Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SU OBJELODANJENA IMENA TAJNIH AGENATA I OPERACIJA: Ko je zatajio – ANB ili poslanici?

Objavljeno prije

na

VD direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pokrenuo je internu istragu u ANB-u kako bi utvrdio da li je došlo do namjernog propusta, dok tužilaštvu utvrđuje da li postoji krivična odgovornost

 

Na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost,  krajem prošle sedmice došlo je do odavanja podataka najvišeg stepena tajnosti, koje posjeduje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Navodno su u materijalima, koje je vršilac dužnosti ANB Dejan Vukšić dostavio poslanicima, bila nezaštićena imena stranih i domaćih agenata, kao i aktuelna misije stajne službe jedne partnerske države – članice NATO. Iako su članovi tog odbora pod zakletvom o čuvanju tajni iz bezbjednosnog sektora, zbog čega i imaju pristup pojedinim dokumentima sa visokim stepenom tajnosti, ovoj informaciji,  tvrde i poslanici većine i opozicije,kao i pojedini članovi Vlade, nijesu smjeli da imaju pristup.

Vukšić je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio kako su tajni podaci završili na stolu poslanika, dok i podgoričko Više tužilaštvo ispituje da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo. On je kazao da sumnja da mu je neko namjerno podmetnuo nezaštićene podatke, ali ida to ne umanjuje njegov propust kao rukovodioca tajne službe koji je stavio potpis na sporne materijale.

Skandal je izbio nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Više poslanika opozicije i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, optužili su Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je VD direktora nepravedno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.

Izvor Monitora kaže da su prema zakonu, raznim bilateralnim i međunarodnim sporazumima, definisana djelovanja stranih agenata na teritoriji Crne Gore. Postoji procedura po kojoj se upisuju tajni agenti partnerskih zemalja koji imaju misije u Crnoj Gori. To su  podaci sa najvišim stepenom tajnosti i njihovo curenje ozbiljno ugrožava integritet bezbjednosne Agencije i države.

Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević (DF) kazao je ranije je da smatra da to nije neka „spektakularno skandalozna stvar“.“Koliko sam shvatio Vukšića, radi se o propustu njegovih saradnika, zato je potrebno još jedno kontrolno saslušanje”, kazao je Knežević. On je najavio da će krajem marta ili početkom aprila biti održano novo kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića u vezi sa mogućim kršenjem tajmosti podataka.

Dok (ne)postojanje krivičnog djela ispituje tužilaštvo, moguće propuste u proceduri Agencije treba da provjerava njen generalni inspektor, kaže dobro upućeni izvor Monitora. Njegova uloga je da istraži da li je došlo do kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da li su ispoštovane interne bezbjednosne procedure. Generanog inspektora ANB-a, međutim,  nema, jer je Krivokapićeva Vlada smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan. To je potvrdio i poslanik Socijal-demokratske partije Raško Konjević.

“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugu osobu na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Konjević, bivši ministar unutrašnjih poslova.

Konjević tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka. Njegove sumnje da je riječ o kršenju zakona, kaže, potvrđuju pokušaji VD direktora ANB-a tokom sjednice odbora da zamijeni sporni „dokument“.  Ocjenjuje da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.

Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović, međutim, smatra da su njegove kolege iz opozicije prekršile zakon neprimjerenim javnim istupima, a indirektno je prozvao i Konjevića. „, Što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore”, rekao je on.

Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ga je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke. Konjević je Krivokapića optužio da ne zna kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti.

„Obaveza poslanika je da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. To je i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon…”, pojašnjava Konjević.S obzirom na to da je riječ o bezbjednosnoj tajni, nijesu poznati detalji podataka koje je otkrio Vukšić.

Iako je izbio incident u bezbjednosnom sektoru koji može imati ozbiljne međunarodne posljedice, predstavnici građana u državnim institucijama tjeraju po  starom. Opozicija optužuje Vladu da je prekršila zakon i traži smjene, vladajuća većina optužuje opoziciju za opstrukcije i kršenje zakona,. Povjerenje građana i međunarodne zajednice u pouzdanost crnogorskih institucija opada.

 

Medojević: Apsolutno neznanje ili namjeran propust

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je Vukšić  direktno odgovoran za odavanje tajnih podataka, a objektivnu odgovornost ima premijer Zdravko Krivokapić.

“Rad Agencije je bez suštinske kontrole jer Vlada još nije imenovala generalnog inspektora ANB-a, a premijer javno traži hapšenje poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost koji je Ustavom ovlašćen da obavlja civilnu demokratsku kontrolu vojske i službi bezbjednosti“, rekao je Medojević.

On smatra da direktor Agencije ima direktnu odgovornost za curenje tajnih informacija stranih država, posebno jer je prethodno upozoren.

„Može se, dakle, govoriti ili o apsolutnom nepoznavanju načina funkcionisanja ANB-a i upravljanja tajnim podacima, ili o namjeri da se nanese šteta i ANB-u i državi Crnoj Gori“, kazao je Medojević.

 

Konjević: Dokumentacija ANB-a pokazuje da Simijanović nije bio slučajni prolaznik

Konjević je kazao da postoji diskrapanca između onoga što govori potpredsjenik Vlade Dritan Abazović i onoga što je zapisano u dokumentaciji ANB-a, koja im je dostavljena.

“Stevan Simijanović po dokumnetaciji ANB-a nije neki slučajni prolaznik kroz Crnu Goru, a još manje naivna osoba koja ovdje nije imala određene legitimne ciljeve koje je ANB očigledno imala u vidu”, rekao je Konjević.

Abazović je kazao da se nakon parlamentarnih izbora susreo sa mnogo ljudi, te da Simijanović vjerovatno nije jedina osoba koja se lažno predstavila. Istakao je da je nakon jedinog susreta sa Simijanovićem koji je imao nakon što je stupio na dužnost, tražio da se uradi provjera, te da je dobio podatke da se radi o lažnom predstavljanju američkog diplomate.

Konjević smatra da svi treba da budu zabrinuti kako je osoba koja je falsifikovala službenu putnu ispravu druge države ni nakon više od mjesec, od nadležnih službi bezbjednosti nema pravovremene informacije kako je napustio teritoriju Crne Gore, kako mu je vraćen telefon i zašto je nakon lišenja slobode imalo neku vrstu privilegovanog tretmana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo