Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nemoć trik-ekonomije

Objavljeno prije

na

Ove godine Crna Gora je definitivno iscrpila sve recepte iz U žalosno stanje u kojem se sada nalazi, Crna Gora nezaustavljivo korača već pune dvije decenije. Privreda je uništena korupcijom, kriminalom, klijentelizmom i nepotizmom, neokolonijalnim ugovorima rasprodane su najvažnije kompanije i prostor, monopoli su sistematski uništili konkurentnost i povoljnu klimu za biznis. Rezultat je svima vidljiv: državna kasa je prazna, javni dug nezadrživo raste, privreda je u kolapsu, životni standard opada. Alarmantni su i podaci da uvoz pokriva samo petinu izvoza, a da trećina privrednih društava ima blokirane poslovne račune duže od mjesec dana. U obećanja lidera DPS-a Mila Đukanovića da će „uskoro biti bolje i da će bruto-društveni proizvod po stanovniku biti 10, pa i 15 hiljada eura”, niko ne vjeruje. Naravno, ni njegovi najbliži saradnici, ako se zna da BDP per capita sada iznosi manje od šest hiljada eura. Vjerovati u tako nešto mogu još jedino oni koji ne pamte da je Đukanović u predizbornoj kampanji 2006. godine, kako samo on to umije, slavodobitno najavio da za četiri godine u Crnoj Gori neće biti nezaposlenih! Podaci pokazuju da 2012. godine svaki četvrti radno sposobni čovjek čeka posao. To je gotovo tri puta više nego u zemljama zapadne Evrope. A radi se uglavnom o mladim, školovanim ljudima, koji su već godinama nezaposleni, što ima razarajući uticaj na ljudski kapital.

Podatak da je naša država samo za dvije godine nazadovala čak za 23 mjesta na ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, čini sumornu sliku crnogorske privrede potpunom. Ništa neočekivano za tako malu zemlju koja u javnom sektoru ima oko 50 hiljada zaposlenih. Analitičar s beogradskog Instituta za evropske studije Miroslav Prokopšijević kaže da su se plate i penzije otele. „To je oborilo konkurentnost Crne Gore za ulaganja, a državi stvorilo problem da nivo plata i penzija održava zaduživanjem”, ističe on.

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda privreda Crne Gore u ovoj godini neće zabilježiti nikakav rast. I zvaničnici u Podgorici nevoljno su korigovali svoje procjene rasta sa 2,5 na samo 0,5 odsto zbog „recesije u eurozoni, fiskalnih prilagođavanja usljed restriktivnih mjera fiskalne politike i nelikvidnosti privrede”. Dakle, omanuli su za najmanje pet puta! Nažalost, i ova njihova prognoza je bez pokrića, jer je u trećem kvartalu, zbog turizma, pad privredne aktivnosti bio nešto manji. Ali, već od sredine septembra nastupio je jači pad. Dramatična situacija u KAP-u i realna prijetnja da će se aktivirati državne garancije, mogu označiti cunami za privredu zemlje koja je ionako na aparatima i iscijeđene državne finansije. Po procjenama Svjetske banke, javni dug već iznosi 56,9 odsto BDP-a. Nije stoga čudno što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) korigovala procjenu rasta crnogorske ekonomije u narednoj godini sa 1,6 na 0,8 odsto. Naučne analize govore da privreda zemlje mnogo manje trpi kada se budžetski deficit smanjuje rezanjem troškova nego povećavanjem poreza, kao i da štedljive vlade birači tako često ne kažnjavaju na izborima. Jedno istraživanje sprovedeno na Njujorškom univerzitetu, kao i rezultati izbora u evropskim zemljama nakon svjetske ekonomske krize, pokazali su, naime, da je rezultat 3:1 za štedljive. Svakako i za radne, kaže predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i dodaje da „model privređivanja baziran na uvozu, potrošnji i zaduživanju mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orijentisanom na izvoz”.

„Svaki nivo duga, pa čak i onaj od 45 odsto BDP-a visok je ukoliko nema dinamičnijeg privrednog rasta”, kaže ekonomski ekspert dr Vladimir Gligorov. A činjenice su bolne: privredni rast u Crnoj Gori neznatan je ili ga uopšte nema, dok se Vlada, radi finansiranja potrošnje, zadužuje kod komeracijalnih banaka, a ranije emitovanjem euroobveznica s kamatama većim od 7,5 odsto. Prema riječima profesora Gligorova, sa takvom kamatom svejedno je da li se pozajmljuje deset eura ili milion, jer se dug ne može refinansirati. S tim će se strašnim teretom morati suočiti neka buduća vlada, jer većina ovih dugova stiže na naplatu krajem 2016. i u 2017. godini. Pred ovim poražavajućim ekonomskim pokazateljima trenutna crnogorska vladajuća koalicija stoji nemoćna i paralizovana. Umjesto da hrabro zaključi da je zbog promašene ekonomske politike i sistematskog uništavanja proizvodnje, kriva za 95 odsto naših problema, ona i dalje prosipa mantre o velikim stranim investitorima koji samo što nijesu stigli, početku gradnje auto-puta ili pronalaženju velikih količina nafte u crnogorskom podmorju. Decenijska iluzija sijana građanima da će dovijeka moći lagodno živjeti od poslušnosti vlasti, pukla je konačno kao mjehur od sapunice. Kako su tek pukli crnogorski tajkuni! Ostali su bez ikakvog pojasa za spasavanje. Naša gospoda brodolomci, rekao bi Miroslav Krleža.

Kada se za petnaestak dana prestane sa skandaloznom demagogijom, bahatim izrugivanjem i ponižavanjem inteligencije birača, čini se da će se u pomoć morati pozvati jedan akter koji ne učestvuje na izborima. Riječ je o MMF-u, koji će postati ključni kreator postizborne ekonomske politike. Tačnije, on će u Crnoj Gori biti neka vrsta – stečajnog upravnika.

Siva zona

Crnogorska ekonomija ušla je u sivu zonu. Još nijesu zvanični ključni pokazatelji realnog sektora: podaci o BDP i o novčanoj masi, baš kao ni devizne rezerve. Za zemlju koja je otvorila pristupne pregovore s EU, očekuje se da dosljedno ispunjava princip transparentnosti. Istovremeno, Centralna banka nije spriječila odliv novca iz zemlje niti je svojim mjerama uspjela da smanji izuzetno visoke kamatne stope.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo