Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SU OBJELODANJENA IMENA TAJNIH AGENATA I OPERACIJA: Ko je zatajio – ANB ili poslanici?

Objavljeno prije

na

VD direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pokrenuo je internu istragu u ANB-u kako bi utvrdio da li je došlo do namjernog propusta, dok tužilaštvu utvrđuje da li postoji krivična odgovornost

 

Na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost,  krajem prošle sedmice došlo je do odavanja podataka najvišeg stepena tajnosti, koje posjeduje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Navodno su u materijalima, koje je vršilac dužnosti ANB Dejan Vukšić dostavio poslanicima, bila nezaštićena imena stranih i domaćih agenata, kao i aktuelna misije stajne službe jedne partnerske države – članice NATO. Iako su članovi tog odbora pod zakletvom o čuvanju tajni iz bezbjednosnog sektora, zbog čega i imaju pristup pojedinim dokumentima sa visokim stepenom tajnosti, ovoj informaciji,  tvrde i poslanici većine i opozicije,kao i pojedini članovi Vlade, nijesu smjeli da imaju pristup.

Vukšić je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio kako su tajni podaci završili na stolu poslanika, dok i podgoričko Više tužilaštvo ispituje da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo. On je kazao da sumnja da mu je neko namjerno podmetnuo nezaštićene podatke, ali ida to ne umanjuje njegov propust kao rukovodioca tajne službe koji je stavio potpis na sporne materijale.

Skandal je izbio nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Više poslanika opozicije i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, optužili su Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je VD direktora nepravedno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.

Izvor Monitora kaže da su prema zakonu, raznim bilateralnim i međunarodnim sporazumima, definisana djelovanja stranih agenata na teritoriji Crne Gore. Postoji procedura po kojoj se upisuju tajni agenti partnerskih zemalja koji imaju misije u Crnoj Gori. To su  podaci sa najvišim stepenom tajnosti i njihovo curenje ozbiljno ugrožava integritet bezbjednosne Agencije i države.

Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević (DF) kazao je ranije je da smatra da to nije neka „spektakularno skandalozna stvar“.“Koliko sam shvatio Vukšića, radi se o propustu njegovih saradnika, zato je potrebno još jedno kontrolno saslušanje”, kazao je Knežević. On je najavio da će krajem marta ili početkom aprila biti održano novo kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića u vezi sa mogućim kršenjem tajmosti podataka.

Dok (ne)postojanje krivičnog djela ispituje tužilaštvo, moguće propuste u proceduri Agencije treba da provjerava njen generalni inspektor, kaže dobro upućeni izvor Monitora. Njegova uloga je da istraži da li je došlo do kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da li su ispoštovane interne bezbjednosne procedure. Generanog inspektora ANB-a, međutim,  nema, jer je Krivokapićeva Vlada smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan. To je potvrdio i poslanik Socijal-demokratske partije Raško Konjević.

“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugu osobu na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Konjević, bivši ministar unutrašnjih poslova.

Konjević tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka. Njegove sumnje da je riječ o kršenju zakona, kaže, potvrđuju pokušaji VD direktora ANB-a tokom sjednice odbora da zamijeni sporni „dokument“.  Ocjenjuje da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.

Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović, međutim, smatra da su njegove kolege iz opozicije prekršile zakon neprimjerenim javnim istupima, a indirektno je prozvao i Konjevića. „, Što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore”, rekao je on.

Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ga je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke. Konjević je Krivokapića optužio da ne zna kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti.

„Obaveza poslanika je da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. To je i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon…”, pojašnjava Konjević.S obzirom na to da je riječ o bezbjednosnoj tajni, nijesu poznati detalji podataka koje je otkrio Vukšić.

Iako je izbio incident u bezbjednosnom sektoru koji može imati ozbiljne međunarodne posljedice, predstavnici građana u državnim institucijama tjeraju po  starom. Opozicija optužuje Vladu da je prekršila zakon i traži smjene, vladajuća većina optužuje opoziciju za opstrukcije i kršenje zakona,. Povjerenje građana i međunarodne zajednice u pouzdanost crnogorskih institucija opada.

 

Medojević: Apsolutno neznanje ili namjeran propust

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je Vukšić  direktno odgovoran za odavanje tajnih podataka, a objektivnu odgovornost ima premijer Zdravko Krivokapić.

“Rad Agencije je bez suštinske kontrole jer Vlada još nije imenovala generalnog inspektora ANB-a, a premijer javno traži hapšenje poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost koji je Ustavom ovlašćen da obavlja civilnu demokratsku kontrolu vojske i službi bezbjednosti“, rekao je Medojević.

On smatra da direktor Agencije ima direktnu odgovornost za curenje tajnih informacija stranih država, posebno jer je prethodno upozoren.

„Može se, dakle, govoriti ili o apsolutnom nepoznavanju načina funkcionisanja ANB-a i upravljanja tajnim podacima, ili o namjeri da se nanese šteta i ANB-u i državi Crnoj Gori“, kazao je Medojević.

 

Konjević: Dokumentacija ANB-a pokazuje da Simijanović nije bio slučajni prolaznik

Konjević je kazao da postoji diskrapanca između onoga što govori potpredsjenik Vlade Dritan Abazović i onoga što je zapisano u dokumentaciji ANB-a, koja im je dostavljena.

“Stevan Simijanović po dokumnetaciji ANB-a nije neki slučajni prolaznik kroz Crnu Goru, a još manje naivna osoba koja ovdje nije imala određene legitimne ciljeve koje je ANB očigledno imala u vidu”, rekao je Konjević.

Abazović je kazao da se nakon parlamentarnih izbora susreo sa mnogo ljudi, te da Simijanović vjerovatno nije jedina osoba koja se lažno predstavila. Istakao je da je nakon jedinog susreta sa Simijanovićem koji je imao nakon što je stupio na dužnost, tražio da se uradi provjera, te da je dobio podatke da se radi o lažnom predstavljanju američkog diplomate.

Konjević smatra da svi treba da budu zabrinuti kako je osoba koja je falsifikovala službenu putnu ispravu druge države ni nakon više od mjesec, od nadležnih službi bezbjednosti nema pravovremene informacije kako je napustio teritoriju Crne Gore, kako mu je vraćen telefon i zašto je nakon lišenja slobode imalo neku vrstu privilegovanog tretmana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo