Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak s gorčinom

Objavljeno prije

na

Valovi zadovoljstva razlili su se Crnom Gorom – postignut je kompromis, izglasane izmjene izbornog zakona, ispunili smo prvi od sedam uslova za dobijanje datuma početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Do srećnog ishoda je došlo tako što su se predstavnici vlasti i tri opozicione partije dogovorile o tome kako će se zvati jezik koji će djeca učiti u školama. Da se zabilježi: crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Lijepo – lijepo, lijepo, lijepo. Oko samog izbornog zakona zakonodavci su se trudili skoro četiri godine. Posao im je bio da to štivo usklade sa Ustavom i obogate ponekim demokratskim rješenjem. Sklad sa Ustavom prvenstveno je nedostajao u oblasti autentične zastupljenosti manjinskih naroda i prava na ,,afirmativnu akciju”. Završilo se tako da su predstavnici jednog od najbrojnijih manjinskih naroda uoči glasanja demonstrativno napustili parlament. Usvojeno je pravo žena da krase začelja izbornih lista, Rome niko nije pomenuo.

,,Ne može se očekivati da budemo zadovoljni kada nas šibaju po leđima. Nećemo, to nas boli”, kaže za Monitor Mehmet Bardhi, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca. „U jednom ozbiljnom društvu koje pretenduje da bude demokratsko to bi trebalo da bude znak alarma”.

Predstavnici albanskih partija nezadovoljni su zato što nije ispunjen njihov zahtjev da političkim predstavnicima te manjine pripadne pet mandata. Prema novom rješenju, mogu računati na tri. Tokom pregovora, njihov zahtjev je ocijenjen maksimalističkim jer su do sada, za mandate iz posebne izborne jedinice za područja na kojima žive Albanci konkurisale i DPS i SDP.

,,To nije maksimalistički, to je realan zahtjev. Ako neko misli da su to građanske stranke, neka ulazi u parlament kao građanin, ne kao Albanac, neka se ne prse da zastupaju Albance. Pet odsto stanovništva nama daje pravo da imamo pet poslanika”, izričit je Bardhi. On objašnjava da sadašnje rješenje o posebnoj izbornoj jedinici za Albance važi od 1998. „kada je ova većina koja je sada na vlasti bila u škripcu i zavisila je od albanskih glasova”.

Priča o stečenim ili nestečenim pravima Albanaca, primjer je na kom se može valjano izučiti kako funkcioniše ova vlast. Kad su im trebali albanski glasovi smislili su posebnu izbornu jedinicu za područja gdje većinom žive Albanci. Propisi su, međutim, napisani tako da je uoči svakih izbora, u parlamentu donošena posebna odluka o izbornim jedinicama. U krajnjem – ako budeš dobar imaš izbornu jedinicu, ako ne budeš, nemaš.

Uočljivo je da premijer Igor Lukšić, koji je izazvao opšte simpatije voljom za dijalog, nije pronašao spremnosti ili vremena da se sastane sa predstavnicima albanskih partija. Makar da im kaže da su njihovi zahtjevi pretjerani. „Možda je bilo prostora za manevrisanje”, kaže Mehmed Bardhi.

Ni predstavnici opozicionih partija nijesu se pokazali osjetljivijim na probleme albanskih kolega. SNP je zaboravila da se, preko Predraga Bulatovića, zaricala kako neće glasati za zakon koji će biti neprihvatljiv za Albance. Ta partija bila je i protiv rješenja da dosadašnja pravila važe još za jedan ili dva izborna ciklusa. Obrazloženje je glasilo: Albanci su pominjali bojkot izbora a to bi značilo da će glasove u posebnoj izbornoj jedinici „pokupiti” DPS i SDP.

„Ovaj model je jednoobrazan i omogućava Albancima da imaju autentične predstavnike u parlamentu. Sa koliko će poslanika biti zastupljeni zavisiće i od njihovog nastupa na izborima. Posebna prava dobili su Hrvati zbog malog broja u ukupnom stanovništvu”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

„Insistirali smo da se napravi jedinstven model, a da se za Albance obezbijedi da postojeći koriste u jednom ili dva naredna izborna ciklusa. Podržavali smo, čak i glasali za ono što su Albanci tražili, ali na kraju smo za njih prihvatili isto što i za sebe”, kaže Kemal Purišić poslanik Bošnjačke stranke.

„Trgovali su i vlast i opozicija. Oni su odlučili šta treba da se radi sa Albancima. Ja mislim da je to loše za Crnu Goru”, zaključuje Bardhi.

Članovi radne grupe koja se bavila izbornim zakonom sa kojima je Monitor razgovarao smatraju da ima dobrih novih rješenja, ali i demokratskih izmjena oko kojih se nijesu mogli usaglasiti.

„Prvi demokratski iskorak u donesenom izbornom zakonu jesu rješenja koja pripadnicima svih manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, a ne samo Albancima, omogućavaju autentičnu zastupljenost u parlamentu. Drugi iskorak su povoljnosti u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva za osobe upisane u birački spisak, bez obaveze pribavljanja otpusta iz državljanstva neke od bivših republika SFRJ. Treći iskorak, koji nije potpun, bi bio usklađivanje zakonodavnog okvira sa preporukama OEBS-a i Venecijanske komisije”, objašnjava poslanik SNP-a Neven Gošović.

U zakon su ugrađene neke od preporuka međunarodne zajednice: obezbijeđen je pluralizam u sastavu biračkih odbora i izbornih komisija na republičkom i lokalnom nivou, ojačan je profesionalizam u radu Državne izborne komisije, mandati će se ubuduće dodjeljivati isključivo po redosljedu kandidata na izbornoj listi. Predložena su rješenja koja obezbjeđuju da se u medijima, posebno u medijskim javnom servisima, omoguće jednaki uslovi za predstavljanje podnosilaca izbornih lista kao i razdvajanje djelovanja u ime vlade i političke stranke u političkoj kampanji. „Kako će se primjenjivati ostaje da vidimo”, kaže Gošović.

Jedna od preporuka koja nije prihvaćena je da se rok od 24 mjeseca prebivališta briše kao uslov za glasanje. Ostalo je u zakonu, jer takvo rješenje propisuje Ustav.

„Okolnosti pod kojima prestaje koalicija i status nezavisnih odbornika ostali su neuređeni iako su dešavanja u Podgorici, Ulcinju i Andrijevici ukazala na potrebu da se preporuke uvaže kako bi se izbjeglo izigravanje volje građana”, kaže Gošović.

Preporuka da se zabrani pritisak na službenike vlade nije prihvaćena jer je to pitanje uređeno krivičnim zakonikom. Znamo kako funkcioniše.

„Glasali smo sa dosta gorčine, iako ima i dobrih stvari”, objašnjava Kemal Purišić. „Zakon je samo djelimično usklađen sa Ustavom jer su propisane mjere afirmativne akcije samo na državnom, ne i na opštinskom nivou. Donijet je zaključak da će odmah započeti rad na donošenju zakona o izboru odbornika. Tvrdim da je priča kako opštinski nivo nije uređen zato jer je komplikovano, samo izgovor”, kaže Purišić.

U Bošnjačkoj stranci zadovoljni su što se popravila struktura u biračkim tijelima. Manjinske liste više ne moraju imati onoliko kandidata koliko se bira, za njihovo potvrđivanje potrebno je manje potpisa nego ranije.

Bez mnogo buke, izbornim zakonom je propisano da na izbornim listama bude trećina žena, ne i da svako treće ime na listama bude žensko. Novo pravilo da se redosljed sa izbornih lista mora poštovati zaoštriće konkurenciju u partijama te su, zapravo, pripadnicama manje zastupljenog pola garantovani repovi izbornih lista.

Prema rezultatima ovog popisa Roma u Crnoj Gori ima preko jedan odsto. Zakonopisci su, kažu, prodiskutovali jesu li oni manjinska nacionalna zajednica: „preovladao je stav” da nijesu. Praktično uzalud postoje, nema ih u preambuli crnogorskog Ustava. Možda i nije slučajno što Mehmet Bardhi zvuči tako uvjerljivo kad govori o pravoslavnoj ili slovenskoj većini.

„I pored svih usaglašenih kompromisnih rješenja izbori u Crnoj Gori imaće smisla samo ako se organizuju u demokratskim uslovima. Od slobodne atmosfere, demokratskog ambijenta i slobodnog izjašnjavanja smo još daleko”, zaključuje Neven Gošović.

Vaistinu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo