Povežite se sa nama

FOKUS

NAJAVLJEN VELJOVIĆEV I MEDENIČIN ODLAZAK, U TUŽILAŠTVU NE MRDAJU: Polakote

Objavljeno prije

na

Analitičari upozoravaju da nova vlast neće moći da ispuni važno obećanje borbe protiv kriminala i korupcije, sve dok tužilaštvo ne doživi preporod. A tužioci ne razmišljaju o ostavkama

 

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je odmah nakon stupanja na tu funkciju obavio razgovore sa čelnicima bezbjednosnog sektora, i najavio odlazak aktuelnog direktora Uprave  policije Veselina Veljovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost Dejana Peruničića.

Prema pisanju medija, Abazović je Veljoviću saopštio da ga nova vlada ne vidi na toj poziciji u budućnosti i predočio mu dvije mogućnosti – da podnese ostavku ili bude smijenjen. Veljović je navodno pristao da ode kada Vlada bude izabrala novog direktora policije. Veljović javno nije komentarisao saopštenje Abazovića o njegovom odlasku.  Vijesti  pišu da bi novi direktor policije mogao biti dugogodišnji policajac Zoran Brđanin (vidi box).

Veljović je jedan od ključnih policijskih kadrova bivšeg režima, bez obzira na kojoj se poziciji tokom protekle tri decenije nalazio – od komandanta SAJ-a, preko direktora policije, do savjetnika Mila Đukanovića. Za njegovo ime vežu se brojne afere, od one kada ga je bivši potčinjeni Brajuško Brajušković optužio da je organizovao „crne trojke“ zadužene za obračun sa kritičarima režima, do afere Listing, kada je falsifikovanim telefonskim listinzima doveden u vezu bivši premijer Igor Lukšić sa klanom Darka Šarića. Veljović je bio komandir policije u Pljevljima kada se desilo etničko čišćenje u Bukovici. Za njegovo ime vezuju se i loši rezultati – brojna nerasvijetljena ubistva, te napadi na medije i kritičare. Veljovićevom šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću suđeno je zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić, nakon serije članaka u Vijestima o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta iz mojkovačke fabrike Tara. Veljović se u medijima dovodio u vezu sa mojkovačkim klanom i švercom cigareta, ali je on to demantovao, a te optužbe nijesu procesuirane.

Osim Veljovića, najavljen je odlazak još jednog stuba režima – Vesne Medenice, dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda, te bivše državne tužiteljice. Medenica se smatra čvrstom rukom bivše vlasti u pravosuđu, zahvaljujući kojoj je vrh Demokratske partije socijalista, između ostalog, uspio da uspostavi kontrolu nad ovom granom vlasti. Njen tužilački mandat obilježile su afere zarobljene u ladicama tužilaštva. Medenica je bila državna tužiteljka u vrijeme kada je privatizovan Telekom. Po njenom sudu, posao je protekao čisto, dok je ta privatizacija godinama kasnije postala međunarodna korupcionaška afera, koja se povezivala sa porodicom Đukanović. Kada je treći put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, to je naišlo i na kritiku Evropske komisije. Ovdašnji stručnjaci su uzalud upozoravali da je taj treći mandat neustavan.

Odlazak Vesne Medenice još ranije je, odmah nakon izbora, najavljivan u medijima, ali je ove sedmice to potvrdila i predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer. Ona je kazala da se odlazak Medenice očekuje nakon novogodišnjih praznika.

Dok se vrhovi sudstva i policije pomjeraju, u tužilaštvu mrtvo more. Vrhu tužilaštva ne pada na pamet da podnese ostavke, iako je i njih nova vlast više puta i prije i nakon izbora etiketirala kao problem na putu borbe protiv korupcije i kriminala. Specijalni tužilac Milivoje Katnić je nakon izbora, saopštio i kako mu ne pada na pamet da ponese ostavku, već da očekuje  da bude nagrađen.

„Očekujem iduće godine da zbog svog doprinisa u borbi protiv organizovanog kriminala dobijem Trinaestojulsku nagradu. Ne znam zašto bih se povlačio”, prokomentarisao je Katnić pozive trojice lidera nove većine da on i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković podnesu ostavke. Stanković se tim povodom nije oglašavao, no njegov mandat je klimaviji od mandata Katnića. Stanković je izabran za v.d. vrhovnog tužioca, a uskoro će ispuniti i uslove za penziju. Katnić je nedavno reizabran na poziciju specijalnog tužioca.

Analitičari upozoravaju da je tužilaštvo ključna poluga u borbi protiv korupcije i kriminala, te da bez promjena u tom resoru, nova vlast neće moći da ispuni obećanja.

„Nova vlada nema kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, već bivša vlast koja je uticala na kadriranje u tim oblastima. To je istovremeno i ključna prepreka za ispunjavanje obećanja nove vlasti kada je u pitanju obračun sa kriminalom i korupcijom”, navodi se u najnovijoj analizi Instituta alternativa.

Institut alternativa je u istoj analizi ukazao da zakon propisuje da se Specijalni tužilac može razriješiti ako je pravosnažnom presudom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ili za najteže disciplinske prekršaje, kao što je „nestručno ili nesavjesno” obavljanje tužilačke funkcije. Oni podsjećaju da je za novog specijalnog tužioca „potrebno najprije izabrati novog vrhovnog tužioca i novi Tužilački savjet”.

Ni izbor novog državnog tužioca nije jednostavan. Iako je nakon izbora jedan od lidera pobjedničkih lista Aleksa Bečić kazao da taj izbor u parlamentu „više ne zavisi od DPS-a, te da matematika pokazuje da se može bez njih”, matematika analitičara računa drugačije.

Institut alternativa podsjeća i da je za novog VDT potrebna podrška tropetinske većine poslanika u drugom krugu glasanja u Skupštini.

„Osim 41 poslanika vladajuće većine, to zahtijeva podršku dva poslanika SDP-a, dva poslanika albanskih koalicija, tri poslanika Bošnjačke stranke (BS) i najmanje jednog poslanika DPS-a”, navodi se u analizi i podsjeća da se oko imena kandidata za VDT mora usaglasiti 41 poslanik raznorodne parlamentarne većine.

„Čak i da nova parlamentarna većina ima najbolji usaglašeni predlog, prihvatljiv za SDP, BS i albanske poslanike, taj jedan neophodni glas DPS-a i dalje kontroliše opozicioni DPS kojem nije u interesu da na ovo mjesto dođu najbolji i beskompromisni kadrovi”, navode.

Rezultati dvojca Stanković/Katnić pokazuju da je taj važni resor pod punom kontrolom vrha Demokratske partije socijalista. Tokom njihovog mandata, ne samo da mnoge korupcionaške afere koje su se dovodile u vezu sa Đukanovićem i njegovom porodicom nijesu rasvijetljene, nego su vođeni brojni procesi i istrage protiv kritičara režima. U Katnićevu radnu biografiju ostaće ubilježen i slučaj državni udar, za koji mnogi tvrde da je montiran kako bi Đukanović uoči izbora 2016. sebi i DPS-u obezbijedio nove četiri godine vlasti. Zbog tog slučaja za terorizam su uhapšeni i prvostepeno osuđeni lider Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Katnić će, između ostalog, ostati upamćen i po tome što je iz optužnice za aferu Telekom makao ime sestre Mila Đukanovića, a optužbe prebacio na račun bivšeg menadžmenta Telekoma, koji nijesu mogli donositi odluke o prodaji tog nekadašnjeg državnog  preduzeća mimo Vlade i tadašnjeg premijera Đukanovića. Da je korupcija zaživjela i u redovima tužilaca, pokazala je i afera Koverat, ali i ta istraga traje u nedogled.

Od razgovora nove vlasti sa Katnićem i Stankovićem izgleda nema vajde. Kao ni od borbe protiv korupcije i kriminala, ukoliko ovaj dvojac ostane gdje jeste. Problem je što nova Vlada ima i nikad veću opoziciju u parlamentu, specifično i onu u sopstvenim redovima. Dodatno, iako se budu uklonili stubovi režima, biće potrebno vrijeme, znanje, i volja da se i po dubini važne institucije očiste od korumpiranih kadrova. Iskustvo je pokazalo da su, nakon zvaničnih ostavki ili premiještanja, kadrovi DPS-a u policiji, ili pravosuđu, nastavljali iz sjenke da kontrolišu te institucije.

 

Ko će „čistiti“ policiju

Prema medijskim navodima, novi direktor Uprave policije, sa ključnom ulogom u ćišćenju policije od korumpiranih kadrova, mogao bi biti Zoran Brđanin, dugogodišnji policajac.

Brđanin je bio načelnik kotorske policije, te savjetnik bivšeg ministra policije Gorana Danilovića, u vrijeme prelazne vlade. Sa pozicije kotorskog načelnika smijenjen je, nakon optužbi da je obezbijedio nekolicini stranih državljana nezakonit boravak u zemlji, zbog kojih je i procesuiran. U sudskom postupku je oslobođen. Njegov tadašnji branilac, advokat Goran Rodić, insistirao je da je Brđanin, proizvoljno i bez dokaza izveden na sud, jer je „očigledno svojim referencama smetao kadriranju podobnih kadrova“. To je ponovio i nakon što je Brđanin pravosnažno oslobođen optužbi presudama Višeg i Apelacionog suda.

U vrijeme kada je bio savjetnik Danilovića, 2015. godine, Brđaninu su režimski medji imputirali povezanost sa kotorskim kriminalnim klanovima, što je bivši ministar demantovao, tvrdeći da je to „smiješan i žalostan pokušaj organizovanog kriminala da preko medija šalju poruke ministru i cijelom procesu kojem MUP pokušava da stane na kraj“.

Vijesti su nakon izbora u avgustu 2020. pisale da je premijer Zdravko Krivokapić o mjestu direktora UP razgovarao i sa Predragom Šukovićem i Peđom Tanjevićem.

Tanjević je 2017. godine smijenjen sa pozicije načelnika pljevaljskog Centra bezbjednosti, navodno zbog emotivne veze sa Danijelom Šarić, sestrom Darka i Duška Šarića. On to nije želio da komentariše. Tanjević je bio i zamjenik komandanta Posebne jedinice policije.

Šuković je nekadašnji šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog krimininala, koji je hapšen i suspendovan zbog komentara koje je pod pseudonimom “Boss” pisao na portalu Vijesti o tadašnjem potpredsjedniku vlade Dušku Markoviću. Šuković je kazao da to hapšenje doživljava kao zastrašivanje i upozorenje da ćuti. Javno je optužio Duška Markovića  i Veselina Veljovića da su „akteri predmeta o mojkovačkoj kriminalnoj grupi”, koja se navodno bavila švercom cigareta. Ranjen je u julu  2016. godine u centru Podgorice. Zbog sumnje da je pucao u njega, uhapšen je nekadašnji vojni obavještajac Radovan Aleksić, koji tvrdi da je nevin.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo