Povežite se sa nama

OKO NAS

KADA ĆE CRNA GORA USPOSTAVITI ZAŠTIĆENA MORSKA PODRUČJA: Mir treba i moru

Objavljeno prije

na

Dok se obavlja proces istraživanja nafte i gasa u velikom dijelu našeg podmorja, istovremeno se krenulo u projekat uspostavljanja zaštićenih područja u moru, koja su ključna za održivost i unaprjeđenje morskih ekosistema

 

“Crna Gora je jedina mediteranska zemlja pored Bosne i Hercegovine koja nema uspostavljeno zaštićeno područje u moru. A prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, 10 posto  obalnih i morskih područja, posebno onih od naročite važnosti za biodiverzitet i funkcionisanje ekosistema, treba da bude očuvano kroz uspostavljanje zaštićenih morskih područja, tvrde u ekološkoj organizaciji Green Home.

Stoga smatraju da je neophodno što prije uspostaviti okvir za proglašenje nekoliko zaštićenih područja, prije svega ostrva Katič, sa okolinom, kod Petrovca, kako bi se spriječila dalja devastacija, odnosno zaštitio morski ekosistem, obnovio riblji fond i stekli benefiti po lokalnu zajednicu.

“Katič je prepoznat i kao Emerald područje – područje od posebnog interesa za zaštitu na evropskom nivou. Međutim, brojni su pritisci na priobalne i morske resurse kako u zoni tog budućeg zaštićenog područja, tako i duž cijele crnogorske obale poput: nasipanja obale i plaža, direktnog ulivanja otpadnih voda, morski otpad, krivolov, izlov zaštićenih vrsta školjki… Sve navedeno dovodi do uništavanja morskih staništa i gubitka vrsta, a što, u konačnom, znači i degradaciju ekosistema”, kaže predstavnica “Green Home” Milica Kandić.

I u crnogorskoj Vladi smatraju da neki lokaliteti u našem podmorju do 2021. godine, trebaju biti zaštićeni, pa se zato krenulo u realizaciju projekta „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“. Kako se ističe, na taj način uspostaviće se okvir za prva zaštićena područja prirode u moru u Crnoj Gori, među kojima su, uz Katič, i rt Platamuni i ostrvo Stari Ulcinj.

U Nacionalnoj strategiji integralnog upravljanja obalnim područjem navodi se da su potencijalno zaštićena prirodna dobra u moru kod Ulcinja: Krš od Đerana sa dijelom Velike plaže do ušća Bojane, zatim šire područje oko uvale Valdanos, te zona oko ostrva Stari Ulcinj. U tom dokumentu se naglašava da bi se na taj način smanjio pritisak na navedene djelove ove opštine, te sačuvali njihova cjelovitost i integritet.

“Uvalu Valdanos, s obzirom da je neistraženo arheološko područje, kao i stanište mnogih vrsta riba, ježeva, školjki i jedinstvenih morskih livada, treba svakako zaštititi i proglasiti podvodnim parkom prirode”, uvjeren je izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović.

Prema njegovim riječima, livade morskih cvjetnica jedna su od najbogatijih staništa dna Jadranskog mora, ali i jedne od najugroženijih staništa.

Iako analize pokazuju da su zaštićena morska područja najefikasniji način održavanja bioraznolikosti danas je u svijetu zaštićeno samo 4,32% priobalnih i 0,91% otvorenih voda mora i okeana. Stoga je Konvencija biološke raznolikosti postavila cilj povećanja ukupnog procenta zaštićenih morskih područja na 10% do naredne godine, što za Crnu Goru znači zaštitu površine od 130 kilometara kvadratnih.

“Povećana zaštita mora mogla bi dovesti do povećanja broja radnih mjesta, resursa i usluga koje daleko nadmašuju troškove”, navodi se u analizi Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) o dobrobiti morskih zaštićenih područja. Kako se ističe, svaki dolar koji je uložen u stvaranje morskih zaštićenih područja trostruko se vrati kroz zapošljavanje, obalnu zaštitu ili ribarstvo.

“Sredozemno more nam osigurava hranu, rekreaciju i zapošljavanje već hiljadama godina. Zato  moramo djelovati sada, prije nego što bude prekasno kako bi ga zaštitili. Zdravo more stvara prilike za bolji život, pogotovo za mlađe generacije u obalnim zajednicama, koje u potpunosti zavise od mora”, kaže direktor Mediteranskog programa u WWF-u Đuzepe di Karlo.

Naši ribari slažu se u ocjeni da su morski resursi veoma ograničeni što potvrđuju podatkom da u našem moru više nema nekih vrsta riba, a da su neke pred iščeznućem. Ronioci dodaju da na nizu lokacija u podmorju imamo olimpijske krugove koji su posljedica upotrebe dinamita i razaranja morskog dna.

“Krajnje je vrijeme da se uspostavi efikasno upravljanje zaštićenim područjima kako bi unaprijedili stanje morskih resursa, ojačali lokalnu samoupravu i doprinjeli boljem zdravlju ljudi. Mi smo uvijek živjeli sa morem i od mora”, kaže poznati ulcinjski podvodni ronilac Basrija Kahari i ističe da najveća evropska mreža zaštićenih područja – Natura 2000, godišnje stvara pet do sedam puta veću vrijednost od one uložene za uređenje i upravljanje zaštićenim područjem u toj mreži.

Primjer Gekove zaliva u Turskoj potvrđuje da je za očuvanje i obnovu ribljeg fonda i zaštitu morskih ekosistema veoma važno uspostavljanje zaštićenih područja i zona bez ribolova. Naime, u tom zalivu se nakon zaštite povećala biomasa riba sa 4g/m2 u 2010. godini na 80g/m2 u 2017. godini. Pokazalo se takođe da organizmi unutar tih područja žive duže, rastu više i proizvode nekoliko desetina puta više mlađi nego organizmi u okolnim nezaštićenim područjima.

Među glavnim prijetnjama sa kojima se suočavaju mora i okeani su i istraživanja nafte i gasa, što se ovih mjeseci dešava u crnogorskom podmorju. No, tek će se naredne godine vidjeti kakve su posljedice po životinjski i biljni svijet ostavila obavljena seizmička istraživanja.

 

Morske trave – najbolji indikator stanja u moru

U Valdanosu raste biljka posidonija ili morska svilina, poznata u narodu i kao morska trava. Riječ je o endemskoj mediteranskoj vrsti, što znači da ona živi samo u Sredozemnom moru i nigdje drugdje. Te morske cvjećnice su područja najveće biološke raznolikosti, dokaz čistoće mora i bogatstva ribom.

Ta trava godišnje raste samo jedan centimetar, što znači da u Valdanosu, koji se prepoznaje i kao zaliv maslina, postoje biljke i u moru i na kopnu stare stotinama godina.

Među najbolje očuvanim zajednicama ovog tipa u našem podmorju su i one na lokacijama ispred Petrovca i Buljarice, te u uvali Trašte. Ova staništa su česta i u Bokokotorskom zalivu, ali su tu, zbog smanjene prozirnosti vode, rasprostranjena na manjim dubinama. Na nekim mjestima u Kotorskom i Risanskom zaliivu su podvodne livade posidonije u regresiji ili su potpuno nestale.

“Morska zaštićena područja pokazala su se kao učinkovit alat za zaštitu mora, jer pridonose obnovi ribljeg fonda, promovišu održivi turizam i pomažu lokalnim zajednicama u prevladavanju siromaštva”, dodaje Di Carlo.

Inače, WWF predlaže 30 posto globalne pokrivenosti morskim zaštićenim područjima do 2030. kako bi se osigurale najveće dobrobiti za ljude i morski život.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo