne dođe do takozvane betonizacije“, smatra sagovornik Monitora.

U Beranama od ranije vlada generalno nezadovoljstvo zbog činjenice da na dijelu na Jelovice koji pripada ovoj opštini nije dozvoljena niti predviđena gradnja većih objekata turističkog tipa, poput rizort hotela i naselja, prema Planu posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Opština Berana je zbog toga uložila niz primjedbi na nacrt novog Prostornog plana Crne Gore, i očekuje da te primjedbe budu usvojene.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana.

Član borda direktora Skijališta  i direktor TO Berane Ivan Radević se mnogo ranije zalagao da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. „Treba hitno raditi da se ova žičara koja trune stavi u funkciju i ubrza razvoj i zimskog i ljetnjeg turizma na Jelovici. Ne kažem ja da treba da se otme ili ukrade, samo da se ovamo preusmjeri, a kada se otvore ski centri Žarski i Cmiljača, da se nabavi druga. Ova postojeća je stajanjem pet godina već izgubila veliku vrijednost i ne treba je ostaviti da stoji još nekoliko godina“, zaključuje je Radević.

              Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste Bank lizing).

Vrijednost prevoznih sredstava za koja su IA dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) je 19,8 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za državnu imovinu. Kako ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.

Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.

Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas je veća za 13 miliona eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tadašnja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6,5 miliona eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da je prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.

Iz Uprave su najavili da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena, a podaci će, po prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.

Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja bužeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu preko 500 novih službenih vozila.

Više državnih institucija i organa u ovoj godini planira proširenje voznog parka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike koštati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine.

Vlada je na decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

U periodu 2021 – 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nisu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda.

Nova vlast je tako nastavila sa praksom ranijih i ionako preglomazni vozni park obogatila je sa 362 nova i polovna automobila.

 

,,Optimizacija” voznog parka

Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem je 2013. najavila smanjenje voznog parka u svojini države na 2.159 prevoznih sredstava (sa tadašnjih 3.718 registrovanih vozila), 11 godina kasnije Crna Gora je i dalje daleko od toga.  U svojini države trenutno je najmanje 4.658 vozila, odnosno 2.499 više od prije deceniju zacrtanog cilja.

Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i korišćenja službenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.

Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored prestavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informiše o aktivnostima te međuresorske grupe.

Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvršne vlasti došlo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, u IA nijesu dobili odgovor iz nove izvršne vlasti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo