Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak s gorčinom

Objavljeno prije

na

Valovi zadovoljstva razlili su se Crnom Gorom – postignut je kompromis, izglasane izmjene izbornog zakona, ispunili smo prvi od sedam uslova za dobijanje datuma početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Do srećnog ishoda je došlo tako što su se predstavnici vlasti i tri opozicione partije dogovorile o tome kako će se zvati jezik koji će djeca učiti u školama. Da se zabilježi: crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Lijepo – lijepo, lijepo, lijepo. Oko samog izbornog zakona zakonodavci su se trudili skoro četiri godine. Posao im je bio da to štivo usklade sa Ustavom i obogate ponekim demokratskim rješenjem. Sklad sa Ustavom prvenstveno je nedostajao u oblasti autentične zastupljenosti manjinskih naroda i prava na ,,afirmativnu akciju”. Završilo se tako da su predstavnici jednog od najbrojnijih manjinskih naroda uoči glasanja demonstrativno napustili parlament. Usvojeno je pravo žena da krase začelja izbornih lista, Rome niko nije pomenuo.

,,Ne može se očekivati da budemo zadovoljni kada nas šibaju po leđima. Nećemo, to nas boli”, kaže za Monitor Mehmet Bardhi, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca. „U jednom ozbiljnom društvu koje pretenduje da bude demokratsko to bi trebalo da bude znak alarma”.

Predstavnici albanskih partija nezadovoljni su zato što nije ispunjen njihov zahtjev da političkim predstavnicima te manjine pripadne pet mandata. Prema novom rješenju, mogu računati na tri. Tokom pregovora, njihov zahtjev je ocijenjen maksimalističkim jer su do sada, za mandate iz posebne izborne jedinice za područja na kojima žive Albanci konkurisale i DPS i SDP.

,,To nije maksimalistički, to je realan zahtjev. Ako neko misli da su to građanske stranke, neka ulazi u parlament kao građanin, ne kao Albanac, neka se ne prse da zastupaju Albance. Pet odsto stanovništva nama daje pravo da imamo pet poslanika”, izričit je Bardhi. On objašnjava da sadašnje rješenje o posebnoj izbornoj jedinici za Albance važi od 1998. „kada je ova većina koja je sada na vlasti bila u škripcu i zavisila je od albanskih glasova”.

Priča o stečenim ili nestečenim pravima Albanaca, primjer je na kom se može valjano izučiti kako funkcioniše ova vlast. Kad su im trebali albanski glasovi smislili su posebnu izbornu jedinicu za područja gdje većinom žive Albanci. Propisi su, međutim, napisani tako da je uoči svakih izbora, u parlamentu donošena posebna odluka o izbornim jedinicama. U krajnjem – ako budeš dobar imaš izbornu jedinicu, ako ne budeš, nemaš.

Uočljivo je da premijer Igor Lukšić, koji je izazvao opšte simpatije voljom za dijalog, nije pronašao spremnosti ili vremena da se sastane sa predstavnicima albanskih partija. Makar da im kaže da su njihovi zahtjevi pretjerani. „Možda je bilo prostora za manevrisanje”, kaže Mehmed Bardhi.

Ni predstavnici opozicionih partija nijesu se pokazali osjetljivijim na probleme albanskih kolega. SNP je zaboravila da se, preko Predraga Bulatovića, zaricala kako neće glasati za zakon koji će biti neprihvatljiv za Albance. Ta partija bila je i protiv rješenja da dosadašnja pravila važe još za jedan ili dva izborna ciklusa. Obrazloženje je glasilo: Albanci su pominjali bojkot izbora a to bi značilo da će glasove u posebnoj izbornoj jedinici „pokupiti” DPS i SDP.

„Ovaj model je jednoobrazan i omogućava Albancima da imaju autentične predstavnike u parlamentu. Sa koliko će poslanika biti zastupljeni zavisiće i od njihovog nastupa na izborima. Posebna prava dobili su Hrvati zbog malog broja u ukupnom stanovništvu”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

„Insistirali smo da se napravi jedinstven model, a da se za Albance obezbijedi da postojeći koriste u jednom ili dva naredna izborna ciklusa. Podržavali smo, čak i glasali za ono što su Albanci tražili, ali na kraju smo za njih prihvatili isto što i za sebe”, kaže Kemal Purišić poslanik Bošnjačke stranke.

„Trgovali su i vlast i opozicija. Oni su odlučili šta treba da se radi sa Albancima. Ja mislim da je to loše za Crnu Goru”, zaključuje Bardhi.

Članovi radne grupe koja se bavila izbornim zakonom sa kojima je Monitor razgovarao smatraju da ima dobrih novih rješenja, ali i demokratskih izmjena oko kojih se nijesu mogli usaglasiti.

„Prvi demokratski iskorak u donesenom izbornom zakonu jesu rješenja koja pripadnicima svih manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, a ne samo Albancima, omogućavaju autentičnu zastupljenost u parlamentu. Drugi iskorak su povoljnosti u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva za osobe upisane u birački spisak, bez obaveze pribavljanja otpusta iz državljanstva neke od bivših republika SFRJ. Treći iskorak, koji nije potpun, bi bio usklađivanje zakonodavnog okvira sa preporukama OEBS-a i Venecijanske komisije”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

U zakon su ugrađene neke od preporuka međunarodne zajednice: obezbijeđen je pluralizam u sastavu biračkih odbora i izbornih komisija na republičkom i lokalnom nivou, ojačan je profesionalizam u radu Državne izborne komisije, mandati će se ubuduće dodjeljivati isključivo po redosljedu kandidata na izbornoj listi. Predložena su rješenja koja obezbjeđuju da se u medijima, posebno u medijskim javnom servisima, omoguće jednaki uslovi za predstavljanje podnosilaca izbornih lista kao i razdvajanje djelovanja u ime vlade i političke stranke u političkoj kampanji. „Kako će se primjenjivati ostaje da vidimo”, kaže Gošović.

Jedna od preporuka koja nije prihvaćena je da se rok od 24 mjeseca prebivališta briše kao uslov za glasanje. Ostalo je u zakonu, jer takvo rješenje propisuje Ustav.

„Okolnosti pod kojima prestaje koalicija i status nezavisnih odbornika ostali su neuređeni iako su dešavanja u Podgorici, Ulcinju i Andrijevici ukazala na potrebu da se preporuke uvaže kako bi se izbjeglo izigravanje volje građana”, kaže Gošović.

Preporuka da se zabrani pritisak na službenike vlade nije prihvaćena jer je to pitanje uređeno krivičnim zakonikom. Znamo kako funkcioniše.

„Glasali smo sa dosta gorčine, iako ima i dobrih stvari”, objašnjava Kemal Purišić. „Zakon je samo djelimično usklađen sa Ustavom jer su propisane mjere afirmativne akcije samo na državnom, ne i na opštinskom nivou. Donijet je zaključak da će odmah započeti rad na donošenju zakona o izboru odbornika. Tvrdim da je priča kako opštinski nivo nije uređen zato jer je komplikovano, samo izgovor”, kaže Purišić.

U Bošnjačkoj stranci zadovoljni su što se popravila struktura u biračkim tijelima. Manjinske liste više ne moraju imati onoliko kandidata koliko se bira, za njihovo potvrđivanje potrebno je manje potpisa nego ranije.

Bez mnogo buke, izbornim zakonom je propisano da na izbornim listama bude trećina žena, ne i da svako treće ime na listama bude žensko. Novo pravilo da se redosljed sa izbornih lista mora poštovati zaoštriće konkurenciju u partijama te su, zapravo, pripadnicama manje zastupljenog pola garantovani repovi izbornih lista.

Prema rezultatima ovog popisa Roma u Crnoj Gori ima preko jedan odsto. Zakonopisci su, kažu, prodiskutovali jesu li oni manjinska nacionalna zajednica: „preovladao je stav” da nijesu. Praktično uzalud postoje, nema ih u preambuli crnogorskog Ustava. Možda i nije slučajno što Mehmet Bardhi zvuči tako uvjerljivo kad govori o pravoslavnoj ili slovenskoj većini.

„I pored svih usaglašenih kompromisnih rješenja izbori u Crnoj Gori imaće smisla samo ako se organizuju u demokratskim uslovima. Od slobodne atmosfere, demokratskog ambijenta i slobodnog izjašnjavanja smo još daleko”, zaključuje Neven Gošović.

Vaistinu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo