Povežite se sa nama

INTERVJU

MILA KASALICA, FINANSIJSKI ANALITIČAR I FORENZIČAR: Nijesmo naučili lekciju

Objavljeno prije

na

Nepovjerenje je još snažno u sistemu. To potvrđuje podatak da je do marta sektor stanovništva bio neto povjerilac u sistemu (više je deponovao nego što se zaduživao). Od tada, prvi put nakon više godina, postao je neto kreditor

 

Početkom decembra prošle godine CBCG je započela „operaciju Atlas“ koje je, proljetos, rezultirala uvođenjem stečaja i početkom procesa likvidacije IBM i Atlas banke. O uzrocima i posljedicama tih dešavanja razgovaramo sa Milom Kasalicom, finansijskom analitičarkom i forenzičarkom.

MONITOR: Bili ste među malobrojnima koji su mnogo ranije upozoravali na loše stanje Kneževićevih banaka i potrebu da CBCG, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, preduzme adekvatne mjere. Zašto se toliko kasnilo sa mjerama?

KASALICA: U trećem kvaratalu 2015. godine urađena je kontrola Atlas banke, koja je precizno skenirala njeno stanje. Preliminarno izračunat koeficijent solventnosti (kalkulativni indikator zdravlja banke) je bio sa minusnim predznakom. Paralelno, u javnim revizorskim izvještajima eksterne revizije(što je legitimni izvor podataka za supervizora) stavljeno je do znanja u kakvoj finansijskoj i bankarskoj situaciji je Atlas banka.

Međutim, izvještaj navedene kontrole CBCG ostao je nezaveden u fioci jednog viceguvernera, akademski i institucionalno nespremnog da zaštiti instituciju. Za potrebe izbjegavanja odgovornosti domaštali su se “patriotski razlozi“. Otprilike: Fond za zaštitu depozita (FZD) nema novca da podmiri male deponente. Ili, naći će Debeli (možda ipak Knežević) pare. I, tome slično.

Tako da se sa pravovremenim sistemskim mjerama namjerno kasnilo. Zato ključno pitanje zdrave finansijske budućnosti Crne Gore mora biti: zašto se ćutalo unutar CB CG i na tržištu, kada je zvaničnih podataka bilo dovoljno za kvalitetnu reakciju, saglasno zakonima?

MONITOR: Da li bi sudbina IBM i Atlas banke bila drugačija da su adekvatne mjere preduzete u pravo vrijeme?

KASALICA: Da su tada uvedene mjere privremene uprave, sa ciljem suštinskog restrukturiranja banke, možda je Atlas banka imala šansu da preživi. Svakodnevno praćenje stanja, na koje se sada poziva CBCG bilo je nedovoljno fokusirano  i nedosljedno.

I IBM bi ostala da posluje.Ova banka je platila cijenu povezanosti sa glavnim akcionarem Atlas banke.

Naravno, i ovdje se mora biti oprezan, pošto su povezana lica u ovim bankama bila jedno vrzino kolo uzimanja, davanja, bez vraćanja dugova, a uz papirološko zatvaranje obaveza ili reklasifikaciju iz kreditnog portfelja u ostalu aktivu, kako bi se koeficijent solventnosti naštelovao do nivoa izvještajno prihvatljivog, a za potrebe ćutanja CBCG. Zbog toga je supervizor banaka morao da reaguje mnogo strožije od primijenjenog u periodu 2015 (ili čak 2014.) -2018.

MONITOR: Šta smo ovako dobili, posmatrajući iz pozicije deponenata, klijenata, akcionara, odnosno, ukupnog finansijskog tržišta?

KASALICA: Nakon uvođenja stečaja u dvije banke stanje je sljedeće:  vlasnici depozita unutar limita FZD-a (do 50 hiljada eura) namirili su svoja potraživanja i  pretrpjeli najmanji stres. Deponenti kojima se i dalje duguje za depozite, a nisu politički zaštićeni, nalaze se u teškoj situaciji jer je njihova eventualna naplata iz stečajne mase upitna. Deponenti, čiji novac je ušao u 64 miliona koje je blokiralo Specijalno tužilaštvo zbog transakcija sa E-commerce platforme, imaće šansu u sporu sa državom za nadoknadu štete, ukoliko dokažu da nisu prali pare.

A, naše finansijsko tržište je ostalo u tinjajućoj krizi, pošto se bježanje od odgovornosti u institucijama plaća kroz uvećanje rizike, koji zadržavaju stanje nestabilnosti sistema.

MONITOR: Zvaničnici CBCG ne bi se složili sa vama.

KASALICA: Pretpostavljam da mislite i na prošlonedjeljno gostovanje guvernera Radoja Žugića u parlamentu.

Guverner je u Skupštini tvrdio da je CBCG angažovala tim forenzike, da im kaže “…da su sve u vezi Atlas i IBM banke radili kako treba.“ Nažalost, tu tvrdnju nije pratio pisani izvještaj navodne forenzike, kako bi se moglo provjeriti šta je bio njihov zadatak; koliki su vremenski period sagledavao; da li su kontrolisali bruto bilansi banaka; da li su svoj posao radili nezavisno, van konteksta zakulisanosti…Bez odgovora na ova pitanja, guvernerova “odbrana“ bila je visoko nepotkovana, a to direktno umanjuje korist za instituciju.

Istovremeno, guverner je tvrdio da su depoziti u sistemu porasli “za 300 miliona“, zaključno sa 25. novembrom. Zvanična statistika, objavljena na veb stranici CBCG, to ne potvrđuje. Prema tim podacima, ukupni depoziti bankarskog sistema na kraju oktobra bili su veći za 30 miliona u u odnosu na kraj prethodne godine, iako su od septembra u silaznom trendu. Tokom ove godine depoziti su rasli samo u dva mjeseca ( jul i avgust). Konačno, Guverner nastavlja da upoređuje trinaest banaka, „zaboravljajući“ da je naš bankarski sistem na kraju prethodne godine brojao 15 banaka.

MONITOR: Ispada da niko nije kriv zbog toga što dvije banke više nijesu „na brojnom stanju“? Kako bi rekli – operacija uspjela, pacijent umro.

KASALICA: Indikatori u Atlas banci odavno su palili sve alarme ranog i kasnog upozorenja. Koeficijent solventnosti se kalkulisao, a da se nisu sagledavali ukupni rizici, ni u kreditnom portfelju niti za ostalu aktivu. Likvidnost se obezbjeđivala iz E-Commerce transakcija, a one su bile sporne u svojoj biti – odakle su stizali i gdje su odlazili novci. Na to je nedavno „umirovljena“ Uprava za sprječavanje pranja novca pravovremeno upozoravala, ali kao da ta upozorenja niko nije primjećivao.

Tadašnji guverner mora javno reći zašto nije prihvatio preporuke viceguvernera i prema Kneževićevoj Atlas banci još 2015. naložio adekvatne mjere. A, aktuelni guverner je, krajem 2016, na svoj zahtjev dobio sve podatke i dokumenta oko Atlas banke. Sada to ne može biti osnova da se kaže: “nisam bio upoznat“.

Ukratko, iz dostupnih javnih finansijskih podataka vidimo da CBCG nije sprovodila nikakvu operaciju, niti je brigala o pacijentima.

MONITOR: Knežević provlači tezu da su njegove banke  “otete i umorene“ da bi im neko oduzeo unosne poslove i atraktivne nekretnine. Da li je ova priča na mjestu?

KASALICA: Ukoliko glavni akcionar IBM i Atlas banke želi da mu se vjeruje, tada veliki dio odgovornosti i krivice mora vezati za sebe i svoje neoficijelno upravljanje bankama, dok nije pokrivao ni jednu formalnu funkciju unutar korporativne strukture u njima.

Od 2011. godine Atlas banka imala revizorsko mišljenje sa kvalifikacijom, odnosno, od tada je javno registrovana kriza ove banke. Znači, glavni akcionar IBM i Atlas banke je svojim činjenjem slomio svoje banke, svojom nezajažljivom potrebom za ogromnom gotovinom. Da li je ta gotovina bila negdje drugdje transferisana i “uknjižena“, kao što Knežević sada želi da implicira, to nije predmet razmatranja regulative o superviziji banaka. A, ako je bilo kakve stvarne imovine, bar će se deponenti djelimično naplatiti iz stečajne mase.

MONITOR: Koliko je istraga SDT o pranju novca i zamrzavanje 60-tek miliona sa računa tih banaka mogla uticati na njihovu sudbinu? Kakva je uloga CBCG u toj priči?

KASALICA: U junu 2018. godine, po naredbi specijalnog tužioca, na računima Atlas banke je blokirano nepunih 64 miliona depozita. Na kraju prethodne godine, pasiva i aktiva ovih sredstava  mogla  se računovodstveno uvezati. Međutim, situacija na kraju prvog kvartala ove godine, taman pred uvođenje stečaja u Atlas banku, takvo objektivno uvezivanje više ne potvrđuje, već ukazuje da su sredstva na korespodentskim računima smanjenja na 59 miliona. Korespodencija između tužilaca i privremene uprave Atlas banke (01.03.2019) daje dovoljno povoda da se nešto iza kulisa mora potpunije provjeriti/ dokazati.

MONITOR: Možemo li praviti procjenu o sudbini te istrage?

KASALICA: Uz strukovnu odgovornost, u vezi ove ozbiljne istrage se ne treba baviti procjenama, pošto je građanski nivo nepovjerenja u tužilačke strukture toliko dubok da je važnije pitanje kako će se ova institucija u budućnosti  reformisati da služi vladavini prava.

MONITOR: Da li  SDT izbjegava neke, čini se, znatno lakše finansijske istrage vezane za aferu Atlas?Mislimo na odliv depozita, pokrivanje dugova po rivolvingu, sumnjivim kreditima za povlašćene…

KASALICA: Nedavno smo imali kontradiktorne informacije iz tužilaštva dostavljene poslaniku Damjanoviću, koje predstavljaju značajnu osnovu za strukovnu i sistemsku zabrinutost.

Tužilačkim istragama su potrebne ozbiljne finansijske forenzičke analize bruto bilansa Atlas banke u periodu od 2013-2018. godine, sa posebnim osvrtom na analizu transakcija i dokumentacije u periodu od 10. decembra 2018. do 5. aprila 2019. godine. Nadam se da se meta-podaci nisu mijenjali, a to znači da se u međuodnosima dugovnih i potražnih prometa i salda treba naći istina, koja je potrebna da se vratimo poštovanju struka računovođa i revizora na našem tržištu. To je optimalan metod da takođe povratimo sistemsko povjerenje i poštovanje poslova i aktivnosti bankarske supervizije.

MONITOR: Da li smo naučili lekciju ili bi nam se nešto slično moglo ponoviti?

KASALICA: FZD je značajno osiromašen, a tržište je ostalo ranjeno zbog neprincipijelnosti u primjeni ovlašćenja i odgovornosti supervizora banaka. Strukovno, krizom stečaja u dvije banke to je postalo jasno i spoljnjim kontrolorima: MMF-u, SB-u i EK-u, doskorašnjim zaštitinicima sistemskih neprincipijelnosti CB CG.

Depoziti se još nisu dovoljno oporavili, iako su udarni bankari po prvi put ove godine konstruktivno posvećeni klijentima na tržištu; to se sada mora potvrditi i jačanjem kamata na depozite.

Nepovjerenje je još uvijek snažno u sistemu. To potvrđuje podatak da je do marta sektor stanovništva bio neto povjerilac u sistemu (više je deponovao nego što se zaduživao). Od tada, prvi put nakon više godina, postao je neto kreditor, čemu je doprinio i stečaj Atlas banke, pa je najavljena regulativa ograničavanja gotovinskih kredita preuranjena i štetna bankama.

Drugi bitan podatak se odnosi na činjenicu da u posljednjim mjesecima (od juna ove godine) segment nerezidenata postepeno, ali uporno povlači sredstva iz ovdašnjih banaka. Treći podatak se čita sa tržišta: količina nezvanične gotovine u sistemu ove godine mnogo je veća nego prethodne tri godine. To se najpotpunije čita iz načina na koji se privreda nanovo vraća nekvalitetu finansijskih izvještaja, dok smo taman počinjali da budemo uporedivi sa regionalnim trendovima.

Kad se podvuče crta: nismo naučili lekciju, pošto se životno i ekonomski može učiti iz grešaka, odgovornim suočavanjem sa iskustvom, koje bi vas moglo učiniti spremnijim i jačim za buduće izazove. Da bi se to desilo, morali bismo biti svjesni odgovornosti.

 

Teflon

MONITOR: Ko su najveći gubitnici a ko, eventualni, dobitnici ove priče?

KASALICA:Najveći dobitnik je guverner CBCG i njegova korporacija poslušnika iz kontrole banaka. On je optimalno iskoristio ćutanje i tetošenje svojih političkih mentora i uspio je da, kao teflonska površina, od sebe odbije sve vrste odgovornosti.

Najveći gubitnik je koncept stabilnosti i sigurnosti sistema, kao cjeline, čemu je doprinijelo ostavljanje na cjedilu vlasnika depozita većih od limita FZD limita. Suočavanje sa posljedicama tek nas očekuje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA PREOKRETA: I dalje smo duboko neslobodno društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem je kod nas što mi nismo nezavisni od samovolje vlasti, a ta i takva vlast je spremna da žrtvuje i značajne segmetne državne samostalnosti u političkim dilovima – prije svega u okruženju – kako bi bila jača i stabilnija kod kuće

 

 

MONITOR: Ove sedmice obilježavamo Dan nezavisnosti. Imamo li šta slaviti?

PERIĆ: Proslave i slavlja ostavimo onima koji žive od njih i za njih, a da vidimo šta smo dobili u ovom periodu. Kome je do statistike pronaći će elemenata koji ukazuju na ekonomski rast, mada suštinski i strukturni problemi naše ekonomije ostaju nepromijenjeni. Preduzetnički duh je na ideološkom udaru – on se smatra gotovo neprijateljskim fenomenom. Razlog je jednostavan: slobodnog i preduzetnog čovjeka koji je egzistencijalno nezavisan teško kontroliše bilo koja vlast ili partija. Od perioda nakon Drugog svjetskog rata imamo neprestanu tendenciju da se građanima oduzimaju instrumenti snaženja lične slobode. Nekada je to bilo oduzimanje imovine, sada je to gomilanje javne uprave koja bi zavisila od rukovodstava. Rezultat je isti – zajednica porobljena ranije jednom, a sada od strane više partija.

Mi smo i dalje svojom esencijom duboko neslobodno društvo u kojem se drugo i drugačije napada najžešćom snagom, u kome emancipatorske ideje bivaju osuđene na sudbinu da ih nose oni koji bivaju izloženi razarajućoj usamljenosti, u kojoj se znanje doživljava kao opterećenje, a u praksi se nipodaštava napor usmjeren ka obezbjeđivanju održivosti.

Uloga intelektualca i u svijetu erodira, ali kod nas je ona gotovo sasvim obesmišljena. On u Crnoj Gori danas gotovo da nema saveznika ni u politici, ni u kulturi, ni u prosvjeti, ni u medijima… On je sumnjivo lice – neko ko pokušava misliti svojom glavom, a što moderna totalitarna svijest razumije kao subverzivnu djelatnost iza koje stoji neko “mnogo jak”. Filozofija palanke u punoj raskoši.  Uz to, intelektualac nema instrumente zaštite od bilo kojeg centra moći: on je nemoćan pred vlašću, opozicijom, represivnim aparatom, elitama, vlasnicima medija, krupnim kapitalom… Ukoliko je njegov glas dovoljno snažan – tu je oproban sovjetski model kompromata – dakle svi pobrojani će mu reći “što mu znaju” ako im narušava interese. Do tada je bezbjedan. Po prirodi čovjek je biće koje griješi, a svi oni ga žele držati pod kontrolom ciljanog i tempiranog suočavanja sa tim greškama. Na tim greškama i prljavim tajnama se želi vladati, preciznije: upravljati ljudima. Prijetnje prljavim tajnama ćete tako moći da dešifrujete i u izjavi recimo bivše predsjednice Vrhovnog suda, ali i onim koje daju prvaci i vlasti i opozicije. Oni će reći nešto kada bude vrijeme – kada odgovara zaštiti njihovog interesa. Čemu čekanje, ako nije ucjena po srijedi? Odmah nadležnim organima isporučite sve što imate, to je opšti interes – ne manipulisati strahom ljudi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR NIKALJEVIĆ, PRIVREDNIK: Nova Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Deklaraciji koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore

 


MONITOR: Što vas je motivisalo da počnete da radite na Strategiji za evropsko i građansko društvo (STEGA)?

NIKALJEVIĆ: Zapamtio sam dobro, raspad u krvi, velike, uvažene i nesvrstane države Jugoslavije. Ne mogu zaboraviti granatiranje olimpijskog grada Sarajeva i granatiranje Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO-a, razaranja, na desetine hiljada ubijenih, raseljenih, kao i genocid u Srebrenici. Politička scena iz početka devedesetih me podsjeća na sadašnju u Crnoj Gori.  Medijski pritisak iz Beograda, ugroženi srpski narod… A dodatno, agresija Rusije na Ukrajinu i neki narativi kao: ,,Crna Gora mala Ukrajina“ i ,,ujedinjenje ili ukrajinizacija“ zatim očigledne aktivnosti na razjedinjavanju društva i teritorijalnom rasparčavanju, uznemirile su me. Na osnovu sjećanja iz devedesetih  i informacija koje  dobijam iz suprotstavljenih izvora, ubijeđen sam da je ponovo na sceni velikosrpski projekat  koji je mijenjao nazive: ,,Načertanije“, ,,Memorandum“, „Srpski svet“, ali koji nije odustajao od cilja i koji je poslije Referenduma promijenio taktiku i iznutra, kroz institucije sistema, a posebno preko političkog krila Srpske pravoslavne crkve i medija, napao sve sfere života i državnosti Crne Gore. I ne samo život  već je SPC  prisvojila i nezakonito uknjižila i naše mrtve pretke i njihove grobove. Ne govorim o vjerskom dijelu aktivnosti SPC već o političkim aktivnostima koje su u suprotnosti sa sekularizmom i kanonskim pravom.

MONITOR: Osnovali ste nevladino udruženje zbog te nezakonite  uknjižbe. Jeste li uspjeli što da promjenite?

NIKALJEVIĆ: Upravo nezakonita uknjižba grobova je bila ,,okidač“ i pokrenula nas, nekoliko prijatelja, da se organizujemo i osnujemo NVU Komunica NG i da ispitamo kako se desila ova nezakonita uknjižba. Uložen je ogroman rad. Pregledano je na hiljade posjedovnih listova, Podnijeta ustavna inicijativa za ocjenu nezakonitosti, zatim krivična prijava protiv ovlašćenog lica iz katastra, podnijeti zahtjevi za hronologije upisa nepokrenosti, obraćanja zaštitinicima imovinsko pravnih interesa države i naišli smo na zid i muk. Nakon ovoga mogli smo da odustanemo ili odemo dalje da se borimo za funkcionisanje pravne države. Institucije  kao katastar i ne samo on, rade protiv interesa Crne Gore.Tako smo došli do toga da treba se angažujemo. Očuvanje i prosperitet Crne Gore od svih nas zahtijeva odbacivanje svijesti koja očekuje da „neko drugi završi posao“. Sada je ponovo vrijeme, da damo doprinos za prosperitetnu i građansku Crnu Goru i iskoristimo šansu da budemo prva naredna članica EU.  Ne obazirući se na političke elite  i na institucije koje su  to već trebale uraditi pokrenuta je izrada strategije za građansku i evropsku Crnu Goru. U Deklaraciji kojom je najavljena njena izrada i koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. godine na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Prijedlog za naslov dokumenta je NOVA STEGA, pri čemu bi STEGA bila skraćenica od „Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru“, a istovremeno asocijacija na istorijsku STEGU Petra I.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo