Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SU OBJELODANJENA IMENA TAJNIH AGENATA I OPERACIJA: Ko je zatajio – ANB ili poslanici?

Objavljeno prije

na

VD direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pokrenuo je internu istragu u ANB-u kako bi utvrdio da li je došlo do namjernog propusta, dok tužilaštvu utvrđuje da li postoji krivična odgovornost

 

Na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost,  krajem prošle sedmice došlo je do odavanja podataka najvišeg stepena tajnosti, koje posjeduje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Navodno su u materijalima, koje je vršilac dužnosti ANB Dejan Vukšić dostavio poslanicima, bila nezaštićena imena stranih i domaćih agenata, kao i aktuelna misije stajne službe jedne partnerske države – članice NATO. Iako su članovi tog odbora pod zakletvom o čuvanju tajni iz bezbjednosnog sektora, zbog čega i imaju pristup pojedinim dokumentima sa visokim stepenom tajnosti, ovoj informaciji,  tvrde i poslanici većine i opozicije,kao i pojedini članovi Vlade, nijesu smjeli da imaju pristup.

Vukšić je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio kako su tajni podaci završili na stolu poslanika, dok i podgoričko Više tužilaštvo ispituje da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo. On je kazao da sumnja da mu je neko namjerno podmetnuo nezaštićene podatke, ali ida to ne umanjuje njegov propust kao rukovodioca tajne službe koji je stavio potpis na sporne materijale.

Skandal je izbio nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Više poslanika opozicije i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, optužili su Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je VD direktora nepravedno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.

Izvor Monitora kaže da su prema zakonu, raznim bilateralnim i međunarodnim sporazumima, definisana djelovanja stranih agenata na teritoriji Crne Gore. Postoji procedura po kojoj se upisuju tajni agenti partnerskih zemalja koji imaju misije u Crnoj Gori. To su  podaci sa najvišim stepenom tajnosti i njihovo curenje ozbiljno ugrožava integritet bezbjednosne Agencije i države.

Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević (DF) kazao je ranije je da smatra da to nije neka „spektakularno skandalozna stvar“.“Koliko sam shvatio Vukšića, radi se o propustu njegovih saradnika, zato je potrebno još jedno kontrolno saslušanje”, kazao je Knežević. On je najavio da će krajem marta ili početkom aprila biti održano novo kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića u vezi sa mogućim kršenjem tajmosti podataka.

Dok (ne)postojanje krivičnog djela ispituje tužilaštvo, moguće propuste u proceduri Agencije treba da provjerava njen generalni inspektor, kaže dobro upućeni izvor Monitora. Njegova uloga je da istraži da li je došlo do kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da li su ispoštovane interne bezbjednosne procedure. Generanog inspektora ANB-a, međutim,  nema, jer je Krivokapićeva Vlada smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan. To je potvrdio i poslanik Socijal-demokratske partije Raško Konjević.

“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugu osobu na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Konjević, bivši ministar unutrašnjih poslova.

Konjević tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka. Njegove sumnje da je riječ o kršenju zakona, kaže, potvrđuju pokušaji VD direktora ANB-a tokom sjednice odbora da zamijeni sporni „dokument“.  Ocjenjuje da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.

Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović, međutim, smatra da su njegove kolege iz opozicije prekršile zakon neprimjerenim javnim istupima, a indirektno je prozvao i Konjevića. „, Što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore”, rekao je on.

Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ga je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke. Konjević je Krivokapića optužio da ne zna kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti.

„Obaveza poslanika je da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. To je i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon…”, pojašnjava Konjević.S obzirom na to da je riječ o bezbjednosnoj tajni, nijesu poznati detalji podataka koje je otkrio Vukšić.

Iako je izbio incident u bezbjednosnom sektoru koji može imati ozbiljne međunarodne posljedice, predstavnici građana u državnim institucijama tjeraju po  starom. Opozicija optužuje Vladu da je prekršila zakon i traži smjene, vladajuća većina optužuje opoziciju za opstrukcije i kršenje zakona,. Povjerenje građana i međunarodne zajednice u pouzdanost crnogorskih institucija opada.

 

Medojević: Apsolutno neznanje ili namjeran propust

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je Vukšić  direktno odgovoran za odavanje tajnih podataka, a objektivnu odgovornost ima premijer Zdravko Krivokapić.

“Rad Agencije je bez suštinske kontrole jer Vlada još nije imenovala generalnog inspektora ANB-a, a premijer javno traži hapšenje poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost koji je Ustavom ovlašćen da obavlja civilnu demokratsku kontrolu vojske i službi bezbjednosti“, rekao je Medojević.

On smatra da direktor Agencije ima direktnu odgovornost za curenje tajnih informacija stranih država, posebno jer je prethodno upozoren.

„Može se, dakle, govoriti ili o apsolutnom nepoznavanju načina funkcionisanja ANB-a i upravljanja tajnim podacima, ili o namjeri da se nanese šteta i ANB-u i državi Crnoj Gori“, kazao je Medojević.

 

Konjević: Dokumentacija ANB-a pokazuje da Simijanović nije bio slučajni prolaznik

Konjević je kazao da postoji diskrapanca između onoga što govori potpredsjenik Vlade Dritan Abazović i onoga što je zapisano u dokumentaciji ANB-a, koja im je dostavljena.

“Stevan Simijanović po dokumnetaciji ANB-a nije neki slučajni prolaznik kroz Crnu Goru, a još manje naivna osoba koja ovdje nije imala određene legitimne ciljeve koje je ANB očigledno imala u vidu”, rekao je Konjević.

Abazović je kazao da se nakon parlamentarnih izbora susreo sa mnogo ljudi, te da Simijanović vjerovatno nije jedina osoba koja se lažno predstavila. Istakao je da je nakon jedinog susreta sa Simijanovićem koji je imao nakon što je stupio na dužnost, tražio da se uradi provjera, te da je dobio podatke da se radi o lažnom predstavljanju američkog diplomate.

Konjević smatra da svi treba da budu zabrinuti kako je osoba koja je falsifikovala službenu putnu ispravu druge države ni nakon više od mjesec, od nadležnih službi bezbjednosti nema pravovremene informacije kako je napustio teritoriju Crne Gore, kako mu je vraćen telefon i zašto je nakon lišenja slobode imalo neku vrstu privilegovanog tretmana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVA I DRŽAVLJANI: Od ljudskih prava do izbornog inženjeringa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pronio se glas da će nova vlast, izmjenom starih propisa, na mala vrata izbjegle i raseljene iz bivše SFRJ uvesti u birački spisak. Sa barikada i iz medija, patriote su branile Crnu Goru od moguće pošasti. Ne znajući, ili se praveći da ne znaju, kako je DPS taj posao već završio

 

Uoči predstojećih lokalnih izbora u biračkom spisku u Herceg Novom upisano je 2.714 birača koji se, istovremeno, nalaze i u biračkom spisku Republike Srbije, Republike Srpske ili u oba (82 birača). To je u suprotnosti sa važećim propisima u Crnoj Gori.

Do podatka da je neregularan svaki deseti glasač u Novom, Centar za monitoring došao je uporednom analizom tri biračka spiska. Prethodno, nepotpune analize su pokazale da je i na nedavnim izborima u Nikšiću pravo glasa imalo makar hiljadu birača upisanih i u birački spisak Srbije (nijesu provjeravani svi glasači i nije konsultovan birački spisak iz BiH).

Jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić izjavio je, a sedmicu nakon njegovog javnog nastupa nijesmo čuli ni riječ koja bi ga demantovala, da je u Vladi Zdravka Krivokapića stanje gore nego u Herceg Novom. Tamo, od 12 ministara, makar dvojica imaju registrovano  prebivalište u dvije države – Crnoj Gori i Srbiji. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i njegov kolega, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić  zavjetno ćute, odbijajući da odgovore na Perićeve prozivke. On je, objašnjavajući kako su za upis u birački spisak odlučujuća tri elementa – punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo – pojasnio: „Državljanstava možete imati više, prebivališta i godina možete imati samo jedno, ne možete imati i 18 i 42 godine. Znači jedna osoba ne može biti u dva prebivališta upisana. A vi imate dva ministra koji imaju dva prebivališta u Crnoj Gori i Srbiji. Govorim o ministru Spajiću i ministru Leposaviću…”.

Nijesu Leposavić i Spajić ni prvi ni posljednji funkcioneri iz Crne Gore koji, znajući da krše zakon, imaju po neko rezervno prebivalište. A možda i državljanstvo. Njihov slučaj je dobio na značaju od kada je Vlada naumila da izmjenom zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, odluke, mišljenja…) zavede red baš tamo gdje dvojica ministara sebi dozvoljavaju bezakonje. Uz prećutnu podršku ostalih.

U danu (četvrtak, 8. april) kada je Vlada, pod pritiskom demonstranata odustala od samovoljnog usvajanja Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, iako je na to imala zakonsko pravo, odmetnuti ministar Leposavić pohvalio se učešćem u pripremi zakona o državljanstvu (i zakona o porijeklu imovine). „Koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora“, konstatovao je ministar pravde, sporeći se sa premijerom: „To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući“.

O tome bi se, već, dalo polemisati. Uzmimo, recimo, novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kome je Leposavić doprinio, „ulažući nadljudske napore“. A baš takvi su i bili neophodni da bi se, sa prikazanom lakoćom, prešlo preko viševjekovne istorije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i pravoslavnih Crnogoraca. Da li bi se slična rabota mogla ponoviti i prilikom „liberalizacije“ postojećeg Zakona o državljanstvu? Pod uslovom, a to je još jedna među brojnim nepoznanicama, da izvršna i zakonodavna vlast (parlamentarna većina) krenu u taj rizičan poduhvat. Najave postoje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo