Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak s gorčinom

Objavljeno prije

na

Valovi zadovoljstva razlili su se Crnom Gorom – postignut je kompromis, izglasane izmjene izbornog zakona, ispunili smo prvi od sedam uslova za dobijanje datuma početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Do srećnog ishoda je došlo tako što su se predstavnici vlasti i tri opozicione partije dogovorile o tome kako će se zvati jezik koji će djeca učiti u školama. Da se zabilježi: crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Lijepo – lijepo, lijepo, lijepo. Oko samog izbornog zakona zakonodavci su se trudili skoro četiri godine. Posao im je bio da to štivo usklade sa Ustavom i obogate ponekim demokratskim rješenjem. Sklad sa Ustavom prvenstveno je nedostajao u oblasti autentične zastupljenosti manjinskih naroda i prava na ,,afirmativnu akciju”. Završilo se tako da su predstavnici jednog od najbrojnijih manjinskih naroda uoči glasanja demonstrativno napustili parlament. Usvojeno je pravo žena da krase začelja izbornih lista, Rome niko nije pomenuo.

,,Ne može se očekivati da budemo zadovoljni kada nas šibaju po leđima. Nećemo, to nas boli”, kaže za Monitor Mehmet Bardhi, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca. „U jednom ozbiljnom društvu koje pretenduje da bude demokratsko to bi trebalo da bude znak alarma”.

Predstavnici albanskih partija nezadovoljni su zato što nije ispunjen njihov zahtjev da političkim predstavnicima te manjine pripadne pet mandata. Prema novom rješenju, mogu računati na tri. Tokom pregovora, njihov zahtjev je ocijenjen maksimalističkim jer su do sada, za mandate iz posebne izborne jedinice za područja na kojima žive Albanci konkurisale i DPS i SDP.

,,To nije maksimalistički, to je realan zahtjev. Ako neko misli da su to građanske stranke, neka ulazi u parlament kao građanin, ne kao Albanac, neka se ne prse da zastupaju Albance. Pet odsto stanovništva nama daje pravo da imamo pet poslanika”, izričit je Bardhi. On objašnjava da sadašnje rješenje o posebnoj izbornoj jedinici za Albance važi od 1998. „kada je ova većina koja je sada na vlasti bila u škripcu i zavisila je od albanskih glasova”.

Priča o stečenim ili nestečenim pravima Albanaca, primjer je na kom se može valjano izučiti kako funkcioniše ova vlast. Kad su im trebali albanski glasovi smislili su posebnu izbornu jedinicu za područja gdje većinom žive Albanci. Propisi su, međutim, napisani tako da je uoči svakih izbora, u parlamentu donošena posebna odluka o izbornim jedinicama. U krajnjem – ako budeš dobar imaš izbornu jedinicu, ako ne budeš, nemaš.

Uočljivo je da premijer Igor Lukšić, koji je izazvao opšte simpatije voljom za dijalog, nije pronašao spremnosti ili vremena da se sastane sa predstavnicima albanskih partija. Makar da im kaže da su njihovi zahtjevi pretjerani. „Možda je bilo prostora za manevrisanje”, kaže Mehmed Bardhi.

Ni predstavnici opozicionih partija nijesu se pokazali osjetljivijim na probleme albanskih kolega. SNP je zaboravila da se, preko Predraga Bulatovića, zaricala kako neće glasati za zakon koji će biti neprihvatljiv za Albance. Ta partija bila je i protiv rješenja da dosadašnja pravila važe još za jedan ili dva izborna ciklusa. Obrazloženje je glasilo: Albanci su pominjali bojkot izbora a to bi značilo da će glasove u posebnoj izbornoj jedinici „pokupiti” DPS i SDP.

„Ovaj model je jednoobrazan i omogućava Albancima da imaju autentične predstavnike u parlamentu. Sa koliko će poslanika biti zastupljeni zavisiće i od njihovog nastupa na izborima. Posebna prava dobili su Hrvati zbog malog broja u ukupnom stanovništvu”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

„Insistirali smo da se napravi jedinstven model, a da se za Albance obezbijedi da postojeći koriste u jednom ili dva naredna izborna ciklusa. Podržavali smo, čak i glasali za ono što su Albanci tražili, ali na kraju smo za njih prihvatili isto što i za sebe”, kaže Kemal Purišić poslanik Bošnjačke stranke.

„Trgovali su i vlast i opozicija. Oni su odlučili šta treba da se radi sa Albancima. Ja mislim da je to loše za Crnu Goru”, zaključuje Bardhi.

Članovi radne grupe koja se bavila izbornim zakonom sa kojima je Monitor razgovarao smatraju da ima dobrih novih rješenja, ali i demokratskih izmjena oko kojih se nijesu mogli usaglasiti.

„Prvi demokratski iskorak u donesenom izbornom zakonu jesu rješenja koja pripadnicima svih manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, a ne samo Albancima, omogućavaju autentičnu zastupljenost u parlamentu. Drugi iskorak su povoljnosti u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva za osobe upisane u birački spisak, bez obaveze pribavljanja otpusta iz državljanstva neke od bivših republika SFRJ. Treći iskorak, koji nije potpun, bi bio usklađivanje zakonodavnog okvira sa preporukama OEBS-a i Venecijanske komisije”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

U zakon su ugrađene neke od preporuka međunarodne zajednice: obezbijeđen je pluralizam u sastavu biračkih odbora i izbornih komisija na republičkom i lokalnom nivou, ojačan je profesionalizam u radu Državne izborne komisije, mandati će se ubuduće dodjeljivati isključivo po redosljedu kandidata na izbornoj listi. Predložena su rješenja koja obezbjeđuju da se u medijima, posebno u medijskim javnom servisima, omoguće jednaki uslovi za predstavljanje podnosilaca izbornih lista kao i razdvajanje djelovanja u ime vlade i političke stranke u političkoj kampanji. „Kako će se primjenjivati ostaje da vidimo”, kaže Gošović.

Jedna od preporuka koja nije prihvaćena je da se rok od 24 mjeseca prebivališta briše kao uslov za glasanje. Ostalo je u zakonu, jer takvo rješenje propisuje Ustav.

„Okolnosti pod kojima prestaje koalicija i status nezavisnih odbornika ostali su neuređeni iako su dešavanja u Podgorici, Ulcinju i Andrijevici ukazala na potrebu da se preporuke uvaže kako bi se izbjeglo izigravanje volje građana”, kaže Gošović.

Preporuka da se zabrani pritisak na službenike vlade nije prihvaćena jer je to pitanje uređeno krivičnim zakonikom. Znamo kako funkcioniše.

„Glasali smo sa dosta gorčine, iako ima i dobrih stvari”, objašnjava Kemal Purišić. „Zakon je samo djelimično usklađen sa Ustavom jer su propisane mjere afirmativne akcije samo na državnom, ne i na opštinskom nivou. Donijet je zaključak da će odmah započeti rad na donošenju zakona o izboru odbornika. Tvrdim da je priča kako opštinski nivo nije uređen zato jer je komplikovano, samo izgovor”, kaže Purišić.

U Bošnjačkoj stranci zadovoljni su što se popravila struktura u biračkim tijelima. Manjinske liste više ne moraju imati onoliko kandidata koliko se bira, za njihovo potvrđivanje potrebno je manje potpisa nego ranije.

Bez mnogo buke, izbornim zakonom je propisano da na izbornim listama bude trećina žena, ne i da svako treće ime na listama bude žensko. Novo pravilo da se redosljed sa izbornih lista mora poštovati zaoštriće konkurenciju u partijama te su, zapravo, pripadnicama manje zastupljenog pola garantovani repovi izbornih lista.

Prema rezultatima ovog popisa Roma u Crnoj Gori ima preko jedan odsto. Zakonopisci su, kažu, prodiskutovali jesu li oni manjinska nacionalna zajednica: „preovladao je stav” da nijesu. Praktično uzalud postoje, nema ih u preambuli crnogorskog Ustava. Možda i nije slučajno što Mehmet Bardhi zvuči tako uvjerljivo kad govori o pravoslavnoj ili slovenskoj većini.

„I pored svih usaglašenih kompromisnih rješenja izbori u Crnoj Gori imaće smisla samo ako se organizuju u demokratskim uslovima. Od slobodne atmosfere, demokratskog ambijenta i slobodnog izjašnjavanja smo još daleko”, zaključuje Neven Gošović.

Vaistinu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo