Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nemoć trik-ekonomije

Objavljeno prije

12 godina

na

mmf

Ove godine Crna Gora je definitivno iscrpila sve recepte iz U žalosno stanje u kojem se sada nalazi, Crna Gora nezaustavljivo korača već pune dvije decenije. Privreda je uništena korupcijom, kriminalom, klijentelizmom i nepotizmom, neokolonijalnim ugovorima rasprodane su najvažnije kompanije i prostor, monopoli su sistematski uništili konkurentnost i povoljnu klimu za biznis. Rezultat je svima vidljiv: državna kasa je prazna, javni dug nezadrživo raste, privreda je u kolapsu, životni standard opada. Alarmantni su i podaci da uvoz pokriva samo petinu izvoza, a da trećina privrednih društava ima blokirane poslovne račune duže od mjesec dana. U obećanja lidera DPS-a Mila Đukanovića da će „uskoro biti bolje i da će bruto-društveni proizvod po stanovniku biti 10, pa i 15 hiljada eura”, niko ne vjeruje. Naravno, ni njegovi najbliži saradnici, ako se zna da BDP per capita sada iznosi manje od šest hiljada eura. Vjerovati u tako nešto mogu još jedino oni koji ne pamte da je Đukanović u predizbornoj kampanji 2006. godine, kako samo on to umije, slavodobitno najavio da za četiri godine u Crnoj Gori neće biti nezaposlenih! Podaci pokazuju da 2012. godine svaki četvrti radno sposobni čovjek čeka posao. To je gotovo tri puta više nego u zemljama zapadne Evrope. A radi se uglavnom o mladim, školovanim ljudima, koji su već godinama nezaposleni, što ima razarajući uticaj na ljudski kapital.

Podatak da je naša država samo za dvije godine nazadovala čak za 23 mjesta na ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, čini sumornu sliku crnogorske privrede potpunom. Ništa neočekivano za tako malu zemlju koja u javnom sektoru ima oko 50 hiljada zaposlenih. Analitičar s beogradskog Instituta za evropske studije Miroslav Prokopšijević kaže da su se plate i penzije otele. „To je oborilo konkurentnost Crne Gore za ulaganja, a državi stvorilo problem da nivo plata i penzija održava zaduživanjem”, ističe on.

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda privreda Crne Gore u ovoj godini neće zabilježiti nikakav rast. I zvaničnici u Podgorici nevoljno su korigovali svoje procjene rasta sa 2,5 na samo 0,5 odsto zbog „recesije u eurozoni, fiskalnih prilagođavanja usljed restriktivnih mjera fiskalne politike i nelikvidnosti privrede”. Dakle, omanuli su za najmanje pet puta! Nažalost, i ova njihova prognoza je bez pokrića, jer je u trećem kvartalu, zbog turizma, pad privredne aktivnosti bio nešto manji. Ali, već od sredine septembra nastupio je jači pad. Dramatična situacija u KAP-u i realna prijetnja da će se aktivirati državne garancije, mogu označiti cunami za privredu zemlje koja je ionako na aparatima i iscijeđene državne finansije. Po procjenama Svjetske banke, javni dug već iznosi 56,9 odsto BDP-a. Nije stoga čudno što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) korigovala procjenu rasta crnogorske ekonomije u narednoj godini sa 1,6 na 0,8 odsto. Naučne analize govore da privreda zemlje mnogo manje trpi kada se budžetski deficit smanjuje rezanjem troškova nego povećavanjem poreza, kao i da štedljive vlade birači tako često ne kažnjavaju na izborima. Jedno istraživanje sprovedeno na Njujorškom univerzitetu, kao i rezultati izbora u evropskim zemljama nakon svjetske ekonomske krize, pokazali su, naime, da je rezultat 3:1 za štedljive. Svakako i za radne, kaže predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i dodaje da „model privređivanja baziran na uvozu, potrošnji i zaduživanju mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orijentisanom na izvoz”.

„Svaki nivo duga, pa čak i onaj od 45 odsto BDP-a visok je ukoliko nema dinamičnijeg privrednog rasta”, kaže ekonomski ekspert dr Vladimir Gligorov. A činjenice su bolne: privredni rast u Crnoj Gori neznatan je ili ga uopšte nema, dok se Vlada, radi finansiranja potrošnje, zadužuje kod komeracijalnih banaka, a ranije emitovanjem euroobveznica s kamatama većim od 7,5 odsto. Prema riječima profesora Gligorova, sa takvom kamatom svejedno je da li se pozajmljuje deset eura ili milion, jer se dug ne može refinansirati. S tim će se strašnim teretom morati suočiti neka buduća vlada, jer većina ovih dugova stiže na naplatu krajem 2016. i u 2017. godini. Pred ovim poražavajućim ekonomskim pokazateljima trenutna crnogorska vladajuća koalicija stoji nemoćna i paralizovana. Umjesto da hrabro zaključi da je zbog promašene ekonomske politike i sistematskog uništavanja proizvodnje, kriva za 95 odsto naših problema, ona i dalje prosipa mantre o velikim stranim investitorima koji samo što nijesu stigli, početku gradnje auto-puta ili pronalaženju velikih količina nafte u crnogorskom podmorju. Decenijska iluzija sijana građanima da će dovijeka moći lagodno živjeti od poslušnosti vlasti, pukla je konačno kao mjehur od sapunice. Kako su tek pukli crnogorski tajkuni! Ostali su bez ikakvog pojasa za spasavanje. Naša gospoda brodolomci, rekao bi Miroslav Krleža.

Kada se za petnaestak dana prestane sa skandaloznom demagogijom, bahatim izrugivanjem i ponižavanjem inteligencije birača, čini se da će se u pomoć morati pozvati jedan akter koji ne učestvuje na izborima. Riječ je o MMF-u, koji će postati ključni kreator postizborne ekonomske politike. Tačnije, on će u Crnoj Gori biti neka vrsta – stečajnog upravnika.

Siva zona

Crnogorska ekonomija ušla je u sivu zonu. Još nijesu zvanični ključni pokazatelji realnog sektora: podaci o BDP i o novčanoj masi, baš kao ni devizne rezerve. Za zemlju koja je otvorila pristupne pregovore s EU, očekuje se da dosljedno ispunjava princip transparentnosti. Istovremeno, Centralna banka nije spriječila odliv novca iz zemlje niti je svojim mjerama uspjela da smanji izuzetno visoke kamatne stope.

Mustafa CANKA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

1 dan

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo