Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad nadležni diskriminišu

Objavljeno prije

na

,,Dovodim unuka u školu i on me svaki dan pita kada će dobiti knjige. Ne znam šta da mu odgovorim. A ako ne bude besplatnih udžbenika, ja nisam u mogućnosti da mu ih kupim”, kaže Šureta Čakoli jedva suzdržavajući suze. Prije pet godina izgubila je sina i sada se stara o unuku. Ne zna, kaže, kako preživljava. Ni dvije nedjelje nakon početka školske godine besplatnih udžbenika za djecu korisnika socijalnih primanja i romsku djecu nema, iako je ministar najavio da će im biti uručene do 5. septembra.

Do sada je školama distribuirano 7.138 kompleta knjiga i 8.449 udžbenika stranih jezika, a procjene Vlade su da ima preko 15 hiljada učenika osnovnih i srednjih škola koji treba da dobiju besplatne udžbenike.

Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović saopštio je da će Vlada obezbijediti udžbenike za sve njih i da je Vlada u te svrhe obezbijedila oko 900 hiljada eura. Zašto nije distribuirano svih 15 hiljada kompleta, iz Vlade nijesu pojasnili.

Nakon sjednice koja je održana u petak 31. avgusta Numanović je rekao da se knjige mogu preuzeti od toga dana. Da bi to pravo ostvarili, učenici moraju, objasnio je, školskim bibliotekama vratiti udžbenike koje su dobili besplatno za prethodni razred i donijeti potvrdu centra za socijalni rad.

Veći dio djece socijalno ugroženih roditelja prethodnih dana bez udžbenika su pohađali nastavu, jer ih nijesu mogli dobiti ni u školama, niti u centrima za socijalni rad. I pored obećanja, kako tvrde roditelji, knjige nikako da stignu do svih koji su socijalno ugroženi.

Mnogi roditelji koji su korisnici materijalnog primanja kažu da nijesu bili informisani kome i kada je trebalo da podnesu zahtjeve za udžbenike. No, i oni koji su to uradili na vrijeme kažu da još nema knjiga.

Jedan od roditelja koji se na vrijeme prijavio za besplatne udžbenike, za Monitor je kazao da mu nije jasno zašto njegovom djetetu nijesu uručene knjige čak i poslije dvije nedjelje od početka školske godine.

,,Da sam znao da će ovako da kasne, pozajmio bih od nekoga novac da bih kupio svojem djetetu knjige, a ne da mi dijete ide bez knjiga u školu”, kazao je razočarani roditelj dok je čekao ispred kabineta direktorice Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin, pokušavajući da sazna kako da dobije udžbenike. Nije jedini.

Tu, ispred kabineta direktorice, od početka školske godine roditelji romskih učenika svaki dan čekaju kako bi saznali kada će biti uručene knjige njihovoj djeci. Zabrinuti su kako će njihova djeca pohađati nastavu bez knjiga.

Ljute se jer se u medijima navodi da je Vlada svima obezbijedila besplatne udžbenike a njihova djeca već dvije nedjelje pohađaju nastavu bez knjiga.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) pozvali su ministre prosvjete i rada i socijalnog staranja da utvrde čija je odgovornost što đacima iz ranjivih grupa nijesu na vrijeme uručeni udžbenici, iako na njih imaju pravo. Takvim postupkom, kako tvrde, još više su te učenike doveli u neravnopravni položaj u odnosu na ostale đake.

,,Ovo nije prvi put da kasne udžbenici za đake iz socijalno ugroženih porodica. U prošloj školskoj godini, učenici čiji roditelji primaju materijalnu pomoć su čekali mjesec dana na dodjelu knjiga, te su se nastavnici snalazili kako nastava ne bi trpjela, a time su najviše trpjeli đaci”, saopštio je koordinator programa CGO Danilo Ajković.

Direktorica Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin Mila Čaveliš kazala je za Monitor da je u toku izdavanje udžbenika.

,,Prvo smo podijelili knjige učenicima koji su na kraju prošle školske godine i u julu ispunili formulare iz Ministarstva rada i socijalnog staranja sa potvrdom da pripadaju kategoriji korisnika socijalnog primanja”, kaže ona.

,,Ima roditelja koji kažu da su nekome predali ispunjene formulare ali da su se pogubili, pa sada vršimo raspodjelu sa naknadno ovjerenim formularima koje smo dopunili”, objašnjava Čaveliševa.

Roditelji se svakodnevno javljaju kako bi ih uvrstili u naknadni spisak i na taj način u drugom krugu distribuiranja ostvarili svoje pravo na besplatne udžbenike koje je Vlada obećala. Međutim, mnogi su izgubili povjerenje jer nijesu ostvarili svoja prava iako im je Ustavom zagarantovano.

Kako su saopštili iz Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva rada i socijalnog staranja, nakon prvog kruga distribucije udžbenika uslijediće drugi. ,,U najkraćem roku”, kazali su. Kada će to biti, ne zna se. Ni koliko će to uticati na uspjeh i školovanje one djece koja sjede u klupama bez udžbenika, i kako će se nastavnici snalaziti kako nastava ne bi trpjela.

Jedan dio romske i egipćanske djece koja pohađaju tri gradske škole neće možda moći na nastavu ni kada dobiju udžbenike. Nastavu su pohađali samo prvi dan kada su roditelji saopštili, kako predstavnici škola objašnjavaju, da neće moći dovoditi djecu u školu jer nijesu u mogućnosti. Još se ne zna kada će za njih biti organizovan prevoz do tih škola koji im je obećan iz Ministarstva prosvjete i sporta.

Region i besplatni udžbenici

Besplatni udžbenici dijele se u većini bivših jugoslovenskih republika.

U Sloveniji, koja je članica EU, učenici od prvog do devetog razreda na vrijeme dobijaju početkom školske godine besplatne udžbenike, koje na kraju godine vraćaju školi.

U Hrvatskoj vlasti dodjeljuju ugroženim porodicama novac za nabavku udžbenika.

U Srbiji je raspodjela besplatnih udžbenika za ovu školsku godinu već okončana. Besplatne udžbenike dobijaju djeca iz ugroženih kategorija za prva tri razreda osnovne škole. Beogradske vlasti su obezbijedile besplatne udžbenike za učenike svih devet razreda, a svaki beogradski osnovac od ove školske godine dobija po dva kompleta udžbenika, jedan za učenje kod kuće, drugi za školu.

Za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola iz Republike Srpske udžbenike je obezbijedila Vlada ovog entiteta.

U Federaciji BiH besplatne udžbenike dobiće oko 17.000 prvačića iz sedam kantona.

Primjeri dobrih praksi u uspostavljanju jednakih šansi u obrazovanju, koji se primjenjuju u regionu moraju biti vodič prosvjetnim vlastima u Crnoj Gori kako bi se vodilo računa o najmlađima da ne spadaju u ranjive grupe, iako je u postojećoj ekonomskoj situaciji prilično teško definisati ko zapravo ne spada u ranjive grupe.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo